Zakon o izjednačavanju opterećenja – Ili kako su se Njemci kućili

Posljedice svakog rata su povećanje ekonomske nejednakosti među stanovništvom i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata nije bila izuzetak.

Čitaj dalje

Zaposlenost po privrednim djelatnostima u BiH – Kvalitet je u kvantitetu?

O društvenoj grupi se može razumno zaključivati, na način da njena brojnost određuje njenu snagu, kvalitet i uticaj?

Čitaj dalje

Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (6) – Kompleks niže vrijednosti

Jedna od predrasuda na tržištu javnog duga bosanskih entiteta je da je ono po svomu gore od tržišta javnog duga najrazvijenijih ekonomija.

Čitaj dalje

Istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini – Razbibriga

U ljudskoj prirodi je da razmišlja o pojavama i predmetima sa kojima je okružena i koje je dotiču, da bi ih što bolje i više razumila i shvatila, te donijela sopstvene stavove, sudove i zaključke o njima.

Čitaj dalje

Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova

Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.

Čitaj dalje

Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Čitaj dalje

Centar i  periferija – Stoni grad

Na Balkanu, a  i na mnogim drugim mjestima, davno je pokazano i dokazano da  su  mjerila centra države i državne periferije potpuno drugačija.

Čitaj dalje

Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić

Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.

Čitaj dalje

Прецизна пољопривреда – Наука и култура

Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.

Čitaj dalje

Ekonomski rast u eurozoni i Turskoj – Čista ko suza

Velika tema u posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i tokom cijele prošle godine su bili krajnje neobični ekonomski procesi u Turskoj.

Čitaj dalje

Stopa inflacije u Turskoj – Jeretičke priče

Stopa rasta potrošačkih cijena, kojom se mjeri inflacija, se u ogromnoj većini zemalja, uzima za jedan od ciljeva ekonomske politike.

Čitaj dalje

Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci

Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.

Čitaj dalje

Novi-stari članovi EU sa Balkana – Jedinstveni, ali u različitosti

Rumunija i Bugarska od 1. janura 2007. kada su se pridružile EU djeluju u istom ekonomskom prostoru i sa aspekta pristupa tržištu zemalja EU imaju iste razvojne šanse.

Čitaj dalje

Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?

Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja  i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.

Čitaj dalje

Odnos kupovne moći – Muško šišanje

Postoje mnogi načini upoređivanja ekonomija, a jedan od njih je preko odnosa (ili pariteta) kupovne moći (PPP – purchasing power parity).

Čitaj dalje

Eksproprijacija privatnih nekretnina u Berlinu – Njemački “beskućnici”

85%  stanovnika Berlina iznajmljuje svoje stanove.

Čitaj dalje

Сензори у пољопривреди

Употреба сензора у пољопривреди ће се за наредних пет година удвостручити.

Читај даље

Jedan način izlaska iz ekonomske krize – Tantrum, ili izliv besa

Sve centralne banke u svetu zasipaju još uvek svoje tržišta obiljem novca, ali svemu uvek nekada mora doći kraj.

Čitaj dalje

Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (2)

Merkosur spada u najveće ekonomske zajednice u svijetu.

Čitaj dalje

Merkosur: sporazum između slona, miša i dva mrava (1)

„Merkosur“ (na španskom) ili “Mercosul” (na portuglaskom), može se prevesti kao „Zajedničko tržište juga“ je nastala prije tri decenije i tada se smatrala uspješnom ekonomskom zajednicom.

Čitaj dalje

Rast cijena nekretnina u Evropi – Lastavice skandinavske

U svakodnevnoj poplavi  ogromnog broja ekonomskih informacija podaci o prirodnom priraštaju se nikako ne uspijevaju povezati sa promjenama  u cijeni nekretnina.

Čitaj dalje

Годишња флуктуација цијена малине

Берба малине је тренутно на врхунцу, а откупљивачи нуде рекордне цијене од преко 4 КМ за килограм.

Читај даље

Економска политика Србије – За и против Александра Вучића

У традицији српског друштва је увијек било да се опредјељује за или против човјека који је на челу друштва, а не за и против економске политике која се водила или која се још увијек води, у његовом мандату.

