Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Category: Learned lessons/Naučene lekcije
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D
Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?
Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo
U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022. je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.
Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu
Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor
Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo jaka.
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Kapital banaka – Zaštita povjerilaca
Banke se razlikuju od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.
Прецизна пољопривреда – Наука и култура
Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.
Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja
Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0
Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat
Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.
Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.
Banke i privreda – Zajednička sudbina
Banke u većem djelu svijeta, a djelimično i u BiH, nisu baš omiljene kod jednog djela stanovništva i firmi, koji moraju sa njima sarađivati.
Степен успјешности економије Републике Српске – Бјегство из мизерије
Како се у Босни и Херцеговини у политичким и економским расправама увијек истичу различите мјере успјешности коефицијент/индекс мизерије (збир стопе незапослености и стопе инфлације), или показатељ ситости и среће, би се могао употребити и код нас за одмјеравање успјешности неке власти.
Raspodjela kreditnog potencijala banaka u Republici Srpskoj – Istiskivanje
U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).
Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci
U svakoj tržišnoj privredi se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz posredovanje banaka.
Nominalni BDP Srbije – U svijetu iluzija
U prethodnoj objavi smo objasnili način izračunavanja realnog BDP-a, a u ovoj ćemo se pozabaviti nominalnim BDP-om.
Realni BDP Srbije – Realna slika
Srbija je u zadnjih 20 godina prošla kroz velike ekonomske promjene vidljive u kretanju realnog bruto domaćeg proizvoda.
Inflacija u SAD – 2023: Odiseja u Bosni?
Rast cijena energenata, podstaknut globalnim ekonomskim oporavkom i štampanjem dolara od strane centralne banke Sjedinjenih Američkih Država (FED/Federalne rezerve) i štampanjem valuta ostalih velikih i značajnih centralnih banaka, su doveli inflaciju u SAD na nivo koji nije viđen u zadnjih 13 godina.
Inflacija u eurozoni – Požuri, ali polako
1.juna Eurostat (statistička agencija EU) je objavio brzu procjenu majske inflacije, a juče (17.jun) ta informacija je potvrđena.
Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница
Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).
Пад цијене биткоина – Неколико сати који су трајали као вјечност
Јуче, 19.маја, између 12.00 h и 14.00 h, цијена једног биткоина је пала на око 30.000 америчких долара, а прије само десетак дана била је око 60.000 америчких долара.
Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (2)
У складу са Законом о ПРЕФ-у, годишња нето добит може се исплатити оснивачу искључиво за финансирање текућих пензија корисника, под условом да износ исплаћене нето добити не буде већи од 50 одсто вриједности дивиденди које је ПРЕФ примио у новцу и 50 одсто прихода од камата које је остварио ПРЕФ.
Politika deviznog kursa Narodne banke Srbije – Jednima daje, a drugima uzima
U Srbiji se na momente vode izuzetno intezivne rasprave na temu deviznog kursa dinara, a postoje i dugački periodi društvenog života kada druge privredne i ekonomske teme okupiraju srpsku javnost.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam
U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.
Ekonomija Islanda – Frede, laku noć
Male i nerazvijene zemlje se često u oceni svoje ekonomije pozivaju na mišljenja stranih stručnjaka, a zaboravlja se ili se ne zna, da i oni mogu pogrešiti i da su u prošlosti i grešili.
Мањак у мозгу
Одступање усвојене структуре и висине буџета од пожељне или очекиване захтјева поновно уравнотежење буџета или ребаланс буџета.
My way
Два човјека и више људи чине друштво, сваки човјек је непоновљив, а свако друштво има своје колективно несвјесно и своје колективно свјесно и зато је мало идентичних друштвених структура.
Nepodnošljiva lakoća normiranja
Pravno normirati sve društvene pojave i procese je u praksi nemoguće, pa se zato pristupa normiranju ili propisivanju samo onih stvari za koje se ocijeni da su za neki društveni ili ekonomski sistem od naročitog značaja.
Једна земља два система
Крилатица из наслова се везује за Кину, чудновату земљу, која је од средине 70-их година прошлог вијека кроз симбиозу комунистичког једнопартијског система и капиталистичког начина производње израсла у економску суперсилу, тик уз раме САД-у. Читај даље
1974.
26. јуна 1974.г. одузета је дозвола за рад једној њемачкој банци (Херштат банка).
Латиноамерички мораторијум
Главна економска и логичка препорука за развојну економску политику је да земља диверзификује свој извоз.
Јаре, али не и паре
Српска је 14.априла ове године емитовала петогодишње обвезнице. Продала је испод 50% обвезница које је нудила, а каматна стопа је порасла на 3% (са 2%).
Дио тржишта и јавности сматра да банке не желе више да кредитирају Српску!?
Да ли је Српска могла добити више од 50% кредита који је тражила и да ли је каматна стопа од 3% висока, ниска или можда потаман?
Covid19 i njegov uticaj na ekonomsku realnost; Šta smo naučili?
Svaki novi, nepredviđeni događaj daje vrijedne lekcije za preduzeća i menadžere kako da odgovore na izazove poslovanja u takvim uslovima. Tako je i sa pojavom i širenjem, odnosno pandemijom koronavirusa Covid-19. Na osnovu onoga što se zna o bolesti i njenom uticaju na ekonomiju, već možemo izvući neke generalne zaključke o tome kako bi se takvi događaji trebali tretirati u budućnosti. Čovjek se uči dok je živ.
Negativna kamatna stopa
U jednom od prethodnih postova sam obećao da ću ponuditi svoje objašnjenje negativnih kamatnih stopa na javni dug FBiH, tj. da ću „pokušati“ objasniti zašto FBiH zarađuje kada joj druga lica (pravna ili fizička) pozajmljuju novac.
Upozorenje sa bauštele
Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje
Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije
Kako sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti? Čitaj dalje
Enigma inflacije
Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju. Čitaj dalje
Stopa kapitalizacije banaka
Ciljevi bankarskog poslovanja se kreću u trouglu profitabilnost, likvidnost i sigurnosti poslovanja. Teško je (naravno ne i nemoguće) postići sva tri poslovna cilja istovremeno, jer se neki ciljevi međusobno isključuju. Ako je visoka profitabilnost postavljena kao cilj poslovanja to zahtjeva pretvaranje dodatnih novčanih sredstava u kredite, što smanjuje likvidnost. Čitaj dalje