Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Category: For thinking/Za razmišljanje
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana
Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Uzrok rasta cijena metala – Rat je promjenio sve?
U avgustu prošle godine prognozirali smo pad cijena metala, jer se ključni robni indeks (Commodity Metals Price Index) već treći put nije uspio probiti iznad granice od 126 poena.
Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije
Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić
Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
OPEK-a i svjetska finansijska i robna tržišta – Dvije ipo decenije u jednom danu
U prethodnoj objavi od 31.3.2022. prognozirali smo da će „zelena boja na Moskovskoj berzi istovremeno značiti da su indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama iz G7 u crvenom“ i upravo to se desilo.
Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo
U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022. je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.
Problem likvidnosti banaka u Bosni i Hercegovini – U krajnjoj nuždi
Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.
Da li je većina u pravu?
Čitaj dalje
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu
Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Reakcija svjetskog tržišta akcija na ukrajinsku krizu – Kada se dvojica svađaju treći se koristi
Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?
Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve
U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.
Dividendna stopa – Smiješno mala?
Za donošenje bilo koje investicione odluke ključno pitanje je kolika je zarada na toj investiciji.
Reakcija tržišta akcija na pozitivne informacije – Inteligentan investitor
Na mladim i nezrelim tržišima reakcija investitora na nove, javne informacije je vrlo jaka.
Uzroci inflacije – Cijena pomorskog transport (1)
Fokus naše pažnje tokom 2021. godine je primarno bio na očuvanju zdravlja, a krajičkom oka smo zapažali sve veći rast maloprodajnih cijena da bi nas to pogodilo sa jesenjim žetvom pravo u čelo.
Finansijska tržišta i tržišta proizvoda i usluga – Razdvajanje
Izreka „ istorija je učiteljica života „ (lat. historia est magistra vitae) se može primjeniti na sve društvene procese, pa i na tržište akcija, pošto su investitori jedna vrsta društvene zajednice.
Špekulativni balon – Napumpaj i istovari
Za tačno 5 godina (maj 2004 – maj 2009) Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) je sa početnih 1.000 poena, ponovo došao na tih istih 1.000 poena, a između ove dvije tačke se uzdiže najveća vrijednost indeksa koja nikada više u istoriji tržišta akcija Republike Srpske neće biti dostignuta (eng. all time high).
Dokapitalizacija elektroenergetskog sektora Republike Srpske – Razvodnjavanje boli
Zadnja rečenica prethodne objave saopštava “da će kretanje BIRS-a u 2022.godini pokazati da li su kupci i prodavci akcija na Banjalučkoj berzi i tržište akcija u cijelini, prevazišli krizu identiteta”.
Tržište akcija u Republici Srpskoj – Kriza identiteta
Ako se finansijsko tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine posmatra preko berzanskih indeksa onda ova godina označava njegovo punoljetstvo.
Kapital banaka – Zaštita povjerilaca
Banke se razlikuju od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.
Kamatna stopa Centralne banke Turske – Kriza pravoslavlja
Monetarna politika koju vodi Centralna banka Turske (CBT) je godinama bila zasnovana na jednom vrlo jednostavnom i opštepoznatom pravilu, koje primjenjuju mnoge svjetske banke.
Ekonomski rast u eurozoni i Turskoj – Čista ko suza
Velika tema u posljednjih nekoliko mjeseci, pa čak i tokom cijele prošle godine su bili krajnje neobični ekonomski procesi u Turskoj.
Turski i bosanski devizni kurs – Kao nebo i zemlja
Kurs turske lire (međunarodna oznaka TRY) u odnosu na ostale valute se mjenja svaki dan, svaki sat i svaki minut.
Stopa inflacije u Turskoj – Jeretičke priče
Stopa rasta potrošačkih cijena, kojom se mjeri inflacija, se u ogromnoj većini zemalja, uzima za jedan od ciljeva ekonomske politike.
Tržište rada – Tri puta mjeri, jednom sjeci
Ako je tržišta rada najbitniji segment u ekonomskom sistemu onda se na osnovu visine stope nezaposlenosti može dati opšta ocijena kvaliteta ekonomske politike.
Novi-stari članovi EU sa Balkana – Jedinstveni, ali u različitosti
Rumunija i Bugarska od 1. janura 2007. kada su se pridružile EU djeluju u istom ekonomskom prostoru i sa aspekta pristupa tržištu zemalja EU imaju iste razvojne šanse.
Rast stambenih kredita u Srbiji – Ne može izdobrati?
Na osnovu kretanja stambenih kredita se može dobiti mnogo korisnih informacija o stanju ekonomije, njenim perspektivama, kao i o načinu razmišljanja tržišnih učesnika.
Emisije obveznica Republike Srpske na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine – Pravni vakum?
Ekonomski sistem Republike Srpske/RS počiva na izuzetno jakoj dužničko-povjerilačkoj vezi banaka sa sjedištem u RS i javnog sektora RS.
Sarajevska berza i Banjalučka berza – 40 naprema 0
Bez obzira na izrazitu nerazvijenost finansijskog tržišta u BiH berzanski indeksi su koristan pokazatelj ekonomskih tendencija iz kojih se mogu izvući korisni zaključci.
