Smanjenje ponude nafte na europskom tržištu iz zemalja koje izlaze na obale Perzijskog zaljeva i, s tim u vezi, rast cijena naftnih derivata primorali su mnoge europske zemlje da uvedu nove mjere fiskalne politike radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Rast cijena nafte i akcize u Bosni i Hercegovini – Ako zatreba i vječno
Prvi problem koji svako društvo i svaki pojedinac vidi u novom inflacionom talasu, koji je pokrenuo globalni rast cijena energenata, jeste pad životnog standarda usljed rasta cijena.
Dva potpuno različita modela društvene stanogradnje – Pod uvjetima koji su povoljniji od onih koje nudi tržište
U BiH postoje institucije koje, za društvu bitnim skupinama stanovništva, daju stambene kredite po povoljnijim uvjetima, s ciljem lakšeg, bržeg i jeftinijeg rješavanja stambenog pitanja.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Emisija vrijednosnih papira države Bosne i Hercegovine – Već odavno punoljetan
Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Zakon) donesen je prije 21 godinu, a u dva navrata je izmijenjen i dopunjen (SG BiH br. 52/05, 103/09 i 90/16).
Inflacija u eurozoni i Bosni i Hercegovini – Ovaj put ECB neće pomoći
Od polovice 2022. godine Europska središnja banka povećavanjem kamatnih stopa poskupljivala je kredite i poticala štednju, s krajnjim ciljem smanjenja potrošnje i obaranja inflacije.
Građevinska djelatnost u Bosni i Hercegovini u 2025. godini – Stanovi, hale i infrastruktura
Na osnovu indeksa izdatih odobrenja za građenje za Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini može se sagledati ne samo stanje građevinske aktivnosti, već i šire privredne aktivnosti, te dati naznake opšteg stanja ekonomije i ekonomske budućnosti, i to bez uvida u ostale vodeće ekonomske pokazatelje.
Hrvatska u eurozoni -Teorija i praksa
Odgovor na pitanje je li Hrvatska ispravno postupila što se dobrovoljno odrekla domaće valute, kune, a samim time i Bugarska (od 1. siječnja članica eurozone), ovisi, teorijski promatrano, o tome je li eurozona optimalno valutno područje (optimal currency area, OCA) za ove zemlje.
Ekonomska očekivanja na primjeru njemačkog gospodarstva – Signal i odredište
Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Kapital u bosanskim bankama i kreditni rizik dužničkih hartija od vrednosti vlada entiteta – Bezrizični tretman
U vezi projektovanog smanjenja stope adekvatnosti kapitala banaka sa sedištem u Republici Srpskoj (od 31.12.2026. godine minimalni regulatorni kapital će biti smanjen sa 12% na 10% rizične aktive), povezano sa posledicima koje ove izmene imaju na poslovanje banaka (videti prethodni tekst “Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice”), trebalo je možda više računa voditi i o razlikama u strukturi bilansa banaka s jedne strane i načina na koji se izračunava rizična aktiva banaka, tj. adekvatnost kapitala, sa druge strane.
Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći
Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.
Nezavisnost centralne banke – Tvrdoglava mazga
Teorijski koncept nezavisnosti centralne banke, koji je uspostavljen kao jedan od osnovnih praktičnih principa centralnog bankarstva i za koji mnogi smatraju da je godinama uspješno čuvan u Sjedinjenim Američkim Državama, već mjesecima se nalazi na velikom ispitu, i sa svakom novom sjednicom FOMC-a (Federal Open Market Committee), na kojima se kamatne stope ne mijenjaju, ishod se čini sve izvjesnijim – radikalna izmjena sastava FOMC.
Tržište rada u Europskoj uniji – Oglašena slobodna radna mjesta
Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Strana valuta u bankarskom sektoru – Mit o Sizifu
U pojedinim segmentima izuzetno aktivna strategija promovisanja i podsticanja što veće upotrebe dinara u ekonomskom sistemu Srbije dala je izuzetno dobre rezultate, ali pojedini pokazatelji stepena dinarizacije nalažu kritičko preispitivanje makroekonomskih uslova u kojima se ova formalna strategija dinarizacije (koja predstavlja neformalnu strategiju deevrizacije) sprovodi.
Kako povećati likvidnost bosanskog gospodarstva u svjetlu neke buduće kreditne krize? – Zemlja koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu ustrajno odbija promjene
U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Zaštita bankarskog sektora u Hrvatskoj – Makrobonitetna regulacija
Od 1. srpnja na snagu stupaju odluke Hrvatske narodne banke (HNB) kojima se iznos mjesečnog anuiteta (rata plus kamata) i iznos kredita vežu uz dohodak i vrijednost nekretnine koja se kupuje, s primarnim ciljem zaštite korisnika kredita od prekomjernog zaduživanja, ali i s namjerom postizanja dodatnih ciljeva.
Robna razmena Bosne i Hercegovine sa svetom – Minimalna i maksimalna vrednost
Tokom izveštavanja o ekonomskim pokazateljima, uobičajeno je da se posebna pažnja usmeri na ekstremne vrednosti podataka.
U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo
Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od rasprava na ovu temu.
Zaduženost Srbije mereno poslovanjem sa inostranstvom – Bitno smanjenje
Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje javnog duga Srbije u odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.