Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti

Najveći  dio prometa sa  obveznicama Srpske se  odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno  (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama  nakon što primarna emisija prođe.

Čitaj dalje

Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci

Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na  šest  mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji  od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana. 

Čitaj dalje

Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera

2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka  tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo  da bi vlasnicima – akcionarima  Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po  akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od  7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.

Čitaj dalje

Neizvjesnost na tržištu akcija – Nagrada investitorima

Došlo je    vrijeme  polaganja završnih računa o poslovanju u 2024.godini i njihovom objavljivanju na sajtu Banjalučke berze, koje je, sa velikim nestrpljenjem  i znatiželjom, očekivano  od strane manjinskih vlasnika akcionarskih društava, kao potvrda,  ili  demantij,  ispravnosti njihovih ulaganja .

Čitaj dalje

Promet akcijama na Banjalučkoj berzi – Podcjenjivanje ljudske prirode

Jedan manji broj investitora i  ekonomista su vrlo  skeptični, ili u najmanju ruku pretežno  ravnodušni, prema perspektivama trgovine akcijama, ali podaci o ovome tržištu ne govore baš ubjedljivo u prilog takvom stavu.

Čitaj dalje

Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama

Kao što u svakoj  proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje  neka sirovina čijom se obradom u procesu  proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim  djelatnostima, čiji proizvodi nemaju  dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”,  “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.

Čitaj dalje

Nominalna i efektivna kamatna stopa – Nestvarna kamatna stopa

Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element  ugovоra  o kreditu je kamatna stopa,  koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?),   s tim da kupac  novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan  da postoji efektivna kamatna  stopa.

Čitaj dalje

Istina i laž u društveno-ekonomskim procesima – Kraj rata u Ukrajini i robna demokratija?

Ako u eter iz  dana u dan dospijevaju nove, često različite, informacije o finalu rusko-ukrajinskog sukoba  stvarajući naizmjenično talase pesimizma i optimizma,  ako jednu malu istinu vrlo brzo  pregazi velika neistina, ili potpuna suprotnost, kome i kako vjerovati i u čemu treba tražiti znakove skorog mira u Ukrajini?

Čitaj dalje

Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu

U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).

Čitaj dalje

Ročna kompozicija javnog duga Republike Srpske – Binarna strategija

U zadnjih godinu dana Republika Srpska primjenjuje vrlo neobičnu i sasvim rjetku strategiju upravljanja javnim dugom, koja je  vrlo jednostavna, ali pošto ne vodi   računa  o   krivoj prinosa  ta strategija  smanjuje fleksibilnost u  upravljanju javnim  dugom.

Čitaj dalje