Cijene industrijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini – Sve će to ostati?

Cijeli svijet je za mjeru inflacije prihvatio  promjenu u cijenama roba i uluga koje kupuju krajnji potrošači – fizička lica ili domaćinstva.

Čitaj dalje

Proizvodnja i trgovina u Srbiji – Zna se ko kosi, a ko vodu nosi?

Indeksi cena  otkrivaju opštepoznate stvari, koje u vremenu visoke inflacije dobijaju  dodatno ekonomsko značenje.

Čitaj dalje

Globalni lanci snabdjevanja – Paradoksalno, nikad bolje

Globalizacija se, i kao proces i kao stanje svjetske ekonomije, zasnivala pored ostalog na specijalizaciji zemalja za određenu vrstu proizvodnje i izmještanju proizvodnje u druge države.

Čitaj dalje

Oduševljenost investitora sa obveznicama Republike Srpske – 60 kupaca

Tokom ove godine,  uvijek i iznova, Republika Srpska je prvenstveno, ali ne samo, zbog velikog budžeta, prinuđena da savladava visoke prepreke koja je sama sebi postavila.

Čitaj dalje

Devizne rezerve Centralne banke BiH – Crno vino, crne oči?

Da li ste primetili da najveći deo medija  na naslovne strane stavlja pretežno vesti koje kod većine ljudi izazivaju strah, zabrinutost i  teskobu,  a i da ogromna većina javnih ličnosti u eter šalje baš takvu vrstu poruka, kojima mediji ne mogu da odole,  pa ih još i posole podebljanim i dramatičnim naslovima ?

Čitaj dalje

Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (4) – Intelekt i moral

Vidljivi finanijski bankrot države ili nekog političkog entiteta, uvijek ima svoje vidljive i nevidljive uzroke.

Čitaj dalje

Zašto Republika Srpska ne bi trebala bankrotirati (2) – Posudi me

Firme i fizička lica drže novac kod banaka, a banke drže novac, konvertibilne marke, kod Centralne banke BiH.

Čitaj dalje

Politika isplate dividendi – Gdje to ima?

Kada se bosanski, ili šire posmatrano, čovjek sa Balkana nečemu negativnom, ili nekome negativnom rezignirano čudi vrlo često to izražava  poznatom pesimističkom  uzrečicom: “Gdje  to ima?”

Čitaj dalje

Isplata dividende Mtela a.d. Banjaluka – Jedan “mali” previd

Mtela a.d. Banjaluka  je preko Banjalučke berze  24.maja 2023. informisao javnost da saziva 47.  redovnu skupštinu akcionara.

Čitaj dalje

Likvidnost BH Telecoma – Pet plus

Svaka firma, bila ona mala, ili velika poput BH Telecoma d.d. Sarajevo, ima dvije vrste imovine – tekuću  i fiksnu.

Čitaj dalje

Tržište rada u Nemačkoj – Novi oblik raspodele

U jednom od prethodnih tekstova ukazali smo na veliko nezadovoljstvo nemačkih potrošača sa njihovim trenutnim i očekivanim ekonomskim statusom i predvideli, ili društvene antagonizme, ili promenu nemačke državne i ekonomske politike.

Čitaj dalje

Prevremeni otkup obveznica Dojče banke Frankfurt – Neizbežna zarada

U ovome tekstu nećemo  detaljno pisati o velikom padu cena akcija Dojče banke  Frankfurt koji se desio 24.marta 2023. već  o jednoj njenoj poslovnoj odluci koja najbolje pokazuje da između nje i Kredit Svis i Banke Silikonske doline, za sada, nema znaka jednakosti.

Čitaj dalje

Cijena stanova u Srpskoj – Pucanje balona?

Statistički zavod Republike Srpske je nedavno  obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.

Čitaj dalje

Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja

Nakon što je  2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.

Čitaj dalje

Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija

Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1%  (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u  eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo

I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Miki Maus?

Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj  prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.

Čitaj dalje

Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.

Čitaj dalje

Smanjenje cijena željeza – Hlađenje

Malo je roba, pogotovo trajnih potrošnih dobara, koje u sebi ne sadrže željezo ili čelik.

Čitaj dalje

Cijena gasa kao simbol (ne)kvaliteta energetske ekonomske politike – Jesti, ili grijati se, pitanje je sad

Evropljanima se energetska kriza u  Evropi u vezi rasta cijena gasa  predstavlja kao da se radi o energetskoj  krizi na svjetskom nivou, ali podaci  pokazuju da to uopšte nije tako.

