Prevremeni otkup obveznica Dojče banke Frankfurt – Neizbežna zarada

U ovome tekstu nećemo  detaljno pisati o velikom padu cena akcija Dojče banke  Frankfurt koji se desio 24.marta 2023. već  o jednoj njenoj poslovnoj odluci koja najbolje pokazuje da između nje i Kredit Svis i Banke Silikonske doline, za sada, nema znaka jednakosti.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbiji i eurozoni – Naivna pretpostavka

Većina prognoza u društvenim naukama, a ekonomija je jedna od njih, se baziraju na pretpostavkama.

Čitaj dalje

Prodaja druge po veličini švajcarske banke – Korak dalje

Uvek kada se dešavaju velike promene u ekonomskoj, posebno monetarnoj, politici bankarske krize je vrlo teško izbeći, a još teže sa njima upravljati.

Čitaj dalje

Stanje njemačke ekonomije – Bezrazložan strah

Ekonomska statistika je zainteresovana za mnoge podatke, a tri su ključna:  stopa rasta realnog BDP, nezaposlenost i inflacija.

Čitaj dalje

Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Čitaj dalje

Posledice Bregzita – O medu i mleku

U junu 2016.  Velika Britanija je na referendumu  tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.

Čitaj dalje

Uređivačka politika medija i tržište gasa – 26.septembar 2022.

Prošle godine,početkom jeseni, pokidana je dugo godina građena glavna ekonomska spona između  Njemače i Rusije.

Čitaj dalje

Kupovina stana kao zaštita od inflacije – Unaprjed izgubljena trka?

U tekstu koji je dozvao  stihove pjesnika Džonija Štulića (strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi) iznjeli smo pretpostavku da su neizvjesnost i rast cijena građevinskog materijala usljed početka rata u Ukrajini i Rusije  doprinjeli rastu cijena stanova u BiH.

Čitaj dalje

Cijena stanova u Srpskoj – Pucanje balona?

Statistički zavod Republike Srpske je nedavno  obradovao jedan veliki dio stanovnika Republike Srpske koji su u potrazi za krovom nad glavom.

Čitaj dalje

Ocijena ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini – Potpuno  pogrešna pretpostavka

Od ekonomskih reformi  u BiH započetih na kraju XX  vjeka, a poslije rata 1992 – 1995, očekivalo se da uspostavi efikasniju privrednu strukturu i  rentabilnija i produktivnija preduzeća.

Čitaj dalje

Ekonomsko raspoloženje u Evropskoj uniji – Moglo je biti i gore?

Evropska unija je sa izuzetkom Mađarske i  uz povremeno i privremeno, djelimično i nedosljedno, iskakanje Hrvatske (preciznije njenog predsjednika države) postigla jedinstvo u svom stavu prema ratu između Ukrajine i Rusije i odabrala stranu na kojoj se nalaze i  Sjedinjene Američke Države.

Čitaj dalje

Samopouzdanje građevinskog sektora u Srbiji – Srpski neimari

Ekonomska aktivnost u građevinskom sektoru posebno je značajna u malim i slabo razvijenim ekonomijama u  kojima je veliki dio privredne dinamike direktno ili indirektno  vezan za ovu djelatnost.

Čitaj dalje

Samopouzdanje potrošača u Njemačkoj – Na jednoj strani kapital, a na drugoj rad

Prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je  na vrlo niskom nivo što navodi na prvu pomisao da je stanje u njemačkoj ekonomiji savršeno?

Čitaj dalje

Tržište akcija u Republici Srpskoj – Stepen inkluzivnosti

Trgovina akcijama na Banjalučkoj berzi postoji, ali je vrlo niska i odvija se pretežno sa akcijama preduzeća koje se bave proizvodnjom i prometom električne energije i sa akcijama onih preduzeća koja isplaćuju visoku i urednu dividendu (npr. Mtel a.d. Banjaluka).

Čitaj dalje

Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Čitaj dalje

Svjetski novčani poredak – Petrodolar

Nakon Drugog  svjetskog  rata  američki i saudijski vladari su se dogovorili da se cijena nafte obračunava u  američkim dolarima i tim dogovorom je, uz fiksiranje  odnosa cijene zlata u dolarima, kreiran  svjetski novčani poredak baziran na dolaru.

Čitaj dalje

Kriza javnog duga u Srbiji 2009.godine – Naravoučenije

U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug,  a drugi na budžetski deficit.

Čitaj dalje

Prognoza inflacije u 2023 –  Približavanje Bosne i eurozone?

Tokom 2021.godine sve prognoze inflacije u EU i SAD su se zasnivale na pretpostavci, koja je zbog mnogo ponavljanja sa mnogo bitnih radnih mesta, postala ozbiljna tvrdnja, a koja je glasila da je inflacija prolazna ili tranzitorna.

