Globalizacija se, i kao proces i kao stanje svjetske ekonomije, zasnivala pored ostalog na specijalizaciji zemalja za određenu vrstu proizvodnje i izmještanju proizvodnje u druge države.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Odnosi banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj prema strancima – Ahilova peta
Za 17 dana stupa na snagu jedna odluka Agencije za bankarstvo Republike Srpske (ABRS) koja je indirektno trebala olakšati finansiranje budžetskog deficita Republike Srpske i povećati likvidnost tržišta javnog duga Republike Srpske.
Sumnja u obveznice Republike Srpske – 12 kupaca?
Prije nekoliko dana, 6.septembra, Republika Srpska je izvršila uspješnu emisiju petogodišnjih obveznica u ukupnoj vrijednosti od 130 miliona KM i po kamatnoj stopi od 6%.
Dugoročno zaduženje Republike Srpske u 2023.godini – Medeni mjesec
U Republici Srpskoj, kako kod običnog svijeta, tako i kod ekonomista i bankara, i službenika u republičkim, opštinskim i gradskim organima uprave, a pogotovo u krugovima budžetskih korisnika (penzioneri, prosvjeta, boračka populacija) vlada velika zabrinutost u pogledu izvršenja budžeta u 2023.godini.
Zabluda u vezi visine javnog duga – Devizna iluzija
Kada su pitali jednog evropskog ekonomistu zašto je za ulazak u EU potrebno da javni dug bude ispod 60% BDP, a budžetski deficit manji od -3% BDP odgovor je bio:”Granica za javni dug od 60% BDP je postavljena zato što budžetski defict ne smije biti veći od -3% BDP, a budžetski deficit ne smije biti veći od -3% BDP zato što je granica za javni dug 60% BDP “.
Devizne rezerve Centralne banke BiH – Crno vino, crne oči?
Da li ste primetili da najveći deo medija na naslovne strane stavlja pretežno vesti koje kod većine ljudi izazivaju strah, zabrinutost i teskobu, a i da ogromna većina javnih ličnosti u eter šalje baš takvu vrstu poruka, kojima mediji ne mogu da odole, pa ih još i posole podebljanim i dramatičnim naslovima ?
Za koliko se zadužila Republika Srpska do Preobraženja 2023.godine? – Potpuno nepotrebna zbrka
U pogledu novca koji je pozajmila Republika Srpska nedavno su date dvije izjave koje apsolutno ne odgovaraju podacima Ministarstva finansija Republike Srpske i Banjalučke berze.
Devizne rezerve Srbije i javni dug Republike Srpske – Kamen oko vrata?
Internacionalizacija javnog duga Republike Srpske je započeta u Beču (emitovan dug od 168 miliona EUR), nastavljena u Londonu (emitovan dug od 300 miliona EUR), a u kojem mjestu će biti sljedeća internacionalna emisija javnog duga informacije ne postoje. Čitaj dalje
Tviter ekonomija – Si ili Pauel?
Između izvršne vlasti i monetarne vlast uvijek postoji vrlo napeta bitka, koja ponekad liči na obostrani ples po žici, tik iznad društvenog bezdana.
Ponašanje krda – Mala smicalica, sa velikim posljedicama
Ljudima upravljaju nagoni, razum i osjećanja, a prema mišljenju ljudi sve reakcije životinja su nagonske, instinktivne, ili urođene.
Preveliko kašnjenja u objavljivanju izveštaja o izvršenju budžeta Republike Srpske – Vrijeme je novac
Ovih dana sa svih strana stižu informacije o rekordnim javnim prihodima u BiH, i to bi se u kontekstu izvršenja budžeta Republike Srpske trebalo protumačiti kao izuzetno pozitivan signal?
Finansiranje budžeta Republike Srpske u 2023. godini – Odstupljeno od budžeta?
Najvažnija ekonomska politika, posebno u zemlji poput Bosne, čija centralna banka ne može davati kredite, je fiskalna, ili uže posmatrano, poreska politika.
Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima
Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (5) – Neuporedivo zaduženiji
Javni dug se može meriti samo u apsolutnim vrednostima, ali metodološki je ispravnije da se njegova apsolutna vrednost poredi sa bruto domaćim proizvodom (BDP).
Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (3) – Repriza?
Uvijek kad banka pozajmljuje novac njena likvidnost se smanjuje, a to štediše i ostali klijenti banaka ne vole.
Cijena novih stanova u Republici Srpskoj – Silazna putanja
Obično kada započne rast neke pojave na prvi pogled se čini kao da će on zauvijek, ili vrlo, vrlo dugo trajati, a neočekivnost rasta ove pojave stvara dodatno uvjerenje da će trend rasta biti teško prekinuti.
