Firme i fizička lica drže novac kod banaka, a banke drže novac, konvertibilne marke, kod Centralne banke BiH.
Category: View from side/Pogled sa strane
Povrat na kapital i investicije – Polako, ali sigurno
Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti (profitabilnosti ili rentabilnosti) poslovanja svake firme dobija se kad se neto dobit stavi u odnos sa knjigovodstvenom vrijednošću sredstava koje pripadaju vlasniku firme.
Politika isplate dividendi – Gdje to ima?
Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava poznatom pesimističkom uzrečicom: “Gdje to ima?”
Kupovna moć novac u Srbiji – Inflacija pojela
Inflacija je ušla u svoju treću godinu i već sada se može govoriti o trajno višem nivou cena koji je bitno smanjio kupovnu moć novca. Čitaj dalje
Držanje novca u bankama – Radiše i štediše
Svaki ekonomski sistem, svaka vlada, svaka banka i svaka privreda želi da što više novca bude na računima u bankama.
Prva emisija obveznica Republike Srpske nakon završetka teniskog turnira Srpska Open 2023 – Široka i uska ruka
Prvi put poslije završetka teniskog turnira Srpska Open (23.april 2023) Republika Srpska je emitovala obveznice 3.maja 2023. godine, 10 dana poslije.
Istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini – Razbibriga
U ljudskoj prirodi je da razmišlja o pojavama i predmetima sa kojima je okružena i koje je dotiču, da bi ih što bolje i više razumila i shvatila, te donijela sopstvene stavove, sudove i zaključke o njima.
Ekonomska cijena rata – Saveznici
U svakom ratu se plaća cijena u ljudskim životima, a ukoliko se rat vodi na sopstvenoj teritoriji neizbježni su i veliki ekonomski gubici.
Likvidnost BH Telecoma – Pet plus
Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću i fiksnu.
Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova
Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele
U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.
Prevremeni otkup obveznica Dojče banke Frankfurt – Neizbežna zarada
U ovome tekstu nećemo detaljno pisati o velikom padu cena akcija Dojče banke Frankfurt koji se desio 24.marta 2023. već o jednoj njenoj poslovnoj odluci koja najbolje pokazuje da između nje i Kredit Svis i Banke Silikonske doline, za sada, nema znaka jednakosti.
Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka
Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Ocijena ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini – Potpuno pogrešna pretpostavka
Od ekonomskih reformi u BiH započetih na kraju XX vjeka, a poslije rata 1992 – 1995, očekivalo se da uspostavi efikasniju privrednu strukturu i rentabilnija i produktivnija preduzeća.
Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad
Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?
Pokazatelj samopouzdanja industrije u Njemačkoj – Blizu nule
Industrijski razvoj Njemačke igrao je jednu od ključnih uloga u ekonomskom i društvenom razvoju Evrope, a ni njegov doprinos oružanim sukobima i svjetskim ratovima i svjetskim primirjima nije zanemarljiv.
Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog
Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode firme da bi saznale kako podesiti svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.
Svjetski novčani poredak – Petrodolar
Nakon Drugog svjetskog rata američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran svjetski novčani poredak baziran na dolaru.
Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije
U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug, a drugi na budžetski deficit.
Prognoza inflacije u 2023 – Približavanje Bosne i eurozone?
Tokom 2021.godine sve prognoze inflacije u EU i SAD su se zasnivale na pretpostavci, koja je zbog mnogo ponavljanja sa mnogo bitnih radnih mesta, postala ozbiljna tvrdnja, a koja je glasila da je inflacija prolazna ili tranzitorna.
Viškovi likvidnosti fizičkih lica u Bosni i Hercegovini – Prvobitna akumulacija kapitala?
Svi znamo da su retka fizička lica koja nikada nisu uzimala kredit u banci, ali zašto onda ekonomska nauka tvrdi da stanovnici svakog društva najčešće imaju novčane viškove (suficit)?
Krediti i depoziti stanovnika Bosne i Hercegovine – Odumiranje klasne svijesti
U Bosni, a i u ostalim zemljama druge Jugoslavije, skoro niko više ne pominje podjelu društva na klase, osim možda poneki zadrti profesor nauke o društvu (sociolog), ali i on to čini u strahu da izgovara implicitno zabranjene stvari i pojmove.
Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje
Sjedinjene Američke Države nisu ovisne o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je njena borba protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina
Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Cijena električne energija – Semafor
Ova godina nam je svima mnogo toga sakrivenog otkrila, a “otkrila” je i važnost svih oblika energije u privrednom sistemu apsolutno svake zemlje.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Ocijena stanja na tržištu nekretnina – Zimski rast
U vanrednim periodima vrijeme se proširi i u njega stanu događaji za koje je nekada trebalo nekoliko godina da bi se desili, što kod ljudi stvara zapitanost da li je u pitanju java, ili san.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Nejednaka raspodjela imovine kao uzrok rata u Ukrajini – S druge strane jastuka
Sve ključne države, koje su implicitno ili eksplicitno učesnice rata u Ukrajini imaju ekonomske sisteme koji su po jednoj jedinstvenoj karakteristici izuzetno slični.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
