Građevinarstvo u Bosni i Hercegovini – Vrlo otporno

U jednoj od prethodnih objava pokazili smo da ekonomija Bosne ispoljava drugačije osobine u pogledu kretanja kamatnih stopa u poređenju sa eurozonom.

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Produktivnost rada – Koliko smo vrijedni

U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.

Čitaj dalje

Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja

Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.

Čitaj dalje

Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?

Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja  i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.

Čitaj dalje

Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat

Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.

Čitaj dalje

Степен успјешности економије Републике Српске – Бјегство из мизерије

Како се у Босни и Херцеговини у политичким и економским расправама увијек истичу различите мјере успјешности  коефицијент/индекс мизерије (збир стопе незапослености и стопе инфлације), или показатељ ситости и среће,  би се могао употребити и код нас за одмјеравање успјешности неке власти.

Читај даље

Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (1)

„Merkosur“ (na španskom) ili “Mercosul” (na portuglaskom), može se prevesti kao „Zajedničko tržište juga“ je nastala prije tri decenije i tada se smatrala uspješnom ekonomskom zajednicom.

Čitaj dalje

Rast cijena nekretnina u Evropi – Lastavice skandinavske

U svakodnevnoj poplavi  ogromnog broja ekonomskih informacija podaci o prirodnom priraštaju se nikako ne uspijevaju povezati sa promjenama  u cijeni nekretnina.

Čitaj dalje

Višestrane kompenzacije u Republici Srpskoj – Tri puta mjeri, jednom sjeci

U svakoj  tržišnoj  privredi  se formira lanac dužničko-povjerilačkih odnosa koji se obično poništava  plaćanjima u unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu uz  posredovanje banaka.

Čitaj dalje

Uticaj pandemije na bruto domaći proizvod – Abeceda dobitnika i gubitnika

Ekonomska i društvena ograničenja koja je sa sobom donijela pandemija su različito uticali na pojedine privredne grane.

Čitaj dalje

Цијена соје – За годину дана двоструко

Четири најважније гајене биљке које се користе директно или индиректно за исхрану људи су пшеница, кукуруз, рижа и соја.

Читај даље

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)

Nastavak prethodne objave

Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.

Čitaj dalje

Ekonomske posljedice pandemije – “Sve” je stalo, samo dugovi i djeca rastu

Ekonomska kriza kroz koju prolazi svjetska i ogromna većina nacionalnih ekonomija je  jedinstvena ne samo u istoriji ekonomije već i  u istoriji ljudskog društva.

Čitaj dalje

Нето међународна инвестициона позиција – Спољни сарадници

Глобализација је у посљедњих неколико година посустала, све више се указује на супротан процес (деглобализација), али новац и даље прелази преко границе и тако ће бити док је  свијета и вијека.

Читај даље

Tržište akcija u BiH u 2020.godini – Bogatstvo različitosti

Vruća finansijska tema u BiH, kao i u cijelom svijetu, su tzv. kriptovalute, a posebno bitkoin, što je logično zbog velike promjene u njegovoj cijeni krajem 2020., a o toj pojavi se raspravlja i u svijetu i u BiH, što je takođe logično.

Čitaj dalje

Реални БДП у трећем кварталу – На зачељу

Прије пар дана  Агенција за статистику Босне и Херцеговине (БХАС) је објавила податке  о бруто домаћем  производу за трећи квартал 2020.г.

Читај даље

У здравим болницама здраво тијело

Два основна фактора која креирају економски раст су капитал и рад.

Када радник оболи, обим рада  који стоји на располагању економском систему се смањује (под условом да је све остало једнако), а  то се директно одржава на ниво произведних потенцијала економског система, који се такође смањује.

Зато је у интересу свакога друштвено-економског система да што већи дио, посебно радно активног становништва, буде што здравији.

Читај даље

Бити или не бити – питање је сад (други дио)

Основна препорука кризног менаџмента јесте то да је здравље запослених на првом мјесту, што се обезбјеђује кроз пуну примјену свих прописаних мјера!

Читај даље

Bez kiseonika

Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције  и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Kapitalizam sa ljudskim likom

Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.

U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.

Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.

Čitaj dalje

Nobelova nagrada za ekonomiju za 2018. godinu: Šta možemo naučiti od laureata?

Jedno od esencijalnih pitanja ekonomske misli i razloga za postanje ekonomije kao nauke,  je kako osigurati dugoročan održivi rast, omogućiti društvima da bolje žive, uživaju tehnološki prosperitet i imaju skladniji odnos sa prirodnim okruženjem. Čitaj dalje