Kamatne stope u eurozoni – Kraj termidorskog terora?

Evropa je nedavno  odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.

Čitaj dalje

Isplata dividende Mtela a.d. Banjaluka – Jedan “mali” previd

Mtela a.d. Banjaluka  je preko Banjalučke berze  24.maja 2023. informisao javnost da saziva 47.  redovnu skupštinu akcionara.

Čitaj dalje

Devizni kurs albanske valute – Lek za inflaciju

Odnosi između kupaca i prodavaca  u zemljama koje imaju različita zakonska sredstva plaćanja (novac) uspostavljaju se preko deviznog kursa.

Čitaj dalje

Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?

Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i  uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i  Sjedinjene Američke Države.

Čitaj dalje

Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.

Čitaj dalje

Stambena novogradnja u Banjaluci – Rigidne cijene

U ekonomskoj nauci postoji nešto se zove “rigidne cijene” (eng. sticky prices) i baš taj fenomen smo djelimično uočili na tržištu prodatih novih stanova u Banjaluci u prvoj pololovini ove godine.

Čitaj dalje

Stambena novogradnja u Republici Srpskoj – Balon?

Prije desetak dana objavljeni su statistički podaci o kretanju cijena stanova u Republici Srpskoj za drugo tromjesječje 2022. godine.

Čitaj dalje

Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat

To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.

Čitaj dalje

Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?

Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.

Čitaj dalje

Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman

Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških  restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici  i zbog mnogo čega drugog.

Čitaj dalje

Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna

U jednoj od prethodnih objava na temu  cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici  korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi  ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske –  Razvodnjavanje boli

Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će  kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi  i tržište  akcija u cijelini,  prevazišli krizu identiteta”.

Čitaj dalje

Hrvatska ekonomija – Ovisnik o turizmu

Ekonomije svih zemalja su pogođene pandemije, a ograničenja u kretanju ljudi, kao i obustava avio-sabraćaja, je najviše štete nanjelo zemljama  u kojima je  uslužni  sektor najrazvijeniji.

Čitaj dalje

Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (2)

Merkosur spada u najveće ekonomske zajednice u svijetu.

Čitaj dalje

WEO Update: Neravnomjeran oporavak svjetske ekonomije (I)

U iščekivanju aprilskog MMF-ovog viđenja svjetske ekonomije i prognoze daljih kretanja (WEO – Svjetski ekonomski izgledi ), posmatrajmo malo najskoriji, januarski Update WEO (1).

Čitaj dalje

Српска монетарна политика – Пет фаза

Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној  већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке  и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.

Читај даље

Svjetsko tržište akcija I

Univerzum globalnih tržišta dionica je podijeljen u tri opšte kategorije tržišta: razvijena tržišta, tržišta u nastajanju i  granična tržišta.

Читај даље

Инжењер, ал’ не из Маурицијуса – клапа друга

Наставак претходне  објаве … 

И трговина нафтом производи огромне профите, јер власт тако жели.

Машинство је прво производња, па тек онда трговина робама, трговина нафтом у БиХ је услужно-трговачка дјелатност.

Читај даље

Стара школа

Инвестиције тј. улагања су друго име за набавку, куповину, изградњу основних/сталних средстава.

Улагање у основна средства = економски развој.

Читај даље

Bez kiseonika

Кад не би било радничких дознака из иностранства, кредита ММФ-а и осталих ино финансијских установа, улаза страног капитала у БиХ кроз директне и портфолио инвестиције  и кроз давање страних кредита бх банкама и предузећима босанскохерцеговачки спољнотрговински сектор би већ одавно остао без девиза тј. без кисеоника.

Читај даље

Српско-хрватско-пољски

Током 2019. г. три висока или највиша суда у три различита правна подручја (Србија, Хрватска, Европска унија) су  донијели различите пресуде, али све три у корист корисника кредита са девизном калузулом у ЦХФ.

Читај даље

Valutni odbor u Bosni i Hercegovini

Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje

Stepen ekspanzivnosti kreditne politike

U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka. Čitaj dalje

The degree of credit policy expansiveness

In the previous post, I investigated the trend of loans and deposits ratio (LtD) for the period 2003-2014. based on time series published by the central bank of USA. Read more

Kreditna politika banaka

Krediti  i depoziti su dva glavna bankarska agregata. Depoziti su osnovni izvor finansiranja banaka a krediti glavni bankarski proizvod. Količnik (racio) kredita i depozita (eng. loan to deposit ratio, LtD), je jedan od brojnih  pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banaka (LtD se  može pomnožiti i sa 100). Čitaj dalje

Banks’ credit policy

Loans and deposits are the two main banking aggregates. Deposits are the main source of bank financing and loans are the main banking product. Read more