Kapital u bosanskim bankama i kreditni rizik dužničkih hartija od vrednosti vlada entiteta – Bezrizični tretman

U vezi projektovanog smanjenja stope adekvatnosti kapitala banaka sa sedištem u Republici Srpskoj (od 31.12.2026. godine minimalni regulatorni kapital će biti smanjen sa 12% na 10% rizične aktive), povezano sa  posledicima koje ove izmene imaju na poslovanje banaka (videti prethodni tekst “Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice”), trebalo je možda više računa voditi i o razlikama u strukturi bilansa banaka s jedne strane i načina na koji se izračunava rizična aktiva banaka, tj. adekvatnost kapitala, sa druge strane.

Čitaj dalje

Poreski tretman dividende – Vlasnici besanih noći

Uvijek kada se povede rasprava o izmjenama u poreskoj politici Republike Srpske, jedno od glavnih tema postane oporezivanje dividende, ali ne i drugih sličnih prihoda od ulaganja u kapital i ostalih novčanih uloga.

Čitaj dalje

Izmene kapitalnih zahteva u Republici Srpskoj – Posledice

Sa aspekta odnosa prema kapitalu, banke sa sedištem u dva bosanska entiteta funkcionisale su kao sijamski blizanci, a izmene entitetskih zakona o bankama sprovedene tokom ove godine kao da nagoveštavaju da će u ovom bitnom delu bankarskog poslovanja doći do promena?

Čitaj dalje

Stopa kapitala u bosanskim bankama – Za svaki slučaj

Određivanje kapitalizovanosti banke, ili bankarskog sektora, na bazi odnosa između nekog, prema zahtevima regulatora usklađenog kapitala (CET, Tier 1, regulatorni kapital) i rizične aktive banaka, tj. aktive koja je usklađena sa rizicima, nije jedini način merenja sposobnosti banke da preuzme na sebe (na kapital) gubitke u poslovanju i da zaštiti sredstva poverilaca (deponenata i kreditora).

Čitaj dalje

Uzroci rast profitabilnosti banaka u Srbiji – Formula uspeha

Veliki rast profitabilnosti bankarskog sektora Srbije usko je povezan sa veličinom kapitala kojim on raspolaže, odnosno sa stanjem kapitala (equity) u bilansima banaka.

Čitaj dalje

Regulacija kapitala u bankama – CAR

Određivanje adekvatnosti kapitala – davanje odgovora na pitanje da li je postojeći kapital banke adekvatan/prikladan preuzetim rizicima u bankarskom poslovanju je „kičma“ regulacije banaka i bankarskog sektora, jer je to osnovna garancija otpornosti banke na neočekivane gubitke i garant stabilnosti bankarskog sektora.

Čitaj dalje

Odluka Evropske centralne banke – Vatrogasni aparat

Poslednji sastanak upravnog odbora Evropske centralne banke posvećen monetarnoj politici održan je pre nekoliko dana, 11. septembra.

Čitaj dalje

Tržište i knjigovodstvo – Sve bi bilo drugačije

Knjigovodstvo kompanije ne mora nužno dati potpuno tačnu knjigovodstvenu vrednost kapitala, tj. neto imovine koja se dobija kada se od imovine firme oduzmu obaveze, jer postoje nepreciznosti u vrednovanju obe strane bilansa.

Čitaj dalje

Prošla i očekivana zarada po akciji – Prilika za ulaganje

Zbog svoje jednostavnost i lake interpretacije  Price/Earnings racio (P/E racio) jedan je od najčešće korištenih pokazatelja  u vrednovanju akcija –  on pokazuje za koliko godina će ulaganje u akciju biti, u novčanoj formi, vraćeno investitoru, pod uslovom da akcionarsko  društvo isplaćuje svu ostvarenu  neto dobit akcionarima.

Čitaj dalje

ETF-ovi, najpopularniji investicioni proizvodi – klađenje na cijelo svjetsko finansijsko tržište

ETF, ili Exchange Traded Fund, predstavlja investicioni fond kojim se trguje na berzi kao da je riječ o običnoj akciji nekog emitenta, sa osnovnom idejom (koja se razlikuje od ulaganja u akcije jednog emitenta) da prati performanse određenog berzanskog indeksa tržišta akcija ili grupe potpuno različitih hartija od vrijednosti.

