Vanredna sednica Izvršnog odbora Narodne banke Srbije od 11.septembra 2023.godine – Srpska bankarska revolucija

Kriza, u formi inflacije i  rasta kamatnih stopa nas  podseća da tržišna privreda ne podrazumeva samo slobodno formiranje cena, već   i slobodu države da  reguliše te iste cene.

Čitaj dalje

Zabluda u vezi visine javnog duga – Devizna iluzija

Kada su pitali jednog evropskog  ekonomistu zašto je za ulazak u EU potrebno da javni dug bude ispod 60% BDP, a budžetski deficit manji od -3% BDP odgovor je bio:”Granica za javni dug od 60% BDP je postavljena zato što budžetski defict ne smije biti  veći od -3% BDP, a  budžetski deficit ne smije biti  veći od -3% BDP zato što  je granica za javni dug 60% BDP “.

Čitaj dalje

Devizne rezerve Srbije i javni dug Republike Srpske – Kamen oko vrata?

Internacionalizacija javnog duga Republike Srpske  je započeta u Beču (emitovan dug od 168 miliona EUR),  nastavljena u Londonu (emitovan dug od 300 miliona EUR), a u kojem mjestu će biti  sljedeća internacionalna emisija javnog duga  informacije ne postoje. Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Posledice broja 3

Američki državna i ekonomska politika je  ponovo dokazala viši  stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je  evro zakonsko  sredstvo plaćanja (evrozona).

Čitaj dalje

Monetarna politika Narodne banke Srbije – Preduhitrila Evropsku centralnu banku

Narodna banka Srbije je demonstrirala visok stepen i nezavisnosti i delimičnu efikasnost monetarne politike i te karakteristike srpske monetarne politike zaslužuju da budu istaknute.

Čitaj dalje

Prognoza inflacije u Srbiji – Kome pokloniti veru

Svako se u manjoj ili većoj meri bavi  prognozom pojava koje smatra bitnim za svoj ekonomski i društveni status.

Čitaj dalje

Kupovna moć novac u Srbiji – Inflacija pojela

Inflacija je  ušla u  svoju  treću godinu  i već sada se može govoriti o trajno višem nivou cena koji  je bitno smanjio kupovnu moć novca. Čitaj dalje

Stopa inflacije kao cilj ekonomske politike – Inflatorno oporezivanje

Svaka država uspostavlja i ubire različite vrste poreza koji služe za finansiranje javne potrošnje.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka

Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.

Čitaj dalje

Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti

U  Srbiji,  Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.

Čitaj dalje

Zaboravljeni alat monetarne politike Narodne banke Srbije – Ponuda “ljubavi”

Sa dolaskom inflacije, koja je u Srbiji početkom januara ponovo vrlo visoka (15,8%), u modi je ponovo  jedan,  uslovno rečeno, zaboravljeni alat monetarne politike.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa Narodne Banke Srbije – Bitka koja traje

Narodna banka Srbije (NBS)  već drugu godinu zaredom  podiže svoje kamatne stope po kojima prodaje  novac srpskim banakama  i  po kojima  kupuje novac  od srpskih banaka.

Čitaj dalje

Samopouzdanje građevinskog sektora u Srbiji – Srpski neimari

Ekonomska aktivnost u građevinskom sektoru posebno je značajna u malim i slabo razvijenim ekonomijama u  kojima je veliki dio privredne dinamike direktno ili indirektno  vezan za ovu djelatnost.

Čitaj dalje

Inflacija u Evropskoj uniji u 2022.godini – Sav Balkan u drugoj ligi

2022.godina je iza nas i vreme je  da sumiramo uspeh ekonomskih politika, ekonomskih unija, valutnih zona i evropskih zemalja u borbi protiv inflacije.

Čitaj dalje

Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?

Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim  stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade

I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove,  iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.

Čitaj dalje

Kreditni rast u Srbiji – Umjerenost je vrlina

Kada je inflacija niska razlika između nominalne i realne, tj. od inflacije očišćene, vrijednosti jedne ekonomske varijable nije toliko bitna za ekonomsku politiku.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana

Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.

Čitaj dalje

Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom

Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno  9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.

Čitaj dalje

Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put

Sa aspekta javnog duga  nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još  lošije.

Čitaj dalje

Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?

Narodna banaka  Srbije (NBS) je  aprilu ove godine, ne čekajući  odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća  referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih  skoro devet godina.

Čitaj dalje

15 godina inflacije u Srbiji – Objektivne okolnosti

Opšti je stav da su zemlje  u kojima caruje valuta euro u pogledu kontrole inflacije  i zaštite životnog standarda  superiorne  u odnosu na apsolutno sve balkanske zemlje, a ovaj tekst će pokazati  da to možda i nije baš  tako.

Čitaj dalje

Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?

Javne finansije svake države se zasnivaju  na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj  valuti.

Čitaj dalje

Прецизна пољопривреда – Наука и култура

Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.

Čitaj dalje

Rast stambenih kredita u Srbiji – Ne može izdobrati?

Na osnovu kretanja stambenih kredita se može dobiti mnogo korisnih informacija o stanju ekonomije, njenim perspektivama, kao i o načinu razmišljanja tržišnih učesnika.

