Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene

U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug bosanskih entiteta – Srpski “izum” ničim izazvan

20.juna je u  senci emisije obveznica Republike Srpske od 210 miliona KM izvršena i emisija obveznica Federacije Bosne i  Hercegovine takođe na pet godina.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Posledice broja 3

Američki državna i ekonomska politika je  ponovo dokazala viši  stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je  evro zakonsko  sredstvo plaćanja (evrozona).

Čitaj dalje

Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima

Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.

Čitaj dalje

Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija

Kao  što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.

Čitaj dalje

Razlika između Banke Silikonske doline i Dojče banke – Četrdesetnica

U Evropi je pitanje svih pitanja donedavno bila pandemija, potom rusko-ukrajinski rat, pa inflacija, koju je “zamenio” Kredit Svis, a trenutna velika tema je Deutche bank AG Frankfurt, koja se u srpskim  bankarskim krugovima popularno naziva Dojčerica.

Čitaj dalje

Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Čitaj dalje

Posledice Bregzita – O medu i mleku

U junu 2016.  Velika Britanija je na referendumu  tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.

Čitaj dalje

Raspoloženje u Hrvatskoj uoči ulaska u eurozonu – Velika očekivanja

Nakon što je  2013.godine ušla u Evropsku uniju Hrvatska, deset godina kasnije, napušta nacionalnu valutu i prihvata euro za svoju valutu, te tako postaje članica eurozone.

Čitaj dalje

Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Čitaj dalje

Prognoza inflacije u 2023 –  Približavanje Bosne i eurozone?

Tokom 2021.godine sve prognoze inflacije u EU i SAD su se zasnivale na pretpostavci, koja je zbog mnogo ponavljanja sa mnogo bitnih radnih mesta, postala ozbiljna tvrdnja, a koja je glasila da je inflacija prolazna ili tranzitorna.

Čitaj dalje

Inflacija u zemljama u kojima je evro zakonsko sredstvo plaćanja – Klimaks?

U romanima svaka priča ima uvod, zaplet, vrhunac,  rasplet i kraj, ili  književnički rečeno  –  kompoziciju.

Čitaj dalje

Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?

Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim  stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza

Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.

Čitaj dalje

Inflaciona očekivanja u Bosni i Hercegovini i Evropskoj uniji – Nekada i sada

Iz perspektive poratnih devedesetih godina sadašnja inflacija u Bosni od 16,8% (avgust  2022) ne predstavlja neki ogroman ekonomski poremećaj?

Čitaj dalje

Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka

Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.

Čitaj dalje

Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija

Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno  na istom nivou. 

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati

Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.

Čitaj dalje

Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare

Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.

Čitaj dalje

Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja

Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.

Čitaj dalje

Stopa inflacije u Turskoj – Jeretičke priče

Stopa rasta potrošačkih cijena, kojom se mjeri inflacija, se u ogromnoj većini zemalja, uzima za jedan od ciljeva ekonomske politike.

Čitaj dalje

Devizni kurs konvertibilne marke u odnosu na euro – Sveta krava

Niko se više u Bosni ne sjeća kada je posljednji put neki bosanski ekonomista pomenuo devizni kurs  KM u odnosu na EUR (1 EUR = 1,955830 KM)  i postavio pitanje opravdanosti, ispravnosti i realnosti postojećeg nivoa deviznog kursa.

Čitaj dalje

Inflacija u Bosni – Glava šećera

Cijeli javni prostor, domaći i strani, je preplavljen informacijama o strašnoj inflaciji, koja dolazi ili koja je, što je još gore već tu negdje.

Čitaj dalje

Realni BDP Srbije – Realna slika

Srbija je u zadnjih 20 godina prošla kroz velike ekonomske promjene vidljive u kretanju realnog bruto domaćeg proizvoda.

Čitaj dalje

Inflacija u eurozoni – Požuri, ali polako

1.juna Eurostat (statistička agencija EU) je objavio brzu procjenu majske inflacije, a juče (17.jun) ta informacija je potvrđena.

Čitaj dalje

Привредни систем Црне Горе – На једну карту

Узрок кризе црногорског јавног дуга је поред монетарне капитулације и једна карактеристика њеног привредног система, која је стварана упоредо са потпуном еуризацијом економије  и избором евра за законско средство плаћања у земљи.

Читај даље

Дужничка криза у Црној Гори – Везаних руку

Општепознато је да је Црна Гора у врло тешкој дужничкој кризи, а ја ћу у овоме тексту дати своје мишљење о неким њеним монетарним, кредитним и валутним узроцима, као и о посљедицама. Читај даље

Nema inflacije u eurozoni -Ništa novo na Zapadu

Eurosistem čine Evropska centralna banka (ECB) i 19 nacionalnih centralnih banaka zemalja koje su prihvatile evro kao svoju valutu i koje implementiraju monetarnu politiku ECB.

Čitaj dalje

Kamatne stope u zoni evra – Učiteljica života

Ekonomska istorija se na ekonomskim fakultetima proučava u o okviru predmeta istorija ekonomske misli, doktrine velikih ekonomista ili jednostavno ekonomske doktrine.

