Ako u eter iz dana u dan dospijevaju nove, često različite, informacije o finalu rusko-ukrajinskog sukoba stvarajući naizmjenično talase pesimizma i optimizma, ako jednu malu istinu vrlo brzo pregazi velika neistina, ili potpuna suprotnost, kome i kako vjerovati i u čemu treba tražiti znakove skorog mira u Ukrajini?
Category: View from side/Pogled sa strane
Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana
Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom na obveznice.
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Regulacija cijene naftnih derivata u Srbiji – Treće mjesto
Svi smo primjetili paniku (u njoj su mnogi i sudjelovali impulsivnom i prekomjernom kupovinom benzina i dizela) koja je na tržištu naftnih derivata zavladala nakon što je 24.februara Rusija napala Ukrajinu.
Radnička satnica u Sjedinjenim Američkim Državama -Učiniti Ameriku ponovo velikom
Svi glavni mediji u Americi i izvan Amerike, kao glavni problem i najveću dilemu u Americi i izvan Amerike ističu američke predsedničke izbore, njihove učesnike i očekivani novembarski ishod.
Kapitalni dobici i kapitalni gubici – Kada je tržište bilo na dnu
Juče je akcijama Mtela a.d. Banjaluka trgovano po najnižoj cijeni u zadnjih godinu dana.
Zaokret u monetarnoj politici Evropske centralne banke – Svemu dođe kraj?
Od kraja 2008.godine Evropska centralna banka (ECB) je uz kratkotrajni prekid (2009. godina) stalno smanjivala svoje kamatne stope, sve do jula 2022.godine kada je, zbog visoke inflacije, odlučila da napusti politiku jeftinog novca.
Multipolarna svetska ekonomija – Ako nemate čelik, nemate državu
Od kraja II svetskog rata, svet je prošao kroz defakto tri svetska poretka, koja su oivičena promenama u ekonomskom poretku i ekonomskoj moći; prvi je nastao neposredno posle II svetskog rata, drugi počinje od pada Berlinskog zida, a treći traje zadnje dve decenije.
Kineska ekonomija – Nastavak čuda
U većini zemalja statistički zavodi mogu relativno brzo dati informaciju o smeru i veličini ekonomske aktivnosti.
Proizvodnja električne energije u BiH – Na pragu
Bez električne energije, u mraku, bez električnih aparata, rađalo se, živjelo i umiralo milienijumima i vijekovima, a unazad samo oko 150 godina civilizacija bez električne energije je postala nezamisliva.
Kvazi industrijska revolucija u Evropskoj uniji – Replika Maršalovog plana
Ekonomski i društveni problemi sa kojima se Evropa suočava su očigledni ali u jednom raznolikom skupu od 28 zemalja neke članice ih tretiraju kao šansu za rast i razvoj.
Javni dug Federacije BiH – Nesvakidašnji događaj
Dugo vremena Federacija BiH je imala superiorne performanse u upravljanju javnim dugom u poređenju sa Republikom Srpskom, ali takav odnos se mijenja i u nekim, negativnim, aspektima javnih finansija Federacija kao da sustiže Srpsku?
Povrat na aktivu srpskog, njemačkog i austrijskog telekoma – Neka Sunce bude cilj
Povrat ili prinos na aktivu (return on asset, ROA) na vrlo jednostavan način mjeri kvalitet aktive jedne firme.
Dobre i loše strane građevinskog buma u Banjaluci – Skoro 23.000 m2
Možda je paradoksalno, ali je potpuno tačno, da strateške odluke na nivou jedne ekonomije vrlo retko donose ekonomisti, a što se ne bi moglo očekivati na osnovu istog korena imenica ekonomija i ekonomista.
Cene nekretnina u Banjaluci i rat na istoku Evrope – Šok
Iz nekog, ekonomsko-psihološkog, razloga cene na tržištu nekretnina u Banjaluci su još uvek visoke, a njih prate tržišne karakteristike koje vape da na njih bude ukazano, ako se već ne mogu objasniti.
Rast minimalne plate u 2024.godini – Zašto Bosna MMF-u ne vjeruje?
Kada to Savjet ministara BiH bude zatražio Međunarodni monetarni fond će sigurno pozajmiti novac, a do tada se preporuke MMF-a u dijelu ograničavanja rasta plata u javnom sektoru i zadržavanja postojećeg nivoa minimalnih plata u BiH neće po svaku cijenu poštovati.
Povrat na kapital u telekomunikacionoj djelatnosti – Vidljivi pozitivni rezultati
Svrha isplate 50% neto dobiti ostvarene u poslovnoj 2022.godini, nakon višegodišnjeg isplaćivanja 100% neto dobiti, bila je da se omogući dalje investiranje Mtela a.d. Banjaluka, te da se konsoliduje finansijski položaj preduzeća.
Kamatna stopa na javni dug zemalja eurozone – ECB uravnilovka
Zadatak ekonomskih statistika je da daju precizne informacije o stanju ekonomije, kako bi poslužili kao podloga za kreiranje odluka u javnom (ekonomska politika) i privatnom sektoru.
Cijene industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini – Sve će to ostati?
Cijeli svijet je za mjeru inflacije prihvatio promjenu u cijenama roba i uluga koje kupuju krajnji potrošači – fizička lica ili domaćinstva.
Kamatne stope u eurozoni – Kraj termidorskog terora?
Evropa je nedavno odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.