Evropa je nedavno odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.
Category: Connected post/Povezani post
Isplata dividende Mtela a.d. Banjaluka – Jedan “mali” previd
Mtela a.d. Banjaluka je preko Banjalučke berze 24.maja 2023. informisao javnost da saziva 47. redovnu skupštinu akcionara.
Devizni kurs albanske valute – Lek za inflaciju
Odnosi između kupaca i prodavaca u zemljama koje imaju različita zakonska sredstva plaćanja (novac) uspostavljaju se preko deviznog kursa.
Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?
Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i Sjedinjene Američke Države.
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Stambena novogradnja u Banjaluci – Rigidne cijene
U ekonomskoj nauci postoji nešto se zove “rigidne cijene” (eng. sticky prices) i baš taj fenomen smo djelimično uočili na tržištu prodatih novih stanova u Banjaluci u prvoj pololovini ove godine.
Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?
Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu
Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama u kojima je uslužni sektor najrazvijeniji.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (3)
Zajednica država Merkosur je od početka imala grešku u konstrukciji.
Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (2)
Merkosur spada u najveće ekonomske zajednice u svijetu.
WEO Update: Neravnomjeran oporavak svjetske ekonomije (I)
U iščekivanju aprilskog MMF-ovog viđenja svjetske ekonomije i prognoze daljih kretanja (WEO – Svjetski ekonomski izgledi ), posmatrajmo malo najskoriji, januarski Update WEO (1).
Српска монетарна политика – Пет фаза
Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.
Svjetsko tržište akcija II
Na grafikonu su prikazane vremenske serije MSCI, ali samo za 2020. godinu.
Svjetsko tržište akcija I
Инжењер, ал’ не из Маурицијуса – клапа друга
И трговина нафтом производи огромне профите, јер власт тако жели.
Машинство је прво производња, па тек онда трговина робама, трговина нафтом у БиХ је услужно-трговачка дјелатност.
Стара школа
Инвестиције тј. улагања су друго име за набавку, куповину, изградњу основних/сталних средстава.
Улагање у основна средства = економски развој.
Bez kiseonika
Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.
Српско-хрватско-пољски
Током 2019. г. три висока или највиша суда у три различита правна подручја (Србија, Хрватска, Европска унија) су донијели различите пресуде, али све три у корист корисника кредита са девизном калузулом у ЦХФ.
Valutni odbor u Bosni i Hercegovini
Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje
Stepen ekspanzivnosti kreditne politike
U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka. Čitaj dalje
The degree of credit policy expansiveness
In the previous post, I investigated the trend of loans and deposits ratio (LtD) for the period 2003-2014. based on time series published by the central bank of USA. Read more
Kreditna politika banaka
Krediti i depoziti su dva glavna bankarska agregata. Depoziti su osnovni izvor finansiranja banaka a krediti glavni bankarski proizvod. Količnik (racio) kredita i depozita (eng. loan to deposit ratio, LtD), je jedan od brojnih pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banaka (LtD se može pomnožiti i sa 100). Čitaj dalje
Banks’ credit policy
Loans and deposits are the two main banking aggregates. Deposits are the main source of bank financing and loans are the main banking product. Read more