Čitaj dalje

Rast kamatnih stopa na javni dug – Viđilantizam

U jednoj od objava pokazano je da kamatne stope na javni dug i Amerike i država zone evra u prva dva meseca ove godine rastu, nije se otišlo dalje od te konstatacije i nije ukazano na uzroke rasta.

Čitaj dalje

Инфлација и новац у зони евра – Паста за зубе

Став економске  струке је  да између инфлације тј. раста цијена и количине новца у оптицају постоји позитивна међузависност/корелација.

Читај даље

Каматна стопа на јавни дуг – Истекао гарантни период?

Цијелу протеклу годину, од момента избијања пандемије, све централне банке на свијету покушавају смањити каматну стопу по којој се задужују њихове државе.

Читај даље

Умножи ме

Шта је главни разлог неуспјеха економске политике смањења јавне потрошње која се у периоду 2009 – 2014. проводила у земљама зоне евра (Португал, Италија, Ирска. Грчка, Шпанија)?

Читај даље

До посљедњег даха

Све до половине 2014.г. економска политика земаља зоне евра које су запале у дужничку кризу (ПИГС земље) се претежно заснивала на смањењу јавне потрошње  и подстицању приватне потрошње (кроз ниске каматне стопе на кредите тј. кроз јефтин новац).

Читај даље

Петеро прасића

На крају глобалне финансијске кризе, 2009.г., поједине европске  земље су усљед проблема са отплатом јавног дуга почеле западати у дужничку кризу.

Читај даље

Obaveze prema strancima

Zasigurno  najpreciznija  statistika u BiH  je tzv. monetarna statistika, nju  prikuplja, obrađuje i stavlja na uvid javnosti Centralna banka BiH, ali ta vrsta statistike se u našim  javnom  prostoru ne pominje.

Čitaj dalje

Ursula o minimalcu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula Gertrud von der Leyen) je na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, koja je održana 16. septembra 2020. godine u Briselu, govoreći o solidarnosti među evropskim državama u aktuelnim uslovima krize, pokrenula pitanje minimalne mjesečna zarade na nivou Evropske Unije (EU).

Čitaj dalje

У име народа

Прије 4 године група њемачких интелектуалаца и грађана  (њих 1.750) је упутила Европском суду правде (ЕСП) захтјев за оцјену законитости и пропорционалности програма куповине обвезница јавног сектора  (Public Sector Purchase Programme/ПСПП) од стране Европске централне банке (ЕЦБ).

Читај даље

Бела ћао

У огромној већини држава постоји само једно законско средство плаћања и зато би вјероватно требала постојати и његова супротност – незаконито средство плаћања?

Читај даље

Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

Tranzicija&Prelaz

Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva  odlika vremena u  kojem živimo i  novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

Jedan veličina odgovara svima?

Tokom 2009. godine recesija iz SAD prelazi u Evropi. U toj godini samo dvije evropske zemlje (Poljska i Albanija) nisu imale pad realnog BDP-a, a ja  sam  predložio da  BiH analizira ekonomsku politiku tih  zemalja, jer je ona, što se vidi po rezultatima, bitno drugačija od ekonomskih politika  ostalih zemalja. Čitaj dalje

Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka

Koje ekonomske informacije  iz svijetske ekonomije će  biti  predstavljene javnom mnjenju  jedne  zemlje  pretežno zavisi  od geografskog  položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz  BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani  investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike.  Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je  zapravo amerikocentričnost, jer  je u velikom dijelu  Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom…  seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje

Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”

Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja  rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka.  Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje

Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke

Kraj 2018.  godine  istovremeno predstavlja  i kraj izuzetno  ekspanzivne monetarne politike  Evropske  centralne banke  (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana  globalnom ekonomsko-finansijskom  krizom, ali i krizom  javnog duga u pojedinim zemljama  zone evra.

Ova vrsta monetarne  politike se sprovodila između ostalog kroz  tzv. program  kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP),  tj.  kreditiranje rezidenata zone  evra (pravnih lica sa sjedištem  u zoni  eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda  i  finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje

Uticaj italijanske krize na bh izvozni sektor

U jednom od prethodnih postova objašnjena su uzroci, posljedice i trenutno stanje italijanskog “nesporazuma” sa Evropskom unijom. Analiza je vrlo kvalitetna, ali nedostaje joj veza prema BIH. Italijanska političko-ekonomsko-institucionalna kriza, koja traje godinama, se može povezati sa BiH na više načina, a ja sam za ovaj post izabrao bh izvozno tržište. Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug

U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne  vrijednosti od 200  mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje

Italija – slijepi putnik u eurozoni

Nakon što je u maju 2018. godine na vlast došla koalicija ekstremne desnice, Sjeverne lige (Lega Nord) i populista, Pokreta 5 zvijezda (Cinque Stelle), tržišni prinosi na obveznice ove zemlje imaju izraženu tendenciju rasta, odnosno cijene državnih obveznica ove zemlje imaju izraženu tendenciju pada. Čitaj dalje

Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije

Kako  sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti? Čitaj dalje

Banke i privreda

BH monetarna statistika, koja slijedi  sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita.  Čitaj dalje