Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje javnog duga Srbije u odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.
Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze
Društvena dinamika bi se neminovno, prije, ili kasnije, morala odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i izuzetno plitka – nelikvidna – poput onih u Bosni i Hercegovini.
Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost
Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Izvoz električne energije – Izvezi ili umri
Parola “izvezi ili umri” nastala je u zemljama u razvoju, koje su svojim ekonomskim politikama težile povećanju izvoza kao glavnom sredstvu za ostvarivanje što viših stopa ekonomskog rasta i za ubrzanje ekonomskog razvoja.
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Usponi i padovi slobodnih deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine – Kralj Trvtko I Kotromanić, na konju, ili bez konja
Krajem marta 2020. godine pisali smo o slobodnim deviznim rezervama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), kada smo ukazali na ogroman neiskorišćen novčani potencijal kojim raspolaže CBBiH, a koji bi mogao biti iskorišćen za kreditiranje pravnih lica u Bosni.
Centralna banka Republike Kosovo – Bolji uvek treba da budu uzor lošijima
Bosna i Hercegovina je postala članica Ujedinjenih nacija 22. maja 1992. godine, a za razliku od nje, Republika Kosovo, koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, još uvek nije članica Ujedinjenih nacija.
Rentalni kapitalizam – Pasivni prihod
Dijelovi neke cijeline mogu značajno odstupiti od njenog karakterističnog kretanja, pa se na osnovu metoda dedukcije (lat. izvođenje), koji se zasniva na izvođenju zaključaka o pojediničnoj pojavi na osnovu opštih karakteristika te pojave može doći do potpuno pogrešnog zaključka.
Cena jednog kilovat-časa u bosanskom cenovnom okruženju – ‘Oćemo i mi
Kad se analiziraju relativne cene, položaj neke delatnosti na tržištu, potreba za regulacijom cena, ili njihovom deregulacijom, cenovna statistika je nezamenjiv alat ekonomske politike.
Cena jednog kilovat-časa – Ubedljivo na začelju
Jedan bosanski entitet je dobio dozvolu da od početaka avgusta poveća cenu električne energije za 10%, a u drugom entitetu predstavnici Elektroprivrede Republike Srpske traže rast cena od 20%.
Profitabilnost banaka – Tržište ne pamti
Gotovo neprekidno, od oktobra 2008. do juna 2022.godine, Evropska centralna banka (ECB) je spuštala svoje referentne kamatne stope, a u jednom dugačkom, osmogodišnjem, periodu (jun 2014 – jun 2022) one su bile čak i negativne.
Depoziti po viđenju fizičkih lica – Kao kola bez točka
U ekonomskoj teoriji se uvijek polazi od pretpostavke da se svi učesnici u ekonomskom životu jednog društva ponašaju ekonomski racionalno.
Kreditni rejting države Srbije – Napokon investicioni
U svijetu postoji obilje kapitala za čije ulaganje investitori postavljaju uslove i traže zaštitu u obliku pouzdanih i provjerenih informacija o kvalitetu firme ili države u koju namjeravaju investirati.
Poređenje likvidnosti javnog sektora bosanskih entiteta – Velika razlika
Sposobnost vlade da redovno izmiruje javni dug zavisi od visine budžetskog deficita, visine javnog duga, kamatne stope na javni dug, redovnosti i visine javnih prihode, ali prije svega spremnosti investitora da finansiraju budžet.
Kamatne stope u bankama Bosne i Hercegovine – Na EKS
Cijena finalnih proizvoda roba i usluga zavise od troškova njihove izrade, karakteristika tržišta na kojem se formiraju i od strukture aktive.
Regulacija cijena naftnih derivata u Republici Srpskoj – Povećanje maksimalne maloprodajne marže
Prošle su skoro tri i po godine od kada je Vlada Republike Srpske odlučila da se, u skladu sa Zakonom o regulisanju cijena (SG RS 106/09), umješa u način formiranja cijena na tržištu nafte i naftnih derivata,
Profitabilnost banaka u Republici Srpskoj prije i poslije “srpske bankarske krize”- Ono što nas ne uništi to nas ojača
Od 2014.godine do 2017.godine nekoliko bosanskohercegovačkih banaka, sa sjedištem u Republici Srpskoj, bile su vrlo zanimljive svim medijima u Republici Srpskoj.