Читај даље

Prirodna bogatstva države Kongo – Blagodat ili prokletstvo

Mineralne sirovine mogu, ali  ne moraju uticati na životni standard u zemlji u čijoj utrobi se nalaze.

Čitaj dalje

Продуктивност у приватном и јавном сектору Републике Српске – 19. сједница

Исправност економских одлука, или мјера економске политике, се може оцјењивати, прије доношења мјере економске политике (екс анте), или након што се у пракси покажу/измјере ефекти усвојених мјера економске политике (екс пост).

Читај даље

Nema inflacije u eurozoni -Ništa novo na Zapadu

Eurosistem čine Evropska centralna banka (ECB) i 19 nacionalnih centralnih banaka zemalja koje su prihvatile evro kao svoju valutu i koje implementiraju monetarnu politiku ECB.

Čitaj dalje

Биопестициди – један од најбрже растућих сектора пољопривреде

Тржиште биопестицида, са годишњим порастом од 14,7% , једна је од најбрже растућих грана пољопривреде.

Читај даље

Дар Мтела а.д. Бањалука – Велико срце великог српског телекома

Уздах човјека који оставља дијете у болници и препушта га љекарској и медицинској њези и Божијој судбини је дубок, а тежина родитељскe сузе велика и тегобна.

Читај даље

ECB i FED – (Ne)normalni monetarni balon

Baloni na finansijskom tržištu (ogroman rast cijena akcija, cijena obveznica) su na nacionalnom nivou vrlo često posljedica izuzetne kreditne aktivnosti domaćih centralnih banaka, dok sa druge strane vodeće svjetske centralne banke, poput centralne banke SAD-a (Federalne rezerve/FED) i Evropske centralne banke/ECB zahvaljujući masovnom obimu kreditiranja stvaraju balone na svjetskim finansijskim tržištima.

Čitaj dalje

Krediti privatnim preduzećima – U leru?

U tržišnim privredama preovladava uvjerenje da su firme u privatnom vlasništvu  glavni  motori privrednog  rasta i razvoja, makar u  ekonomskom sistemu postojao i značajan dio firmi u državnoj svojini.

Čitaj dalje

За длаку

Почетком 2015.г. ЕЦБ (Европска централна банка) започиње програм масовног кредитирања јавног сектора у земљама зоне еврa,  познат под називом “програм куповине за јавни сектор” (енг. PSPP, public sector purchase programme).

Читај даље

Maleno je lijepo

Kada se krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka krenulo u promjenu privrednog sistema socijalističkih zemalja ekonomisti sa Zapada su lansirali mnoge parole, koje su  neselektivno preuzimane od strane domaćih ekonomista i ugrađivane u ekonomski sistem.

Jedna od tih parola je bila i “small is beautiful” ili “maleno je lijepo”.

Čitaj dalje

Повратак у прошлост

Босна и Херцеговина је као економски систем до сада прошла кроз најмање 6 етапа друштвено-економског развоја. 

Читај даље

Бити или не бити – питање је сад (други дио)

Основна препорука кризног менаџмента јесте то да је здравље запослених на првом мјесту, што се обезбјеђује кроз пуну примјену свих прописаних мјера!

Читај даље

Обданиште

Будућност сваког друштва зависи од квалитета одгоја дјеце, као и од њиховог здравља. Зато је  обданиште установа од јавног интереса, а из истог   разлога  то је  и дом здравља, мада се у њему лијече и родитељи дјеце. Ако су услуге  обданишта и здравствених установа на високом нивоу, родитељи су сербезни/безбрижни и могу већи дио енергије потрошити на рад. Добре јавне установе подижу продуктивност рада и друштвено  богатство.

Веза између обданишта и дома здравља је јасна, ради се о  јавним  установама. А постоји ли каква  веза ове врсте између банака и обданишта?

Читај даље

Трговина спољна

Као што човјек не зна колико је јак/слаб, прије него што се не одмјери са неким такмацем, исто тако и економски систем себе упознаје када се пореди са конкуренцијом међународном. Једна  од релативних мјера снаге економског система је његов положај  у међународној подијели рада тј. у трговини спољној.

