U tekstu koji je dozvao stihove pjesnika Džonija Štulića (strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi) iznjeli smo pretpostavku da su neizvjesnost i rast cijena građevinskog materijala usljed početka rata u Ukrajini i Rusije doprinjeli rastu cijena stanova u BiH.
Category: Republic of Srpska/Republika Srpska
Razvoj demokratije na primjeru stanogradnje – 30 minuta umjerenog hoda
U jednom od prethodnih tekstova obradili smo odnos cijena stanova u centru i na periferiji i na osnovu toga dali prjedloge u vezi poželjnog, tj. izbalansiranog, privrednog razvoja u Republici Srpskoj.
Cijena stanova u Srpskoj – Pucanje balona?
Statistički zavod Republike Srpske je nedavno obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.
Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti
Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).
Troškovi građevinskog zemljišta i cijena novih stanova – Zacijenjena zemlja?
Neko je jednom negdje zapisao da se svi ratovi vode za zemlju i oko zemlje, a investitori u stanogradnji iako nisu u ratu, ipak su u vječitoj potrazi i borbi za građevinskim zemljištem.
Prodajna cijena i troškovi izgradnje novih stanova – Čardak na nebu
U prethodnoj objavi pokazali smo kako su rasle proizvođačke cijene u stanogradnji Republike Srpske, a u ovom tekstu poredimo ih sa cijenama novih stanova.
Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen
Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.
Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni
Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za treći kvartal 2022. godine.
Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada
Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust 2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Stambena novogradnja u Banjaluci – Rigidne cijene
U ekonomskoj nauci postoji nešto se zove “rigidne cijene” (eng. sticky prices) i baš taj fenomen smo djelimično uočili na tržištu prodatih novih stanova u Banjaluci u prvoj pololovini ove godine.
Centar i periferija – Stoni grad
Na Balkanu, a i na mnogim drugim mjestima, davno je pokazano i dokazano da su mjerila centra države i državne periferije potpuno drugačija.
Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka
U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu
Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu
Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve
U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.
Dividendna stopa – Smiješno mala?
Za donošenje bilo koje investicione odluke ključno pitanje je kolika je zarada na toj investiciji.
Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor
Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo jaka.
Emisija akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje – Potencijalna velika matura
Vrlo je vjerovatno da će se investitori na bosanskohercegovačkom tržištu akcija uskoro naći na ispitu zrelosti.
Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje
Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Tržište akcija u Republici Srpskoj – Kriza identiteta
Ako se finansijsko tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine posmatra preko berzanskih indeksa onda ova godina označava njegovo punoljetstvo.
Kapital banaka – Zaštita povjerilaca
Banke se razlikuju od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.
Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat
Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.
Ukupan dug Republike Srpske – Visok ili nizak
Kretanje ukupnog duga Republike Srpske tokom zadnjih 16 godina pruža značajne informacije o ekonomskim ciklusima kroz koje je prošla Republika Srpska i pomaže da se u retrospektivi sagleda njegova dinamika.
Степен успјешности економије Републике Српске – Бјегство из мизерије
Како се у Босни и Херцеговини у политичким и економским расправама увијек истичу различите мјере успјешности коефицијент/индекс мизерије (збир стопе незапослености и стопе инфлације), или показатељ ситости и среће, би се могао употребити и код нас за одмјеравање успјешности неке власти.
Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност
Поред висине укупног дуга квалитет управљања дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.
Raspodjela kreditnog potencijala banaka u Republici Srpskoj – Istiskivanje
U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).
Inflacija u Bosni – Glava šećera
Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.
Платни промет у банкама Српске – У слободном паду
Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.
Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?
У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.
Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље
На 19. сједници Народне скупштине Републике Српске (25.5.2021.г.) нико од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.
Трговина обвезницама Републике Српске у Франкфурту – Црвена линија
Емисија обвезница на Лондонској берзи представља почетак, а не крај, српског прикљученија на страна финансијска тржишта.
Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (1)
На крају 2020. године нето имовина Пензијског резервног фонда је повећана за 2,97% у односу на исти период 2019. године.
Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu
Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.
Privreda i berze
Tekuća i očekivana privredna kretanja bi se, u većoj ili manjoj mjeri, trebalа ogledati u kretanju berzanskih indeksa.
Ni po babi ni po stricu već po paragrafu 195
Stepen odlučnosti državnih pravnih sistema u primjeni zdravstvenih propisa/epidemioloških mjera tokom pandemije se razlikuje.
У здравим болницама здраво тијело
Два основна фактора која креирају економски раст су капитал и рад.
Када радник оболи, обим рада који стоји на располагању економском систему се смањује (под условом да је све остало једнако), а то се директно одржава на ниво произведних потенцијала економског система, који се такође смањује.
Зато је у интересу свакога друштвено-економског система да што већи дио, посебно радно активног становништва, буде што здравији.