Tržište obveznica u eurozoni – Normalna kriva prinosa

Finansijska tržišta na području bivše Jugoslavije se klasifikuju kao tržišta u nastajanju (emerging markets) i zato je njihova sposobnost dijagnoze ekonomskog  stanja i prognoziranja kretanja ekonomije vrlo niska, ali razvijena finansijska tržišta  itekako daju informaciju o stanju u kojem se nalazi ekonomija i očekivanjima u pogledu ekonomskog rasta.

Čitaj dalje

Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?

Nedavno objavljeni podaci o  poslovanju  banaka  sa sjedištem  u Federaciji  BiH (Agencija za bankarstvo  FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju  obilje  informacija  i podataka od velike koristi za  razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a  sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i  za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim  sektorom  eurozone i sa bankama pojedinih zemlja  iz eurozone.

Čitaj dalje

Ekonomski ciljevi (ne)prijateljskih država – Usluga za uslugu

U 20. vijeku, rat de facto između Ukrajine i Rusije (de jure to je bio rat između bijelih i crvenih) trajao je četiri godine (1918–1922), a rat koji je izbio ponovo između istih strana, 100 godina poslije, ima dobre šanse da se završi za tri godine (2022–2025).

Čitaj dalje

Cena industrijske struje – Bosanska nafta

Zavisno od raspoloživosti električne energije, željene profitabilnosti elektroenergetskog sektora,  odnosu ekonomske politike prema industrijskim potrošačima i životnom standardu građana, a polazeći i od  strukture i regulacije tržišta električne energije,  promene u cenama električne energije namenjene pravnim licima su se u nekoliko zadnjih godina razlikovale od zemlje do zemlje.

Čitaj dalje

Profitabilnost banaka – Tržište ne pamti

Gotovo neprekidno, od oktobra 2008. do juna 2022.godine, Evropska centralna banka (ECB) je spuštala svoje referentne kamatne stope, a u  jednom dugačkom, osmogodišnjem, periodu (jun 2014 – jun 2022) one su bile čak i negativne.

Čitaj dalje

Depoziti po viđenju fizičkih lica – Kao kola bez točka

U ekonomskoj teoriji  se uvijek polazi od pretpostavke da se svi učesnici u  ekonomskom životu jednog društva ponašaju ekonomski racionalno.

Čitaj dalje

Kvazi industrijska revolucija u Evropskoj uniji – Replika Maršalovog plana

Ekonomski i društveni problemi sa kojima se Evropa suočava su očigledni ali u jednom raznolikom skupu od 28 zemalja neke članice ih tretiraju kao šansu za rast i razvoj.

Čitaj dalje

Evropski i francuski ciklus – Pozitivna nula

Nije ni malo čudno da  su  najveće apologete (branitelji, zagovaratelji)  socijalizma,  preko noći postali njegovi najveći kritičari  –  ekstremizam je samo promenio pol, sve ostalo je posledica licemernog karaktera.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug zemalja eurozone – ECB uravnilovka

Zadatak ekonomskih statistika je da daju precizne informacije o stanju ekonomije, kako bi poslužili kao podloga za kreiranje odluka u javnom (ekonomska politika) i privatnom sektoru.

Čitaj dalje

Kamatne stope u eurozoni – Kraj termidorskog terora?

Evropa je nedavno  odlučila da završi dugački ciklus smanjenja kamatnih stopa koji je trajao, sa dva kratka prekida, 20 godina.

Čitaj dalje

Novac u tri valutna područja – Miris M2 na Balkanu

Koliko god dobrovoljno, ili  prisilno, stremili ka Evropskoj uniji  i dokazivali da se EU  ne razlikuju mnogo od njih, jer su i njih dve, od kada znaju za sebe u Evropi, i Srbija i Bosna se od EU razlikuju u mnogo toga – čak i u onim stvarima u kojima se ne bi trebala očekivati razlika.

Čitaj dalje

Kamatne stope i inflacija – Zavisi od

Glavni alat za borbu protiv inflacije pored smanjenja štampanja novca je u većini zemalja povećanje kamatnih  stopa, ali uspeh nikada nije potpuno izvestan, čak ni u zemljama koje  imaju istu valutu.

Čitaj dalje

Posljedice prevelikog optimizma u planiranju budžeta Republike Srpske – Osuđena na promjene

U prethodnom tekstu smo iznijeli tvrdnju da je nemoguće da Republika Srpska ostvari planirani rast realnog BDP-a od 3,1% u 2023.godine i da je zato rebalans budžeta neminovnost?

Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug bosanskih entiteta – Srpski “izum” ničim izazvan

20.juna je u  senci emisije obveznica Republike Srpske od 210 miliona KM izvršena i emisija obveznica Federacije Bosne i  Hercegovine takođe na pet godina.

Čitaj dalje

Inflacija u SAD – Posledice broja 3

Američki državna i ekonomska politika je  ponovo dokazala viši  stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je  evro zakonsko  sredstvo plaćanja (evrozona).

Čitaj dalje

Narodne obveznice u Republici Srpskoj – Romansa postoji samo u romanima

Vodeći računa o načinu finansiranja budžeta Repulike Srpske nedavno je srpska izvršna vlast, po uzoru na Republiku Hrvatsku (RH) predložila emisiju tzv. “narodnih”obveznica.

Čitaj dalje

Potraživanja ECB od države i banaka – Šok terapija

Kao  što je centralna banka SAD odgovorna za inflaciju u SAD, isto tako Evropska centralna banka (ECB) odgovara za inflaciju u zemljama koji koriste evro kao svoju valutu.

Čitaj dalje

Razlika između Banke Silikonske doline i Dojče banke – Četrdesetnica

U Evropi je pitanje svih pitanja donedavno bila pandemija, potom rusko-ukrajinski rat, pa inflacija, koju je “zamenio” Kredit Svis, a trenutna velika tema je Deutche bank AG Frankfurt, koja se u srpskim  bankarskim krugovima popularno naziva Dojčerica.

Čitaj dalje

Aktiva Evropske centralne banke – Čarobni štapić?

Posljednja etapa rasta aktive Evropske centralne banke (ECB),  ili popularno rečeno štampanja novca,  započela je u martu 2020. sa dolaskom pandemije.

Čitaj dalje

Posledice Bregzita – O medu i mleku

U junu 2016.  Velika Britanija je na referendumu  tesnom većinom odlučila da izađe iz Evropske Unije.

Čitaj dalje