Čitaj dalje

Simpozij u Jackson Holeu, ili kako je Europa pobijedila inflaciju – preko leđa radnika

Svake godine krajem kolovoza američka središnja banka – FED, odnosno njen ogranak Federal Reserve Bank of Kansas City – organizira simpozij o ekonomskoj politici u Jackson Holeu (Jackson Hole Economic Symposium).

Čitaj dalje

Šta američko tržište akcija ima, a evropsko nema ? – Trump put

Donald Trump je 2. aprila (“Liberation Day”) najavio univerzalnu 10 % osnovnu carinu na sve uvoze (osim Kanade i Meksika), uz recipročne carine za oko 60 država, uključujući članice EU, Kinu itd. Carinski šok je zatresao sva velika svetska finansijska tržišta.

Čitaj dalje

Novi inflacioni talas? – Brigo moja pređi na drugoga

Evrozona kao valutno područje kojim vlada evro, proglasila je pobedu nad inflacijom, ona je već mesecima izuzetno niska, a u julu je bila 2% – na vrhuncu inflacionog talasa (u oktobru 2022) stopa inflacije merenа potrošačkim cenama bila je 10,6%.

Čitaj dalje

Cijena akcija Rheinmetall AG i militarizacija Evrope – Backlog

Do prije par godina ni većina onih koji se bave geopolitikom nije predviđala, a ni naslućivala,  da će se militarizacija Evrope odigrati tako brzo i tako intenzivno – zaboravljena je jedna od glavnih pouka istorije evropskog kontinenta: “Mir u Evropi zavisi od odnosa Njemačke i Rusije”.

Čitaj dalje

Rata u Ukrajini i očekivanja investitora – Nekom rat, nekom brat

Ekspanzija vojne industrije sa obe strane Atlantika, uzrokovana ubrzanim naoružavanjem Ukrajine, Evrope, Amerike i Izraela, i s tim u vezi veliki rast cijena akcija ovih akcionarskih društava otkriva u grubim crtama zanimljiv način razmišljanja investitora o ratovima koji se vode, njihovom trajanju i eventualnim ishodima.

Čitaj dalje

Američki stabilni novčići – Genijalni akt?

Polovinom juna američki Senat je potvrdio genijalni zakon (Genius Act), a mjesec dana kasnije (18. jula) američki predsjednik ga je potpisao. Kripto zajednica, koja je intenzivno lobirala za njegovo usvajanje, ovaj čin je proglasila svojom velikom pobjedom, ali postoje i glasovi koji kazuju drugačije.

Čitaj dalje

Cijene nekretnina u Europi – Trbuhom za stanom

Ljudi emigriraju iz raznih razloga: loši uvjeti ih pokreću iz zemlje u kojoj su rođeni (push faktori), a bolje i privlačnije prilike u inozemstvu ih uvijek i neodoljivo podsjećaju da trebaju otići iz zemlje rođenja (pull faktori). Najčešće se radi o kombinaciji više motiva – ekonomskih, političkih i društvenih – a u većini slučajeva, promatrano globalno, presudan je ekonomski motiv.

Čitaj dalje

Javni dug, inflacija i ekonomski razvoj – Procedura prekomjernog deficita

U stalnoj težnji da se prilagodi potrebama društva koje se mijenja i promjenjivog okruženja, ekonomski sustavi ne smiju sebi dopustiti preveliku dosljednost u poštovanju pravila koja su im nekada države ili državne zajednice, na njihov prijedlog, nametnule.

Čitaj dalje

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini između državnog deviznog kursa i državnog budžeta – Traktorijada u Bužimu

Udruženim snagama, veliki entuzijazam, neracionalni optimizam, totalna neinformisanost, sklonost ka senzacionalizmu i visoke temperature mogu proizvesti potpuno iskrivljen i pogrešan pogled na ekonomsku stvarnost, ali i pogled koji je dobra polazna tačka za racionalnu ekonomsku analizu i prijedlog novih mjera ekonomske politike?

Čitaj dalje

Nezavisnost centralne banke – Tvrdoglava mazga

Teorijski koncept nezavisnosti centralne banke, koji je uspostavljen kao jedan od osnovnih praktičnih principa centralnog bankarstva i za koji mnogi smatraju da je godinama uspješno čuvan u Sjedinjenim Američkim Državama, već mjesecima se nalazi na velikom ispitu, i sa svakom novom sjednicom FOMC-a (Federal Open Market Committee), na kojima se kamatne stope ne mijenjaju, ishod se čini sve izvjesnijim – radikalna izmjena sastava FOMC.

Čitaj dalje