Zakon o izjednačavanju opterećenja – Ili kako su se Njemci kućili

Posljedice svakog rata su povećanje ekonomske nejednakosti među stanovništvom i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata nije bila izuzetak.

Čitaj dalje

Stopa nezaposlenosti u Rusiji – Prvi pogled vara

Prilikom interpretacije ekonomskih pokazatelja, čak i onda kada se sigurno čini da ne može postojati nikakva dilema, treba biti vrlo oprezan jer se vrlo lako može izvući potpuno pogrešan zaključak o stanju jedne ekonomije na osnovu krivog tumačenja samo jednog broja ili trenda.

Čitaj dalje

Zaposleni u Bosni i Hercegovini – Analiza dva broja

Stanje na tržištu rada je jedan od najbitnijih pokazatelja stanja u nacionalnoj ekonomiji i smjera u kojem se ona kreće.

Čitaj dalje

Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele

U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.

Čitaj dalje

Stanje njemačke ekonomije – Bezrazložan strah

Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna:  stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.

Čitaj dalje

Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad

Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je  na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?

Čitaj dalje

Kupovna moć radničkih zarada u BiH – Pad zbog inflacije

U prethodnom tekstu izračunali smo realne zarade za američku ekonomiju, a u ovome ćemo to učiniti za bosansku ekonomiju.

Čitaj dalje

Realne zarade u Americi – Nakon skoro 50 godina na istom mjestu

Samo su promjene u realnim zaradama jedini pravi pokazatelj promjena u životnom standardu građana.

Čitaj dalje

Nominalne zarade u SAD – Nikad bolje?

U ekonomiji se uvijek pravi razlika između nominalnih i realnih veličina.

Čitaj dalje

Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao

U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.

Čitaj dalje

Produktivnost rada – Koliko smo vrijedni

U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.

Čitaj dalje

Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено

Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).

Čitaj dalje

Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci

Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.

Čitaj dalje

Stopa nezaposlenosti u svijetu i u BiH – Barem 1 sat

Tržište rada je najvažniji dio ekonomskog sistema svake države.

Čitaj dalje

Тржиште рада – На младима свијет (не)остаје

Земље  Европске уније  у својим статистикама које се тичу рада  и запошљавања посебну пажњу посвећују запошљавању младих особа, вјероватно зато што мисле да на младима свијет остаје.

Читај даље

Царство небеско и царство земаљско

Овогодишње вјерске поворке у Црној Гори,  у релиогозном рјечнику означене као литије, су  биле изузетно масовне и изузетно учестале и нису бирале радне и нерадне дане, иако су се одвијале у једној друштвеној заједници која има изузетно мали број становника.

Читај даље

Ursula o minimalcu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula Gertrud von der Leyen) je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, koja je održana 16. septembra 2020. godine u Briselu, govoreći o solidarnosti među evropskim državama u aktuelnim uslovima krize, pokrenula pitanje minimalne mjesečna zarade na nivou Evropske Unije (EU).

Čitaj dalje

Лијева нога и десна рука

Устав Републике Српске може постати један од главних „инструмената“ економске политике и економских реформи у Српској, али и у цијелој Босни и Херцеговини, уколико творац закона  то жели.

Читај даље

До извора два путића

Појам „флексибилно тржиште рада“ је појам из економске струке. Истовремено то је и еуфемизам. У граматици еуфемизам представља стилску фигуру којом се неки израз замјењује са неким другим изразом, са различитим циљевима – бонтона ради, да се не повриједи нека друга страна, а понекад и да се прикрије права суштина ствари.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Tranzicija&Prelaz

Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva  odlika vremena u  kojem živimo i  novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje

Zelena grana ruske ekonomije

Prethodni post sam završio sa rečenicom: „ Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta“. Čitaj dalje