U Evropi je pitanje svih pitanja donedavno bila pandemija, potom rusko-ukrajinski rat, pa inflacija, koju je “zamenio” Kredit Svis, a trenutna velika tema je Deutche bank AG Frankfurt, koja se u srpskim bankarskim krugovima popularno naziva Dojčerica.
Category: Unlearned lessons/Nenaučene lekcije
Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka
Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.
Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.
Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?
Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB), ili popularno rečeno štampanja novca, započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad
Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?
Cena električne energije i ekonomske reforme – Cvrčak i mrav
Promena cena na tržištu električne energije može poslužiti kao jedan od pokazatelja stepena regulacije cena u jednom ekonomskom sistemu i stepena spremnosti za ekonomske reforme.
Indeks proizvođačkih cijena u stanogradnji Republike Srpske – Eustahije Brzić
Vrlo je zanimljivo i istovremeno krajnje čudno do koje mjere su i javnost i ekonomisti spremni da ignorišu osnovne proizvode statističkih ustanova država u kojima žive i djeluju.
Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu
Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim akcijama.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Uticaj američke monetarne politike na inflaciju u Bosni i Hercegovini – Tako daleko, a tako blizu
Veza između monetarne politike američka centralna banka (FED) i inflacije u BiH u 2022.godini, iako nije očigledna ipak postoji.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Ruska, uralska, nafta – Zbogom nevidljivoj ruci?
Dvije najpoznatije naftne robne marke su Brent Crude Oil i WTI (West Texas Intermediate).
Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu
Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.
Smanjenje cijena željeza – Hlađenje
Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.
Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?
Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.
Ocijena stanja na tržištu nekretnina – Zimski rast
U vanrednim periodima vrijeme se proširi i u njega stanu događaji za koje je nekada trebalo nekoliko godina da bi se desili, što kod ljudi stvara zapitanost da li je u pitanju java, ili san.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Kako Ruska Federacija koristi zamrznute devizne rezerve – Morgen i Potkošulja
Cijeli svijet zna da su devizne rezerve Centralne banke Rusije (CBR) u EU, SAD i većini zemalja Komonvelta zamrznute, ali cijeli svijet baš i ne zna sve detalje ove imovinske blokade.
Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje
Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.
Ekonomski rast u eurozoni i Turskoj – Čista ko suza
Velika tema u posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i tokom cijele prošle godine su bili krajnje neobični ekonomski procesi u Turskoj.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci – Sukob sa stvarnošću?
Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
Економија демографије – И потрошач и произвођач
Интерес економије за кретањем становништва је мотивисан кључном улогом човјека у свим радним и економским процесима.
Ликвидност у Босни и Херцеговини – Седална економија
Професија са којом се човјек бави значајно опредјељује једну врсту његовог животног стила, који се тиче положаја тијела приликом обављања послова.
Тржиште рада – На младима свијет (не)остаје
Земље Европске уније у својим статистикама које се тичу рада и запошљавања посебну пажњу посвећују запошљавању младих особа, вјероватно зато што мисле да на младима свијет остаје.
Платни промет у банкама Српске – У слободном паду
Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.
Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha
Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.
Uticaj pandemije na bruto domaći proizvod – Abeceda dobitnika i gubitnika
Ekonomska i društvena ograničenja koja je sa sobom donijela pandemija su različito uticali na pojedine privredne grane.
Vjerovatnoća bankrota Bosne i Hercegovine – Zlatna medalja
Tokom proljeća 2014. god. BiH je kao i mnoge druge zemlje bila izložena elementarnim nepogodama u obliku poplava.
Привредни систем Црне Горе – На једну карту
Узрок кризе црногорског јавног дуга је поред монетарне капитулације и једна карактеристика њеног привредног система, која је стварана упоредо са потпуном еуризацијом економије и избором евра за законско средство плаћања у земљи.
Дужничка криза у Црној Гори – Везаних руку
Општепознато је да је Црна Гора у врло тешкој дужничкој кризи, а ја ћу у овоме тексту дати своје мишљење о неким њеним монетарним, кредитним и валутним узроцима, као и о посљедицама. Читај даље
Стварна каматна стопа на лондонску емисију Републике Српске – За 98,918% невјерних Тома
Информацију да је Република Српска емитовала обвезнице на ЛСЕ (Лондонска берза) по купонској каматној стопи од 4,75% годишње, саопштила је Влада Републике Српске прије 6 дана.
Tržište javnog duga Republike Srpske – Vakcinacija sad i odmah
U prva tri mjeseca ove godine u skladu sa kalendarom aukcija trezorskih zapisa i obveznica Republika Srpska/RS se na Banjalučkoj berzi/BLSE zadužila za 162 miliona KM.
Ekonomske posljedice pandemije – “Sve” je stalo, samo dugovi i djeca rastu
Ekonomska kriza kroz koju prolazi svjetska i ogromna većina nacionalnih ekonomija je jedinstvena ne samo u istoriji ekonomije već i u istoriji ljudskog društva.
Инфлација и новац у зони евра – Паста за зубе
Став економске струке је да између инфлације тј. раста цијена и количине новца у оптицају постоји позитивна међузависност/корелација.
Krediti privatnim preduzećima – U leru?
U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu glavni motori privrednog rasta i razvoja, makar u ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.
Tržište akcija u BiH u 2020.godini – Bogatstvo različitosti
Vruća finansijska tema u BiH, kao i u cijelom svijetu, su tzv. kriptovalute, a posebno bitkoin, što je logično zbog velike promjene u njegovoj cijeni krajem 2020., a o toj pojavi se raspravlja i u svijetu i u BiH, što je takođe logično.
Реални БДП у трећем кварталу – На зачељу
Прије пар дана Агенција за статистику Босне и Херцеговине (БХАС) је објавила податке о бруто домаћем производу за трећи квартал 2020.г.
За длаку
Почетком 2015.г. ЕЦБ (Европска централна банка) започиње програм масовног кредитирања јавног сектора у земљама зоне еврa, познат под називом “програм куповине за јавни сектор” (енг. PSPP, public sector purchase programme).
До посљедњег даха
Све до половине 2014.г. економска политика земаља зоне евра које су запале у дужничку кризу (ПИГС земље) се претежно заснивала на смањењу јавне потрошње и подстицању приватне потрошње (кроз ниске каматне стопе на кредите тј. кроз јефтин новац).
Царство небеско и царство земаљско
Овогодишње вјерске поворке у Црној Гори, у релиогозном рјечнику означене као литије, су биле изузетно масовне и изузетно учестале и нису бирале радне и нерадне дане, иако су се одвијале у једној друштвеној заједници која има изузетно мали број становника.
Maleno je lijepo
Kada se krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka krenulo u promjenu privrednog sistema socijalističkih zemalja ekonomisti sa Zapada su lansirali mnoge parole, koje su neselektivno preuzimane od strane domaćih ekonomista i ugrađivane u ekonomski sistem.
Jedna od tih parola je bila i “small is beautiful” ili “maleno je lijepo”.