Kriza, u formi inflacije i rasta kamatnih stopa nas podseća da tržišna privreda ne podrazumeva samo slobodno formiranje cena, već i slobodu države da reguliše te iste cene.
Category: Serbia/Srbija
Zabluda u vezi visine javnog duga – Devizna iluzija
Kada su pitali jednog evropskog ekonomistu zašto je za ulazak u EU potrebno da javni dug bude ispod 60% BDP, a budžetski deficit manji od -3% BDP odgovor je bio:”Granica za javni dug od 60% BDP je postavljena zato što budžetski defict ne smije biti veći od -3% BDP, a budžetski deficit ne smije biti veći od -3% BDP zato što je granica za javni dug 60% BDP “.
Devizne rezerve Srbije i javni dug Republike Srpske – Kamen oko vrata?
Internacionalizacija javnog duga Republike Srpske je započeta u Beču (emitovan dug od 168 miliona EUR), nastavljena u Londonu (emitovan dug od 300 miliona EUR), a u kojem mjestu će biti sljedeća internacionalna emisija javnog duga informacije ne postoje. Čitaj dalje
Inflacija u SAD – Posledice broja 3
Američki državna i ekonomska politika je ponovo dokazala viši stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je evro zakonsko sredstvo plaćanja (evrozona).
Monetarna politika Narodne banke Srbije – Preduhitrila Evropsku centralnu banku
Narodna banka Srbije je demonstrirala visok stepen i nezavisnosti i delimičnu efikasnost monetarne politike i te karakteristike srpske monetarne politike zaslužuju da budu istaknute.
Prognoza inflacije u Srbiji – Kome pokloniti veru
Svako se u manjoj ili većoj meri bavi prognozom pojava koje smatra bitnim za svoj ekonomski i društveni status.
Kupovna moć novac u Srbiji – Inflacija pojela
Inflacija je ušla u svoju treću godinu i već sada se može govoriti o trajno višem nivou cena koji je bitno smanjio kupovnu moć novca. Čitaj dalje
Stopa inflacije kao cilj ekonomske politike – Inflatorno oporezivanje
Svaka država uspostavlja i ubire različite vrste poreza koji služe za finansiranje javne potrošnje.
Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka
Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.
Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.
Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”
Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo jedan, uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.
Rast kamatnih stopa Narodne Banke Srbije – Bitka koja traje
Narodna banka Srbije (NBS) već drugu godinu zaredom podiže svoje kamatne stope po kojima prodaje novac srpskim banakama i po kojima kupuje novac od srpskih banaka.
Samopouzdanje građevinskog sektora u Srbiji – Srpski neimari
Ekonomska aktivnost u građevinskom sektoru posebno je značajna u malim i slabo razvijenim ekonomijama u kojima je veliki dio privredne dinamike direktno ili indirektno vezan za ovu djelatnost.
Inflacija u Evropskoj uniji u 2022.godini – Sav Balkan u drugoj ligi
2022.godina je iza nas i vreme je da sumiramo uspeh ekonomskih politika, ekonomskih unija, valutnih zona i evropskih zemalja u borbi protiv inflacije.
Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?
Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade
I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove, iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.
Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina
Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.
Inflacija u Srbija – Korpa
U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Prestanak rasta životnog standarda u Srbiji – Uvoz inflacije
Srbija vodi vrlo aktivnu ekonomsku politiku, koja se preko privrednog rasta, odrazila izuzetno pozitivno na realne neto zarade i životni standard građana Srbije.
Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana
Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
15 godina inflacije u Srbiji – Objektivne okolnosti
Opšti je stav da su zemlje u kojima caruje valuta euro u pogledu kontrole inflacije i zaštite životnog standarda superiorne u odnosu na apsolutno sve balkanske zemlje, a ovaj tekst će pokazati da to možda i nije baš tako.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Kamatna politika Narodne banke Srbije – Čekajući ECB?
Narodna banka Srbije (NBS) već godinama vodi vrlo aktivnu monetarnu politiku.
Прецизна пољопривреда – Наука и култура
Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.
Rast stambenih kredita u Srbiji – Ne može izdobrati?
Na osnovu kretanja stambenih kredita se može dobiti mnogo korisnih informacija o stanju ekonomije, njenim perspektivama, kao i o načinu razmišljanja tržišnih učesnika.
Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?
Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha
Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.
Економска политика Србије – За и против Александра Вучића
У традицији српског друштва је увијек било да се опредјељује за или против човјека који је на челу друштва, а не за и против економске политике која се водила или која се још увијек води, у његовом мандату.
