Kupovina stana kao zaštita od inflacije – Unaprjed izgubljena trka?

U tekstu koji je dozvao  stihove pjesnika Džonija Štulića (strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi) iznjeli smo pretpostavku da su neizvjesnost i rast cijena građevinskog materijala usljed početka rata u Ukrajini i Rusije  doprinjeli rastu cijena stanova u BiH.

Čitaj dalje

Razvoj demokratije na primjeru stanogradnje – 30 minuta umjerenog hoda

U jednom od prethodnih tekstova  obradili  smo odnos cijena stanova u centru i na periferiji i na osnovu toga dali  prjedloge u vezi poželjnog, tj. izbalansiranog, privrednog razvoja u Republici Srpskoj.

Čitaj dalje

Cijena stanova u Srpskoj – Pucanje balona?

Statistički zavod Republike Srpske je nedavno  obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.

Čitaj dalje

Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti

Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).

Čitaj dalje

Troškovi građevinskog zemljišta i cijena novih stanova – Zacijenjena zemlja?

Neko je jednom negdje zapisao da se svi ratovi vode za zemlju i oko zemlje, a investitori u stanogradnji iako nisu u ratu, ipak su u vječitoj potrazi i borbi za građevinskim zemljištem.

Čitaj dalje

Prodajna cijena i troškovi izgradnje novih stanova – Čardak na nebu

U prethodnoj  objavi  pokazali smo kako su rasle proizvođačke  cijene u stanogradnji Republike Srpske, a u ovom tekstu poredimo  ih  sa cijenama novih stanova.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi Mtela a.d. Banjaluka – Strpljen, spašen

Kao prelazni oblik od štednih uloga, ili štednje, ka ulaganjima na finansijskom tržištu pored kupovine obveznica može poslužiti i kupovina akcija onih  preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu.

Čitaj dalje

Visokogradnja u Republici Srpskoj – Strahovi su konjukturni

Uskoro će biti objavljeni podaci o kretanju cijena novih stanova u RS za  treći kvartal 2022. godine.

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Stambena novogradnja u Banjaluci – Rigidne cijene

U ekonomskoj nauci postoji nešto se zove “rigidne cijene” (eng. sticky prices) i baš taj fenomen smo djelimično uočili na tržištu prodatih novih stanova u Banjaluci u prvoj pololovini ove godine.

Čitaj dalje

Centar i  periferija – Stoni grad

Na Balkanu, a  i na mnogim drugim mjestima, davno je pokazano i dokazano da  su  mjerila centra države i državne periferije potpuno drugačija.

Čitaj dalje

Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka

U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.

Čitaj dalje

Rast cijena stanova – Šišanje?

Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.

Čitaj dalje

Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu

Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni

Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS)  od  18.5. i  19.5.2022. nije bila  100% uspješna, jer je RS  tražila da bude kreditirana  po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na  to nije želi pristati.

Čitaj dalje

Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima

Danas je  Republika  Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7  sedam godina po kamatnoj stopi  od 3,5%.

Čitaj dalje

Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put

Sa aspekta javnog duga  nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još  lošije.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend

Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47.  emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja

Razlika u fiskalnoj  poziciji  entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije  dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.

Čitaj dalje

Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš

U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).

Čitaj dalje

Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu

Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka  u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući  mnogim greškama.

Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.

Čitaj dalje

Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve

U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.

Čitaj dalje

Dividendna stopa – Smiješno mala?

Za donošenje bilo koje investicione odluke ključno pitanje je kolika je zarada na toj investiciji.

Čitaj dalje

Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor

Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo  jaka.

Čitaj dalje

Emisija akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje – Potencijalna velika matura

Vrlo je vjerovatno da će se investitori na bosanskohercegovačkom tržištu akcija uskoro naći na ispitu zrelosti.

Čitaj dalje

Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje

Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.

Čitaj dalje

Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske –  Razvodnjavanje boli

Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će  kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi  i tržište  akcija u cijelini,  prevazišli krizu identiteta”.

Čitaj dalje

Tržište akcija u Republici Srpskoj –  Kriza identiteta

Ako se finansijsko tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine posmatra preko berzanskih indeksa onda ova godina označava njegovo punoljetstvo.

Čitaj dalje

Kapital banaka – Zaštita povjerilaca

Banke  se razlikuju  od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori  finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.

Čitaj dalje

Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat

Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.

Čitaj dalje

Ukupan dug Republike Srpske – Visok ili nizak

Kretanje ukupnog duga Republike  Srpske  tokom zadnjih 16 godina pruža značajne informacije o  ekonomskim ciklusima kroz koje je prošla Republika Srpska i pomaže da se  u retrospektivi sagleda njegova dinamika.

Čitaj dalje

Степен успјешности економије Републике Српске – Бјегство из мизерије

Како се у Босни и Херцеговини у политичким и економским расправама увијек истичу различите мјере успјешности  коефицијент/индекс мизерије (збир стопе незапослености и стопе инфлације), или показатељ ситости и среће,  би се могао употребити и код нас за одмјеравање успјешности неке власти.

Читај даље

Дуг Федерације Босне и Херцеговине – Временска транспарентност

Поред висине укупног  дуга квалитет управљања  дугом се мјери и брзином којом се подаци о дугу објављују.

Читај даље

Raspodjela kreditnog potencijala banaka u Republici Srpskoj – Istiskivanje

U aprilu ovo godine Republika Srpska/RS je na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 350 miliona eura  (prvobitno se spominjala cifra od 300 miliona eura).

Čitaj dalje

Inflacija u Bosni – Glava šećera

Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.

Čitaj dalje

Платни промет у банкама Српске – У слободном паду

Република Српска има Јединствен систем за мултилатералне компензације и цесије.

Читај даље

Међубанкарски унутрашњи безготовински платни промет – Српска шапатом паде ?

У Републици Српској је из некога разлога прије пар година владала права јавна манија у вези поређења њене економије са економијом Федерације Босне и Херцеговине.

Читај даље

Експанзивна фискална политика Републике Српске – Идемо даље

На  19. сједници Народне скупштине  Републике Српске (25.5.2021.г.) нико  од народних посланика нити било ко из редова стручне јавности није начињене измјене у фискалном законодавству назвао правим, оргиналним и стручним именом.

Читај даље

Трговина обвезницама Републике Српске у Франкфурту – Црвена линија

Емисија обвезница  на Лондонској берзи представља почетак, а  не крај, српског прикљученија на  страна финансијска тржишта.

Читај даље

Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (1)

На крају 2020. године нето имовина Пензијског резервног фонда је повећана за 2,97% у односу на исти период 2019. године.

Čitaj dalje

Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu

Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.

Čitaj dalje

Ni po babi ni po stricu već po paragrafu 195

Stepen odlučnosti državnih pravnih sistema u primjeni zdravstvenih  propisa/epidemioloških mjera tokom pandemije se razlikuje.

Čitaj dalje

У здравим болницама здраво тијело

Два основна фактора која креирају економски раст су капитал и рад.

Када радник оболи, обим рада  који стоји на располагању економском систему се смањује (под условом да је све остало једнако), а  то се директно одржава на ниво произведних потенцијала економског система, који се такође смањује.

Зато је у интересу свакога друштвено-економског система да што већи дио, посебно радно активног становништва, буде што здравији.

Читај даље