Evropa je nedavno odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.
Category: View from side/Pogled sa strane
Rast evropskih ekonomija – Zapadna pitanja
Stopa rasta realnog BDP, inflacija i stopa nezaposlenosti su tri najbitnija podatka na osnovu kojih se donose zaključci o zdravlju jedne ekonomije i njenom položaju u odnosu na druge ekonomije.
Cijena novih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu 2023.godine – Pokvarena očekivanja
9.novembra su objavljeni podaci o cijenama novih stanova u Republici Srpskoj za treći kvartal (tromjesječje) 2023.godine.
Rebalans budžeta Republike Srpske za 2023.godinu – Osnovna promjena
U žaru ekonomskih rasprava o rebalansu budžeta na 6.redovnoj sjednici Republike Srpske održanoj početkom novembra raspravljalo se o svemu i svačemu osim o onome što je najbitnije.
MMF i Srbija – Da je …
Dve najvažnije međunarodne finansijske institucije su MMF i Svetska banka, i obe imaju sedište preko Atlantika, u Vašingtonu.
Infacija u Srbiji – Gašenje domaćih žarišta
Prvi korak u definisanju svake ekonomske politike koja za cilj ima smanjenje visoke inflacije (antiinflaciona politika) je određivanje uzroka inflacije.
Ruska proizvodnja u ratnim vremenima – Vojni kejnzijanizam
Na primjeru Njemačke smo vidjeli da njen proizvodni sektor mjereno sa PMI ima ogromnih problema i da je njegovo stanje u avgustu ove godine na nivou najlošijih rezultata iz perioda pandemije (maj 2020. godine).
Inflacija u Rusiji – Elementarna nepogoda
Kako sa aspekta uvedenih sankcija objasniti nagli rast inflacije u Rusiji u avgustu ove godine i da li će relativno visoka inflacija u Rusiji proizvesti društvene promjene u Rusiji?
Globalni lanci snabdjevanja – Paradoksalno, nikad bolje
Globalizacija se, i kao proces i kao stanje svjetske ekonomije, zasnivala pored ostalog na specijalizaciji zemalja za određenu vrstu proizvodnje i izmještanju proizvodnje u druge države.
Proizvodnja u Njemačkoj u drugoj godini rata u Istočnoj Evropi – Njegov san, obuzdavanje Njemačke
Postoji mnogo anegdota o kraju Drugog svjetskog rata, a jedna od najpoznatijih glasi: “Nakon potpisane kapitulacije Njemačke Vinston Čerčil (tadašnji britanski premijer i kasniji dobitnik Nobelove nagrade) kreće na godinama željeni spokojni počinak, a batler (šef posluge) na pitanje kada da ga probude dobija odgovor – Možete me probuditi jedino ako se Njemačka ujedini”.
Oduševljenost investitora sa obveznicama Republike Srpske – 60 kupaca
Tokom ove godine, uvijek i iznova, Republika Srpska je prvenstveno, ali ne samo, zbog velikog budžeta, prinuđena da savladava visoke prepreke koja je sama sebi postavila.
Održivost budžeta Republike Srpske – Jesen sa osmjehom rebalansa?
Planiranje budžeta je jedan od najsloženijih poslova ekonomske struke i kao svako drugo planiranje zasniva se na velikom broju pretpostavki o budućim ekonomskim kretanjima.
Finansiranje budžeta Republike Srpske u 2023. godini – Odstupljeno od budžeta?
Najvažnija ekonomska politika, posebno u zemlji poput Bosne, čija centralna banka ne može davati kredite, je fiskalna, ili uže posmatrano, poreska politika.
Strategija upravljanja javnim dugom Republike Srpske – Ljuta trava na ljutu ranu
Nakon što je donesena pravosnažna sudska odluka beogradskog suda da je RITE Ugljevik dužan drugoj, slovenačkoj, strani isplatiti 131 miliona KM i predati trećinu proizvedene električne energije, postavlja se pitanje koju strategiju upravljanja javnim dugom Republike Srpske treba izabrati?
Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima
Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.
Finansiranje javnog duga Republike Srpske – Ruka koja djelimično hrani
Suditi o prirodi ekonomskih odnosa između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske samo na osnovu različitog tumačenja položaja i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u sarajevskim i banjalučkim medijima, i u krugovima sarajevskih i banjalučkih političkih elita (povodom pitanja statusa državne imovine) i negativnih emocija koja po tom osnovu nastaju između ova dva različita, ali i ista, društva bi nas odvelo na put potpuno pogrešnog zaključivanja
Prognoza inflacije u Srbiji – Kome pokloniti veru
Svako se u manjoj ili većoj meri bavi prognozom pojava koje smatra bitnim za svoj ekonomski i društveni status.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (4) – Intelekt i moral
Vidljivi finanijski bankrot države ili nekog političkog entiteta, uvijek ima svoje vidljive i nevidljive uzroke.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (2) – Posudi me
Firme i fizička lica drže novac kod banaka, a banke drže novac, konvertibilne marke, kod Centralne banke BiH.