Čitaj dalje

Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve

U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.

Čitaj dalje

Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor

Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo  jaka.

Čitaj dalje

Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske –  Razvodnjavanje boli

Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će  kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi  i tržište  akcija u cijelini,  prevazišli krizu identiteta”.

Čitaj dalje

Прецизна пољопривреда – Наука и култура

Захваљујући све доступнијим компонентама прецизне пољопривреде, фармери широм свијета све више користе сензоре у пољопривредној производњи.

Čitaj dalje

Prognoza rasta realnog BDP-a BiH u 2021. – MMF rekao svega 2,8%?

MMF je oktobru ove godine prezentovao prognozu rasta svjetske i svih nacionalnih ekonomija.

Čitaj dalje

Ekonomski rast u 2021.godini – Efekat niske baze

Stope ekonomskog rast/rasta realnog BDP-a koje se ostvaruju u BiH u 2021.god. s obzirom da dolaze nakon godine koja je bila obilježena zatvaranjem ekonomije/pandemijom zahtjevaju određena pojašnjenja.

Čitaj dalje

Nova monetarna strategija Evropske centralne banke – Promjena pravila igre

18 godina cilj monetarne politike ECB je bila stopa inflacije definisana kao “blizu, ali ispod 2%”, a 8.jula 2021.god. ECB je saopštila da mjenja svoju monetarnu strategiju i okviru nje cilj monetarne politike.

Čitaj dalje

Proizvodnja nakon prve godine pandemije – Balkanski trio

Krajem maja statistički zavodi Srbije i Hrvatske su objavili prvu procijenu vrijednosti finalnih proizvoda i usluga (bruto domaći proizvod/BDP) koji su proizvedeni tokom prva  tri mjeseca 2021.god., a isto to je učinila i Agencija za statistiku BiH mjesec dana kasnije.

Čitaj dalje

Економска политика Србије – За и против Александра Вучића

У традицији српског друштва је увијек било да се опредјељује за или против човјека који је на челу друштва, а не за и против економске политике која се водила или која се још увијек води, у његовом мандату.

Читај даље

Politika deviznog kursa Narodne banke Srbije – Jednima daje, a drugima uzima

U Srbiji se na momente vode izuzetno intezivne rasprave na temu deviznog kursa dinara, a postoje i dugački periodi društvenog života kada druge privredne i ekonomske teme okupiraju  srpsku javnost.

Čitaj dalje

Српска монетарна политика – Пет фаза

Однос монетарне политике према домаћем буџету и домаћим предузећима се у Србији, као и у огромној  већини земаља, у задњих 25 година формирао под утицајем идеологије, струке  и на крају епидемије, а наравно и између ових крајности – кроз њихову комбинацију.

Читај даље

Биткоин као новац – Револуција која траје?

Концепт криптовалута, чија је звијезда биткоин (енг. bitcoin), је неразумљив не само за неекономисте, већ и за чак дио економске струке.

Главно економско питање je шта je то што биткоин (не)чини, новцем, тј.средством размјене, у правом смислу те ријечи?

Читај даље

Јаре, али не и паре

Српска је 14.априла ове године емитовала петогодишње обвезнице.  Продала је испод 50% обвезница које је нудила, а каматна стопа је порасла на 3% (са 2%).

Дио тржишта и јавности сматра да банке не желе више да кредитирају Српску!?

Да ли је Српска могла добити више од 50% кредита који је тражила и да ли је каматна  стопа од 3% висока, ниска или можда потаман?

Читај даље

На муци се познају јунаци

Неколико стотина милиона прегледа у Кини је имао видео на којем предсједник Србије Александар Вучић говори о томе како европска солидарност не постоји и како је то била само бајка на папиру, те моли велику Кину да помогне малој Србији тако што ће јој послати помоћ.

Читај даље

Ко се боји вука још?

Свједоци смо пандемије новог вируса који научници зову 2019-нЦоВ (изазива болест ЦОВИД-19) који се веома брзо проширио из Кине широм свијета па је тако стигао и у Европу.

Вирус јесте мутирао али је и даље из групе корона вируса и даље у већини популације изазива симптоме благе прехладе.