Читај даље

Šta kada nestane nafte? Pa,… litijum

Litijum (grč. lithos — kamen), oznaka Li, je alkalni metal koji je najlakši od svih poznatih metala i ima najmanju gustinu među svim čvrstim elementima (u standardnim uslovima). Litijum ima redni broj 3 u periodnom sistemu elemenata. Atomska težina litijuma je 6,94. Specifična težina ovog metala je 0,534 (pri 20 stepeni celzijusa).

Čitaj dalje

Инжењер, ал’ не из Маурицијуса – клапа друга

Наставак претходне  објаве … 

И трговина нафтом производи огромне профите, јер власт тако жели.

Машинство је прво производња, па тек онда трговина робама, трговина нафтом у БиХ је услужно-трговачка дјелатност.

Читај даље

Инжењер, ал’ не из Маурицијуса – клапа прва

Ако се о некој појави много говори, та појава или је учестала или, пародоксално, уопште не постоји. О системском, од државе вођеном процесу  поновне индустријализације, се изузетно много говори, али системски и државни потхват реиндустријализације Босне и Херцеговине, од 1995.г. не постоји.

Читај даље

Чик погоди

У економији постоје слободна и економска добра. Слободна добра су неограничена. Примјер слободног добра је ваздух. Економска добра су ограничена. Примјер економског добра је кредит. Намјена ваздуха је позната, он омогућава живот свим бићима на планети.

Читај даље

Државо моја и на тебе је дошао ред

Током развоја људског друштва развили су се разни модели заштите имовине, јер је имовински интерес, са аспекта материје (не и духа),  најважнији човјеков интерес. 

Оно што важи за човјека, важи и скуп  људи, тј. за друштвену групу. И организација је  друштвена група,  а држава представља организацију владајуће класе.

Читај даље

До извора два путића

Појам „флексибилно тржиште рада“ је појам из економске струке. Истовремено то је и еуфемизам. У граматици еуфемизам представља стилску фигуру којом се неки израз замјењује са неким другим изразом, са различитим циљевима – бонтона ради, да се не повриједи нека друга страна, а понекад и да се прикрије права суштина ствари.

Читај даље

Стара школа

Инвестиције тј. улагања су друго име за набавку, куповину, изградњу основних/сталних средстава.

Улагање у основна средства = економски развој.

Читај даље

Окрени, обрни и стани

Наша земља је у задњих 30 година прошла кроз неколико таласа смањења учешћа индустријске производње у БДП-у или како се то стручно каже деиндустријализације, а  најновији талас је у току.

Читај даље

Unutar trougla

Kapital može biti u  državnoj, privatnoj ili zadružnoj svojini, pa pojam kapitalistička klasa nije nužno vezan samo za fizička lica. U pojedinim kapitalističkim državama često je najveći kapitalista sama država.

Čitaj dalje

Austrija zemlja teška

BDP predstavlja vrijednost finalnih proizvoda proizvedenih za godinu dana, a privredni uspjeh  najčešeće se mjeri upravo stopom rasta BDP-a. Što je stopa rasta realnog (očišćenog od inflacije) BDP-a veće to je jedna ekonomija uspješnija. Raspodjela BDP-a u ovakvom načinu razmišljanja nije bitna.

Čitaj dalje

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Preko mjere

Jedan od osnovnih makroekonomskih identiteta je izražavanje bruto domaćeg proizvoda po metodi potrošnje ili na osnovu tzv. potrošnog pristupa. Metoda je vrlo jednostavna, logična i intuitivna. Bruto domaći proizvod (BDP) se izražava kao zbir lične potrošnje (C), investicione potrošnje (I), budžetske potrošnje (G) i razlike izvoza (X) i uvoza (M)  ili u obliku formule:

(1) BDP = C + I + G + ( X – M )

Čitaj dalje

Kosa na glavi

BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se  postojeće i iz EU prenose nove  metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se  i  ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost. Čitaj dalje