Cijena crnogorske unilateralne evrizacije – Potencijalna tragikomedija u više činova
Ovaj tekst ćemo započeti objašnjenjem njegovog naslova koji je nerazumljiv za one koji nisu ekonomisti, ali koji se da vrlo jednostavno objasniti.
Ekonomska budućnost Crne Gore – 51% : 49%
Drugog aprila objavljeni su rezultati izbora za predsjednika Crne Gore, na kojima je ova država za predsjednika dobila ekonomistu sa izvanrednim stručnim i naučnim referencama, a mnogi su u ovome izboru vidjeli dobru vijest za crnogorsku ekonomiju.
Stopa inflacije kao cilj ekonomske politike – Inflatorno oporezivanje
Svaka država uspostavlja i ubire različite vrste poreza koji služe za finansiranje javne potrošnje.
Cijena stanova u Srpskoj – Pucanje balona?
Statistički zavod Republike Srpske je nedavno obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.
Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja
Nakon što je 2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.
Viškovi likvidnosti fizičkih lica u Bosni i Hercegovini – Prvobitna akumulacija kapitala?
Svi znamo da su retka fizička lica koja nikada nisu uzimala kredit u banci, ali zašto onda ekonomska nauka tvrdi da stanovnici svakog društva najčešće imaju novčane viškove (suficit)?
Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?
Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Antiinflaciona politika na Zapadnom Balkanu – Kontraindikacija
Tri balkanske zemlje, Albanija, BiH i Srbija, su na tri načina “koristile” devizni kurs da utiču na inflaciju, a postignuti rezultati su i različiti i slični.
Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog
Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.
Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?
U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.
Loši krediti u Hrvatskoj – Država ili „kolonija“
Loši krediti u bilansima banaka su oni koje dužnici ne vraćaju, ili koje nikada neće vratiti.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu
Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci
Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Način funkcionisanja valutnog odbora u Bugarskoj i Hong-Kongu – Posljednje utočište
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) funkcioniše po modelu valutnog ili novčanog odbora.
Inflacija u BiH u prvih 9 mjeseci – Sukob sa stvarnošću?
Svi mi u BiH prilikom kupovine svjedočimo ogroman rast cijena, međutim paradoksalno, statistički zavodi u BiH još uvijek ne registruju taj ogroman rast u zvaničnim statističkim izvještajima.
Struktura cijene stana – Jedan veliki upitnik
Iz kvartala u kvartal Republički zavod za statistiku Republike Srpske obavještava javnost o ključnim pokazateljima u građevinarstvu.
Порез на додату вриједност у Босни и Херцеговини – BMW и медицински кисеоник
У посљедњих неколико недјеља технички и медицински кисеоник су упоређивани и поменути неколико десетина милиона пута, а у задњих 15 година никад нико није упоредио BMW и медицински кисеоник.
Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност
Поред висине укупног дуга квалитет управљања дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.
Neizvjesnost i krediti – Uši zeca i noge srne
Da li su banke pooštrile kriterijume za davanje kredita ili se možda smanjuje tražnja za kreditima je neizvjesno, ali ono što je izvjesno da već dva mjeseca uzastopno krediti banaka u BiH skoro i da ne rastu.
Ликвидност у Босни и Херцеговини – Седална економија
Професија са којом се човјек бави значајно опредјељује једну врсту његовог животног стила, који се тиче положаја тијела приликом обављања послова.
Тржиште рада – На младима свијет (не)остаје
Земље Европске уније у својим статистикама које се тичу рада и запошљавања посебну пажњу посвећују запошљавању младих особа, вјероватно зато што мисле да на младима свијет остаје.
Krediti privatnim firmama u BiH – Ni za milimetar
Ova godina je dobro započela za kreditne odnose između banaka i privatnih firmi u BiH i činilo se da će tako i nastaviti, ali najnoviji podaci pokazuju tmurnu kreditnu aktivnost.
Додјељивање специјалних права вучења – Вашингтонски дар са неба
На Илиндан ове године ММФ је одлучио да изврши ванредно додјељивање (алокацију) специјалних права вучења/СДР, по обиму највеће у историји ММФ-а (650 милијарди долара).
Inflacija u Bosni – Glava šećera
Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.
Rast cijena nekretnina u Evropi – Lastavice skandinavske
U svakodnevnoj poplavi ogromnog broja ekonomskih informacija podaci o prirodnom priraštaju se nikako ne uspijevaju povezati sa promjenama u cijeni nekretnina.
Платни промет у банкама Српске – У слободном паду
Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.
Radne emigracije iz Bosne i Hercegovine
UN procjenjuje broj emigranata iz BiH na ukupnom nivou od oko 1,6 miliona u svijetu.