Читај даље

Трговина спољна

Као што човјек не зна колико је јак/слаб, прије него што се не одмјери са неким такмацем, исто тако и економски систем себе упознаје када се пореди са конкуренцијом међународном. Једна  од релативних мјера снаге економског система је његов положај  у међународној подијели рада тј. у трговини спољној.

Читај даље

Šta kada nestane nafte? Pa,… litijum

Litijum (grč. lithos — kamen), oznaka Li, je alkalni metal koji je najlakši od svih poznatih metala i ima najmanju gustinu među svim čvrstim elementima (u standardnim uslovima). Litijum ima redni broj 3 u periodnom sistemu elemenata. Atomska težina litijuma je 6,94. Specifična težina ovog metala je 0,534 (pri 20 stepeni celzijusa).

Čitaj dalje

Државо моја и на тебе је дошао ред

Током развоја људског друштва развили су се разни модели заштите имовине, јер је имовински интерес, са аспекта материје (не и духа),  најважнији човјеков интерес. 

Оно што важи за човјека, важи и скуп  људи, тј. за друштвену групу. И организација је  друштвена група,  а држава представља организацију владајуће класе.

Читај даље

Неоткривени коридор

Општепозната и прихваћена истина је да је службени девизни курс конвертибилне марке у односу на евро 1 ЕУР = 1.955830 БАМ (БАМ је међународна скраћеница за босанскохерцеговачку марку и користи се алтернативно умјесто скраћенице КМ). Дакле, може се рећи “да постоји један и јединствени, службени девизни курс ЕУР/БАМ (чл. 32 Закона о ЦББиХ) за све врсте  трансакција и да не постоје други девизни курсеви ЕУР/БАМ на територији БиХ”, у  складу са мандатом ЦББиХ (чл. 2 Закона  о ЦББиХ)  да постигне и  одржи стабилност валуте издајући домаћу валуту према аранжману познатом као валутни  одбор.

Читај даље

Српско-хрватско-пољски

Током 2019. г. три висока или највиша суда у три различита правна подручја (Србија, Хрватска, Европска унија) су  донијели различите пресуде, али све три у корист корисника кредита са девизном калузулом у ЦХФ.

Читај даље

Reks

U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS).  Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.

Čitaj dalje

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Neiskorišten finansijski resurs

Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila  jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je  prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih  obveznica (decembar 2017.g.)  je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj  stopi od  1,2%. Čitaj dalje

(Ne)zakonit Žuti prsluk

Kao i studentski  protesti  1968. godine i  pokret Žutih prsluka se u svom najradikalnijem obliku veže za Francusku, a tu mu je i izvor.  Visok nivo građanske svijesti se  u trenucima velikih društvenih  i  ekonomskih potresa u Francuskoj uvijek izlijeva na  trgove i ulice. Čitaj dalje

Jedna mala razlika između ECB i FED-a

I Evropska centralna banka (ECB) kao i  Centralna banka  SAD (FED) su vodile nekonvencionalnu tj. neuobičajenu monetarnu politiku. Nekonvencionalnost monetarne politike se ogleda u vrlo niskim referentnim kamatnim stopama koje su ili bile 0%  (FED) ili  su još uvijek 0% (ECB). Čitaj dalje

Bura u čaši vode

Davno je rečeno, a i dokazano, da je jedino u novinarstvu loša vijest dobra vijest, jer loša vijest prodaje novine. Zašto prosiječnog čovijeka više privlači loša nego dobra vijest, to bi trebali znati  psiholozi. Čitaj dalje

Nemoguć ali poučan scenario – vrednovanje akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka

Sama po sebi odnos tržišne cijene akcije i  njene knjigovodstvene vrijednosti tj. PB (eng. price to book value)  ne mora značiti ništa,  ali ipak može  značiti mnogo toga. Čitaj dalje

Vrednovanje akcija Telekoma Republike Srpske – price to book value

Postoje razne tehnike za donošenje odluke o kupovini ili prodaji akcija. Jedna velika grupa tehnika se označava kao vrednovanje akcija (eng. stock valuation). Unutar ove grupe tehnika opet postoje različite grupe racia/količnika koji na vrlo jednostavan način daju preliminaran odgovor na vrlo složeno pitanje da li je neka akcija precijenjena ili podcijenjena, odnosno da li neku akciju treba  prodati ili kupiti. Čitaj dalje

Bonum omen

Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje

Zelena grana ruske ekonomije

Prethodni post sam završio sa rečenicom: „ Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta“. Čitaj dalje