Uzroci rast profitabilnosti banaka u Srbiji – Formula uspeha

Veliki rast profitabilnosti bankarskog sektora Srbije usko je povezan sa veličinom kapitala kojim on raspolaže, odnosno sa stanjem kapitala (equity) u bilansima banaka.

Čitaj dalje

Tržište i knjigovodstvo – Sve bi bilo drugačije

Knjigovodstvo kompanije ne mora nužno dati potpuno tačnu knjigovodstvenu vrednost kapitala, tj. neto imovine koja se dobija kada se od imovine firme oduzmu obaveze, jer postoje nepreciznosti u vrednovanju obe strane bilansa.

Čitaj dalje

Prošla i očekivana zarada po akciji – Prilika za ulaganje

Zbog svoje jednostavnost i lake interpretacije  Price/Earnings racio (P/E racio) jedan je od najčešće korištenih pokazatelja  u vrednovanju akcija –  on pokazuje za koliko godina će ulaganje u akciju biti, u novčanoj formi, vraćeno investitoru, pod uslovom da akcionarsko  društvo isplaćuje svu ostvarenu  neto dobit akcionarima.

Čitaj dalje

Cijene nekretnina u Europi – Trbuhom za stanom

Ljudi emigriraju iz raznih razloga: loši uvjeti ih pokreću iz zemlje u kojoj su rođeni (push faktori), a bolje i privlačnije prilike u inozemstvu ih uvijek i neodoljivo podsjećaju da trebaju otići iz zemlje rođenja (pull faktori). Najčešće se radi o kombinaciji više motiva – ekonomskih, političkih i društvenih – a u većini slučajeva, promatrano globalno, presudan je ekonomski motiv.

Čitaj dalje

Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu

U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.

Čitaj dalje

Profitabilnost telekomunikacionih preduzeća – Garant redovne isplate dividende

Iz ukupnog prihoda, po odbitku različitih kategorija troškova, akcionarska društva, iz zarade (eng. earnings), isplaćuju dividendu svojim vlasnicima – akcionarima.

Čitaj dalje

“Glavni gubitnik” i “Gospodin prekasno” – Funkcija očekivanja

Predsednik SAD Donald Tramp je od guvernera američke centralne banke, Federalnih rezervi (FED), zatražio (preko svoje društvene mreže Truth Social) da FED ovoga meseca smanji svoju ključnu kamatnu stopu za celih jedan procentni poen.

Čitaj dalje

Kako prevazići strah od tržišnog rizika? – Kao virusi i bakterije

Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će  zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato  ne kupuje  akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.

Čitaj dalje

Uslov za rast bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika – Za 33% siromašnija

Ekonomska uspešnost jednog društva može se meriti na različite načine, a kao jedna od mera ekonomskog blagostanja često koristi prosečan bruto domaći proizvod po glavi stanovnika.

Čitaj dalje

Plaza sporazum 2.0 – Odbrambeni kišobran američkog Stevana

Stav ekonomista u novoj američkoj administraciji je da je moguće istovremeno imati slab dolar (koji smanjuje američki trgovinski deficit) i dolar koji ostaje dominantna svetska valuta — to je suština nove američke ekonomske politike, iako to na prvi pogled deluje i nelogično i neostvarivo.

Čitaj dalje

Istina i laž u društveno-ekonomskim procesima – Kraj rata u Ukrajini i robna demokratija?

Ako u eter iz  dana u dan dospijevaju nove, često različite, informacije o finalu rusko-ukrajinskog sukoba  stvarajući naizmjenično talase pesimizma i optimizma,  ako jednu malu istinu vrlo brzo  pregazi velika neistina, ili potpuna suprotnost, kome i kako vjerovati i u čemu treba tražiti znakove skorog mira u Ukrajini?

Čitaj dalje

Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana

Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom  na  obveznice.

Čitaj dalje

Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova

Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.

Čitaj dalje

Regulacija cijene naftnih derivata u Srbiji – Treće mjesto

Svi smo primjetili paniku (u njoj su mnogi i sudjelovali impulsivnom i prekomjernom kupovinom benzina i  dizela) koja je na tržištu naftnih derivata zavladala  nakon što je 24.februara Rusija napala Ukrajinu.

Čitaj dalje

Radnička satnica u Sjedinjenim Američkim Državama -Učiniti Ameriku ponovo velikom

Svi glavni mediji u Americi i izvan  Amerike, kao glavni problem i najveću dilemu u Americi i izvan Amerike ističu američke  predsedničke izbore,  njihove učesnike i  očekivani  novembarski  ishod.

Čitaj dalje

Kapitalni dobici i kapitalni gubici – Kada je tržište bilo na dnu

Juče je akcijama Mtela a.d. Banjaluka trgovano po najnižoj cijeni u zadnjih godinu dana.

Čitaj dalje

Zaokret u monetarnoj politici Evropske centralne banke – Svemu dođe kraj?

Od kraja 2008.godine Evropska  centralna banka (ECB) je uz kratkotrajni  prekid (2009. godina) stalno  smanjivala svoje kamatne stope, sve do jula 2022.godine kada je, zbog visoke inflacije, odlučila da  napusti politiku jeftinog novca.

Čitaj dalje

Multipolarna svetska ekonomija – Ako nemate čelik, nemate državu

Od kraja II svetskog rata, svet je prošao kroz defakto tri svetska poretka, koja su oivičena promenama  u ekonomskom poretku i ekonomskoj moći; prvi je nastao neposredno posle II svetskog rata,  drugi počinje od pada Berlinskog zida, a treći traje zadnje dve  decenije.

Čitaj dalje

Kineska ekonomija – Nastavak čuda

U  većini zemalja statistički zavodi mogu relativno brzo dati informaciju o  smeru i veličini ekonomske aktivnosti.

Čitaj dalje

Proizvodnja električne energije u BiH – Na pragu

Bez električne energije, u mraku, bez električnih aparata, rađalo se, živjelo i  umiralo milienijumima i vijekovima, a unazad samo  oko 150 godina civilizacija bez električne energije je postala nezamisliva.

Čitaj dalje