Čitaj dalje

Inflacija u Evropskoj uniji u 2022.godini – Sav Balkan u drugoj ligi

2022.godina je iza nas i vreme je  da sumiramo uspeh ekonomskih politika, ekonomskih unija, valutnih zona i evropskih zemalja u borbi protiv inflacije.

Čitaj dalje

Inflacija u zemljama u kojima je evro zakonsko sredstvo plaćanja – Klimaks?

U romanima svaka priča ima uvod, zaplet, vrhunac,  rasplet i kraj, ili  književnički rečeno  –  kompoziciju.

Čitaj dalje

Način određivanja cene električne energije domaćinstvima u Evropskoj uniji- Trgovačka logika

Velika tema za svakog  malog čoveka u Srbiji i Bosni je cena električne  energije u  2023.godini.

Čitaj dalje

Krediti i depoziti stanovnika Bosne i Hercegovine – Odumiranje klasne svijesti

U Bosni, a i u ostalim zemljama druge Jugoslavije,  skoro niko više ne pominje podjelu društva na klase,  osim možda poneki zadrti profesor nauke o društvu (sociolog), ali i  on to čini u strahu da izgovara implicitno zabranjene stvari i  pojmove.

Čitaj dalje

Cena električne energije i ekonomske reforme – Cvrčak i mrav

Promena cena na tržištu električne energije može poslužiti kao jedan od pokazatelja stepena regulacije cena u jednom ekonomskom  sistemu i stepena spremnosti za ekonomske reforme.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje

Sjedinjene Američke  Države nisu ovisne  o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je  njena  borba  protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.

Čitaj dalje

Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija

Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1%  (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u  eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?

Čitaj dalje

Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade

I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove,  iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.

Čitaj dalje

Inflacija u Srbija – Korpa

U istorijskim čitankama stoji da je  Sretenjski ustav  iz 1835. godine bio do te mjere  originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba  (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od  Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno  i učinjeno.

Čitaj dalje

Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu

Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj  berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim  akcijama.

Čitaj dalje

Tržišni rizik na Banjalučkoj berzi – O ukusima ne vrijedi raspravljati

U prethodnom tekstu  smo postavili  pitanje zašto investitori odbijaju da kupe akcije Mtela a.d. Banjaluka po cijeni od 1,56 KM, ako je očekivana zarada, na godišnjem nivou oko 14%, a kamatna stopa na štedne uloge u bosanskim bankama maksimalno 3%?

Čitaj dalje

Dividende na akcije Mtela a.d Banjaluka u 2022. godini – Ipak malo viša?

Tokom 2022.godine Mtel a.d. Banjaluka je isplatio ostatak dividende po finansijskim izvještajima za 2021.godinu i sada se očekuje da počne isplaćivati dividende po finansijskim izvještajima za 2022. godinu.

Čitaj dalje

Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok

Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija  koji  iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.

Čitaj dalje

Američka monetarna politika – Miki Maus?

Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj  prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.

Čitaj dalje

Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike

Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.

Čitaj dalje

Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda

Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.

Čitaj dalje

Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik

Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.

Čitaj dalje

Suština ekonomije ponude – Gospodin Regan i gospođa Tačer

Poreski sistemi ogromne većine zemalja su, s obzirom na odnos poreske stope i veličine poreske osnovice, progresivni.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza

Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.

Čitaj dalje

Proizvodnja električne energije u BiH –  Energetska bajka

U Bosni i Hercegovini se vole hvaliti  proizvodnjom električne energije, pa bi se mogao izvesti zaključak da je ova djelatnost u stalnom rastu?

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Da li je korištenje slobodnih deviznih rezervi CBBiH za kreditiranje bosanskih entiteta u suprotnosti sa modelom valutnog odbora? – Ako laže koza, ne laže rog

Na prijedlog člana Predsjedništva BiH g.Milorada Dodika da CBBiH slobodne devizne rezerve posudi bosanskim entitetima CBBiH je reagovala izuzetno negativno.

Čitaj dalje

Цијена пшенице и нафте – Шта је сијенка, а шта извор свјетлости

У производњи најважнијих пољопривредних култура, пшенице, кукуруза и соје, највећи удио у трошковима производње узима цијена обраде земљишта, односно утрошена нафта.

Читај даље

Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Čitaj dalje

Kupovna moć radničkih zarada u BiH – Pad zbog inflacije

U prethodnom tekstu izračunali smo realne zarade za američku ekonomiju, a u ovome ćemo to učiniti za bosansku ekonomiju.

Čitaj dalje