Struktura maturanata u svakom društvu predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja budućih razvojnih kapaciteta ekonomije, jer ona određuje kvalitet i strukturu kadrova koji ulaze na tržište rada.
Category: Policy brief/Prjedlozi za donosioce ekonomskih politika
Inflacija na Zapadnom Balkanu – Šta je to što Albanija ima?
Najnoviji inflacioni udar, prouzrokovan američko-izraelskom vojnom akcijom i reakcijom Irana, ponovo skreće pažnju na monetarne režime i stepen njihove uspešnosti u kontroli inflacije.
Superkor inflacija u Bosni – Inflacija tražnje i inflacija ponude
Bosanska centralna banka je jedina institucija u Bosni koja javno pokazuje da razume suštinu inflacije i njenu strukturu.
U susret emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu – Kolika bi kamatna stopa mogla biti?
U skladu s usvojenim proračunom za 2026. godinu, Federacija BiH uskoro će emitirati obveznice u vrijednosti od 800 milijuna eura na inozemnom tržištu kapitala, vjerojatno na Londonskoj burzi (LSE), i najvjerojatnije ponovno s rokom dospijeća od pet godina.
Ocjena planiranog trogodišnjeg budžetskog deficita Federacije Bosne i Hercegovine – Da li je investitorima svejedno?
Federacija Bosne i Hercegovine je 12. maja napokon, nakon nekoliko emisija javnog duga u kojima od investitora nije dobila sav željeni novac, uspjela da sprovede aukciju obveznica na kojoj su investitori kupili sve ponuđene obveznice. Da li bi to trebalo predstavljati najubjedljiviji argument da su slabosti usvojenog budžeta za 2026. godinu bile prolazne i neopravdane, te da su, uoči najavljene velike emisije duga u inostranstvu (800 miliona eura), javne finansije u izvrsnom stanju?
Jedno skriveno ekonomsko upozorenje za Republiku Srpsku – Stara pravila koja ne važe
Bosanski entiteti godinama upravljaju svojim financijama na osnovi fiskalnih pravila koja nisu skrojena po njihovoj mjeri i misle da zdravlje njihovih financija ovisi isključivo od poštivanja tih pravila.
Da li je uzrok inflacije u Bosni i Hercegovini samo rat protiv Irana? – Stalno visoka temperatura
Kada je Rusija napala Ukrajinu, mnoge evropske institucije pripisale su inflaciju tom ratnom energetskom poremećaju, iako su svi znali da se inflacija uvukla u sistem mnogo ranije, pod krinkom onoga što se stručno naziva kvantitativno popuštanje, a nestručno, ali ne i pogrešno, štampanje novca.
Promena strukture potrošačkih pondera u BiH (2015–2025) i njen ekonomski značaj – Pogoršanje životnog standarda?
U periodu od 2015. do 2025. , za deset godina, došlo je do promena u strukturi pondera indeksa potrošačkih cena (CPI) u Bosni i Hercegovini. Ove promene su statističke prirode, ali verovatno odražavaju i dublje ekonomske i društvene procese, koje se odnose na životni standard stanovništva i strukturu potrošnje domaćinstava. Za potpuno tumačenje ovih promena neophodno je uzeti u obzir metodološke specifičnosti CPI-a, kao i makroekonomski kontekst u kome se odvija potrošnja.
Prognozirana i stvarna inflacija u Bosni i Hercegovini – Lančana reakcija
Kao što smo i najavili u jednoj od prethodnih objava, inflacija je u Bosnu stigla i brže i jače nego što su to sugerisale objavljene procene, odnosno prognoze bosanske centralne banke.
Naftni šok i ekonomska politika u Bosni koje nema – Bosanski inflacijski nemar
Smanjenje ponude nafte na europskom tržištu iz zemalja koje izlaze na obale Perzijskog zaljeva i, s tim u vezi, rast cijena naftnih derivata primorali su mnoge europske zemlje da uvedu nove mjere fiskalne politike radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima.
Rast cijena nafte i akcize u Bosni i Hercegovini – Ako zatreba i vječno
Prvi problem koji svako društvo i svaki pojedinac vidi u novom inflacionom talasu, koji je pokrenuo globalni rast cijena energenata, jeste pad životnog standarda usljed rasta cijena.
Dva potpuno različita modela društvene stanogradnje – Pod uvjetima koji su povoljniji od onih koje nudi tržište
U BiH postoje institucije koje, za društvu bitnim skupinama stanovništva, daju stambene kredite po povoljnijim uvjetima, s ciljem lakšeg, bržeg i jeftinijeg rješavanja stambenog pitanja.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Emisija vrijednosnih papira države Bosne i Hercegovine – Već odavno punoljetan
Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Zakon) donesen je prije 21 godinu, a u dva navrata je izmijenjen i dopunjen (SG BiH br. 52/05, 103/09 i 90/16).
Inflacija u eurozoni i Bosni i Hercegovini – Ovaj put ECB neće pomoći
Od polovice 2022. godine Europska središnja banka povećavanjem kamatnih stopa poskupljivala je kredite i poticala štednju, s krajnjim ciljem smanjenja potrošnje i obaranja inflacije.
Građevinska djelatnost u Bosni i Hercegovini u 2025. godini – Stanovi, hale i infrastruktura
Na osnovu indeksa izdatih odobrenja za građenje za Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini može se sagledati ne samo stanje građevinske aktivnosti, već i šire privredne aktivnosti, te dati naznake opšteg stanja ekonomije i ekonomske budućnosti, i to bez uvida u ostale vodeće ekonomske pokazatelje.
Hrvatska u eurozoni -Teorija i praksa
Odgovor na pitanje je li Hrvatska ispravno postupila što se dobrovoljno odrekla domaće valute, kune, a samim time i Bugarska (od 1. siječnja članica eurozone), ovisi, teorijski promatrano, o tome je li eurozona optimalno valutno područje (optimal currency area, OCA) za ove zemlje.
Ekonomska očekivanja na primjeru njemačkog gospodarstva – Signal i odredište
Najnovija vrijednost ZEW indeksa ekonomskih očekivanja za Njemačku, objavljena 11. studenoga, iako i dalje ukazuje na optimizam u pogledu smjera gospodarskih kretanja, predstavlja značajno razočaranje za njemačko i europsko financijsko tržište.
Kapital u bosanskim bankama i kreditni rizik dužničkih hartija od vrednosti vlada entiteta – Bezrizični tretman
U vezi projektovanog smanjenja stope adekvatnosti kapitala banaka sa sedištem u Republici Srpskoj (od 31.12.2026. godine minimalni regulatorni kapital će biti smanjen sa 12% na 10% rizične aktive), povezano sa posledicima koje ove izmene imaju na poslovanje banaka (videti prethodni tekst “Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice”), trebalo je možda više računa voditi i o razlikama u strukturi bilansa banaka s jedne strane i načina na koji se izračunava rizična aktiva banaka, tj. adekvatnost kapitala, sa druge strane.
Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći
Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.