Povrat na kapital i investicije – Polako, ali sigurno
Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti (profitabilnosti ili rentabilnosti) poslovanja svake firme dobija se kad se neto dobit stavi u odnos sa knjigovodstvenom vrijednošću sredstava koje pripadaju vlasniku firme.
Politika isplate dividendi – Gdje to ima?
Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava poznatom pesimističkom uzrečicom: “Gdje to ima?”
Kupovna moć novac u Srbiji – Inflacija pojela
Inflacija je ušla u svoju treću godinu i već sada se može govoriti o trajno višem nivou cena koji je bitno smanjio kupovnu moć novca. Čitaj dalje
Držanje novca u bankama – Radiše i štediše
Svaki ekonomski sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.
Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka
Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.
Istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini – Razbibriga
U ljudskoj prirodi je da razmišlja o pojavama i predmetima sa kojima je okružena i koje je dotiču, da bi ih što bolje i više razumila i shvatila, te donijela sopstvene stavove, sudove i zaključke o njima.
Ekonomska cijena rata – Saveznici
U svakom ratu se plaća cijena u ljudskim životima, a ukoliko se rat vodi na sopstvenoj teritoriji neizbježni su i veliki ekonomski gubici.
Likvidnost BH Telecoma – Pet plus
Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću i fiksnu.
Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova
Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele
U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.
Prevremeni otkup obveznica Dojče banke Frankfurt – Neizbežna zarada
U ovome tekstu nećemo detaljno pisati o velikom padu cena akcija Dojče banke Frankfurt koji se desio 24.marta 2023. već o jednoj njenoj poslovnoj odluci koja najbolje pokazuje da između nje i Kredit Svis i Banke Silikonske doline, za sada, nema znaka jednakosti.
Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka
Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Ocijena ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini – Potpuno pogrešna pretpostavka
Od ekonomskih reformi u BiH započetih na kraju XX vjeka, a poslije rata 1992 – 1995, očekivalo se da uspostavi efikasniju privrednu strukturu i rentabilnija i produktivnija preduzeća.
Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad
Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?
Pokazatelj samopouzdanja industrije u Njemačkoj – Blizu nule
Industrijski razvoj Njemačke igrao je jednu od ključnih uloga u ekonomskom i društvenom razvoju Evrope, a ni njegov doprinos oružanim sukobima i svjetskim ratovima i svjetskim primirjima nije zanemarljiv.
Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog
Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode firme da bi saznale kako podesiti svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.
Svjetski novčani poredak – Petrodolar
Nakon Drugog svjetskog rata američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran svjetski novčani poredak baziran na dolaru.
Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije
U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug, a drugi na budžetski deficit.
Prognoza inflacije u 2023 – Približavanje Bosne i eurozone?
Tokom 2021.godine sve prognoze inflacije u EU i SAD su se zasnivale na pretpostavci, koja je zbog mnogo ponavljanja sa mnogo bitnih radnih mesta, postala ozbiljna tvrdnja, a koja je glasila da je inflacija prolazna ili tranzitorna.
Viškovi likvidnosti fizičkih lica u Bosni i Hercegovini – Prvobitna akumulacija kapitala?
Svi znamo da su retka fizička lica koja nikada nisu uzimala kredit u banci, ali zašto onda ekonomska nauka tvrdi da stanovnici svakog društva najčešće imaju novčane viškove (suficit)?
Krediti i depoziti stanovnika Bosne i Hercegovine – Odumiranje klasne svijesti
U Bosni, a i u ostalim zemljama druge Jugoslavije, skoro niko više ne pominje podjelu društva na klase, osim možda poneki zadrti profesor nauke o društvu (sociolog), ali i on to čini u strahu da izgovara implicitno zabranjene stvari i pojmove.
Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje
Sjedinjene Američke Države nisu ovisne o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je njena borba protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina
Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Cijena električne energija – Semafor
Ova godina nam je svima mnogo toga sakrivenog otkrila, a “otkrila” je i važnost svih oblika energije u privrednom sistemu apsolutno svake zemlje.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.