Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od rasprava na ovu temu.
Category: With broadly closed eyes/Širom zatvorenih očiju
Srbija i privatni dugovi – Neverovatno malo?
U prethodna dva teksta videli smo da dug može biti javni, pod čime se podrazumeva dug generalne vlade, pokazali smo i da postoje potraživanja i dugovi prema inostranstvu bez pravljenja razlike između svojinskog oblika dužnika i poverilaca, a jedan veliki deo duga koji se kreira u svakoj ekonomiji odnosi se na privatni dug.
Zaduženost Srbije mereno poslovanjem sa inostranstvom – Bitno smanjenje
Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje javnog duga Srbije u odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.
Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled
Koliko ima istine u tvrdnji da su razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.
Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze
Društvena dinamika bi se neminovno, prije, ili kasnije, morala odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i izuzetno plitka – nelikvidna – poput onih u Bosni i Hercegovini.
Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti
Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci
Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama
Kao što u svakoj proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje neka sirovina čijom se obradom u procesu proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim djelatnostima, čiji proizvodi nemaju dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”, “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.
Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu
U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).
Ročna kompozicija javnog duga Republike Srpske – Binarna strategija
U zadnjih godinu dana Republika Srpska primjenjuje vrlo neobičnu i sasvim rjetku strategiju upravljanja javnim dugom, koja je vrlo jednostavna, ali pošto ne vodi računa o krivoj prinosa ta strategija smanjuje fleksibilnost u upravljanju javnim dugom.
Prinos od dividende u djelatnosti telekomunikacija – Za 11 dana
Zainteresovanost za veličinu i dinamiku dividende proizilazi iz nastajanja investitora da prinos koji imaju od ulaganja u akcije uporede sa prinosom na obveznice.
Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti
Kompleks niže vrijednosti vodi ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti da se uoče elementarne činjenice, i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.
Jedini prijatelji srpskog javnog duga – Rok od 90 dana
U međuljudskim odnosima najveća vrlina je od protivnika napraviti saradnika, najveća zla sudbina od prijatelja napraviti protivnika, a slična logika važi i za odnose između poslovnih partnera.
Jedna srpska i jedna holandska firma – U očima povjerioca
Nedavno smo podsjetili na odluku agencije za dodjeljivanje kreditnog rejtinga Standard and Poor’s, kojom je po prvi put u istoriji Srbiji, kao državi, dodijeljen investicioni kreditni rejting.
Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost
U kontekstu socijalne ekonomske politike koju oba bosanska entiteta provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.
Nužnost dekarbonizacije bosanske ekonomije – I krave će uskoro postati sporne
Državama nastalim na području bivše Jugoslavije Zapadna Evropa je prvo “preporučivala” demokratiju, a uporedo sa njenim uvođenjem započeli su ratovi između naroda koji se razlikuju malo više od rođenog brata i rođene sestre (tzv. kompleks malih razlika među licima koji su rodbina u prvom koljenu je često uzrok velikih nesporazuma i omraza).
Ko i kako vodi monetarnu politiku? – Podela odgovornost i poslova
Svetionik centralnog bankarstva u svetu je centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve, ili popularno zvani Fed, ali svetlo koje Fed zrači, u smislu okvirnih principa vođenja monetarne politike, ne dopire do celog Balkana.
Da li i banke bankama u Bosni pozajmljuju novac? – Došlo je tiho, ali neće otići u legendu
Pravna i fizička lica su prisutni na raznim tržištima na kojima nabavljaju i prodaju robe i usluge, a svako od njih nastoji da bude prisutan na što više tržište.
Krediti u konvertibilnim markama, ali sa deviznom klauzulom – Kaemizacija
Ugovaranje devizne klauzule u ugovorima u kreditu u domaćoj (nacionalnoj) valuti je karakteristika bankarskih sektora u mnogim državama.
Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini – Najgora u zadnjih osam godina?
U krajiškom djelu Srpske, a i u cijeloj Srpskoj, je trenutno glavna društvena tema predložena izmjena Zakona o budžetskom sistemu kojim bi se gradovima sa populacijom iznad 100.000 stanovnika smanjili prihodi i isti preusmjerili ka manje razvijenim opštinama.