Nominalni BDP Srbije – U svijetu iluzija
U prethodnoj objavi smo objasnili način izračunavanja realnog BDP-a, a u ovoj ćemo se pozabaviti nominalnim BDP-om.
Politika deviznog kursa Narodne banke Srbije – Jednima daje, a drugima uzima
U Srbiji se na momente vode izuzetno intezivne rasprave na temu deviznog kursa dinara, a postoje i dugački periodi društvenog života kada druge privredne i ekonomske teme okupiraju srpsku javnost.
Devizni kurs dinara – I anđeo i mrtvozornik
Devizni kurs domaće valute je najvažnija cena u jednoj državi.
Obaveze prema strancima – Kuda ideš Srbijo?
Negde od 2000-ih godina Srbija je usvojila politiku privlačenja stranih investicija kroz, što direktno što indirektno, plaćanje stranim investitorima, za svako otvoreno radno mesto.
Српска монетарна политика – Пет фаза
Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.
Каматна политика Народне банке Србије – Сретни број 13
Народна банка Србије/НБС је, за разлику од Централне банке Босне и Херцеговине/ЦББиХ, законски овлаштена за употребу мноштва инструмената монетарне политике.
My way
Два човјека и више људи чине друштво, сваки човјек је непоновљив, а свако друштво има своје колективно несвјесно и своје колективно свјесно и зато је мало идентичних друштвених структура.
Повратак српске монетарне политике са Сјеверног пола
Босанскохерцеговачка јавност зна да се Србија исто као и Босна и Херцеговина због пада јавних прихода, раста јавних расхода и смањења економске активности морала задужити код страних повјерилаца.
Међутим, наша јавност не зна да је Народна банка Србије по први пут у својој новијој монетарној историји одлучила да, за српску економију у великом обиму, кредитира српске банке, али и српску државу.
Цијена слободе
И Босна и Херцеговина и Србија су се због економског шока који је проузроковла пандемија задужиле на ино тржишту, Србија је емитовала обвезнице на ино берзи, а БиХ је узела кредит од ММФ-а.
На муци се познају јунаци
Неколико стотина милиона прегледа у Кини је имао видео на којем предсједник Србије Александар Вучић говори о томе како европска солидарност не постоји и како је то била само бајка на папиру, те моли велику Кину да помогне малој Србији тако што ће јој послати помоћ.
Српско-хрватско-пољски
Током 2019. г. три висока или највиша суда у три различита правна подручја (Србија, Хрватска, Европска унија) су донијели различите пресуде, али све три у корист корисника кредита са девизном калузулом у ЦХФ.
Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”
Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje
Četiri godine samoće
Ekonomija je društvena nauka. Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih nauka, pa samim tim i od ekonomije. U medicini su npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje
Kamatna stopa na javni dug
U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne vrijednosti od 200 mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje
Najvažniji centri globalne trgovine zlatom
Globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicionim zlatom su OTC tržište u Londonu (zlato prometovano na londonskoj berzi se označava sa Loco London), COMEX – američko (njujorško) tržište fjučersa (futures) i SGE – Kineska berza zlata u Šangaju (Shanghai). Čitaj dalje
Enigma inflacije
Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju. Čitaj dalje
Loši krediti u bankarskom sektoru
Jedan od vodećih indikatora preformansi/zdravlja bankarskog sektora su loši krediti. U bankarskoj stručnoj terminologiji oni se skraćeno nazivaju NPL (eng. nonperforming loan) i najčešće se izražavaju kao udio/procenat ukupnih (bruto) kredita. Čitaj dalje
O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini
Objavljeno u časopisu Računovodstvo i poslovne finansije, Sarajevo.
Jović, Dragan. 2014. „O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini”. Računovodstvo i poslovne finansije, br. 7/14: 70-76.
Sažetak
U odnosu na odabrane zemlje, ali i u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republika Srpska ima najvišu zateznu kamatnu stopu. Razlozi za njeno smanjenje su mnogostruki, a mi smo izdvojili njih ukupno devet. Čitaj dalje
Modeliranje zatezne kamatne stope
Objavljeno u časopisu Banke u BiH , Sarajevo.
Jović, Dragan. 2014.“ Modeliranje zatezne kamatne stope”. Banke u BiH. br. 153 God. XVI: 28-33.
Sažetak
Model određivanja zatezne kamatne stope (ZKS) u Bosni i Hercegovini se razlikuje od modela u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju u našem neposrednom okruženju. U Bosni i Hercegovini, njenim entitetima Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, ZKS je određena kao fiksna stopa, a ne kao varijabilna stopa sa dvije komponente; baznom kamatnom stopom (b.k.s). i fiksnim djelom (maržom). Čitaj dalje