Čitaj dalje

Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?

Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja  i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.

Čitaj dalje

Državna potrošnja tokom pandemije – Majka ili maćeha

Početkom jula Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o upotrebi BDP-a za prvi kvartal 2021.god.

Čitaj dalje

Економска политика Србије – За и против Александра Вучића

У традицији српског друштва је увијек било да се опредјељује за или против човјека који је на челу друштва, а не за и против економске политике која се водила или која се још увијек води, у његовом мандату.

Читај даље

Politika deviznog kursa Narodne banke Srbije – Jednima daje, a drugima uzima

U Srbiji se na momente vode izuzetno intezivne rasprave na temu deviznog kursa dinara, a postoje i dugački periodi društvenog života kada druge privredne i ekonomske teme okupiraju  srpsku javnost.

Čitaj dalje

Obaveze prema strancima – Kuda ideš Srbijo?

Negde od 2000-ih godina Srbija je usvojila politiku privlačenja stranih investicija kroz, što direktno što indirektno, plaćanje stranim investitorima, za svako otvoreno radno mesto.

Čitaj dalje

Српска монетарна политика – Пет фаза

Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној  већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке  и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.

Читај даље

Каматна политика Народне банке Србије – Сретни број 13

Народна банка Србије/НБС је, за разлику од Централне банке Босне и Херцеговине/ЦББиХ, законски овлаштена за употребу мноштва инструмената  монетарне политике.

Читај даље

My way

Два човјека и више људи чине друштво, сваки човјек је непоновљив, а свако друштво има своје колективно несвјесно и  своје колективно свјесно и зато је мало идентичних друштвених структура.

Читај даље

Повратак српске монетарне политике са Сјеверног пола

Босанскохерцеговачка јавност зна да се Србија исто као и Босна и Херцеговина због пада јавних  прихода, раста јавних расхода  и смањења економске активности морала задужити код страних повјерилаца.

Међутим, наша јавност не зна да је Народна банка Србије по први пут у својој новијој монетарној историји одлучила да, за српску економију у великом обиму, кредитира  српске банке, али и српску државу.

Читај даље

Цијена слободе


И Босна и Херцеговина и Србија су се због економског шока који је проузроковла пандемија задужиле на ино тржишту, Србија је емитовала обвезнице на ино берзи, а БиХ је узела кредит од ММФ-а.

Читај даље

На муци се познају јунаци

Неколико стотина милиона прегледа у Кини је имао видео на којем предсједник Србије Александар Вучић говори о томе како европска солидарност не постоји и како је то била само бајка на папиру, те моли велику Кину да помогне малој Србији тако што ће јој послати помоћ.

Читај даље

Српско-хрватско-пољски

Током 2019. г. три висока или највиша суда у три различита правна подручја (Србија, Хрватска, Европска унија) су  донијели различите пресуде, али све три у корист корисника кредита са девизном калузулом у ЦХФ.

Читај даље

Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”

Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više  godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje

Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug

U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne  vrijednosti od 200  mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje

Najvažniji centri globalne trgovine zlatom

Globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicionim zlatom su OTC tržište u Londonu (zlato prometovano na londonskoj berzi se označava sa Loco London), COMEX – američko (njujorško) tržište fjučersa (futures) i SGE – Kineska berza zlata u Šangaju (Shanghai). Čitaj dalje

Enigma inflacije

Svi dijelovi BiH, kao i Srbija i Hrvatska, su nakon početka dezintegracije SFRJ prošli kroz period visoke inflacije, koja je ponekad prelazila u hiperinflaciju.  Čitaj dalje

Loši krediti u bankarskom sektoru

Jedan od vodećih indikatora preformansi/zdravlja bankarskog sektora su loši krediti. U bankarskoj stručnoj terminologiji oni se skraćeno nazivaju NPL (eng. nonperforming loan) i najčešće se izražavaju kao udio/procenat ukupnih (bruto) kredita.  Čitaj dalje

O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini

Objavljeno u časopisu Računovodstvo i poslovne finansije, Sarajevo.

Jović, Dragan. 2014. „O zateznoj kamatnoj stopi u Republici Srpskoj i njenoj visini”. Računovodstvo i poslovne finansije, br. 7/14: 70-76.

Sažetak

U odnosu na odabrane zemlje, ali i u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Republika Srpska ima najvišu zateznu kamatnu stopu. Razlozi za njeno smanjenje su mnogostruki, a mi smo izdvojili njih ukupno devet. Čitaj dalje

Modeliranje zatezne kamatne stope

Objavljeno u časopisu Banke u BiH , Sarajevo.

Jović, Dragan. 2014.“ Modeliranje zatezne kamatne stope”. Banke u BiH. br. 153 God. XVI: 28-33.

Sažetak

Model određivanja zatezne kamatne stope (ZKS) u Bosni i Hercegovini se razlikuje od modela u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju u našem neposrednom okruženju. U Bosni i Hercegovini, njenim entitetima Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, ZKS je određena kao fiksna stopa, a ne kao varijabilna stopa sa dvije komponente; baznom kamatnom stopom (b.k.s). i fiksnim djelom (maržom). Čitaj dalje