Cijene nekretnina – Ovaj put je drugačije?

Na početku pandemije sve nacionalne ekonomije su pogođene dvostrukim ekonomskim šokom, a takvo stanje, sa prekidima, traje već godinu dana.

Pored pada tražnje za robama i uslugama koji su sastavni  dio svake krize smanjena je ponuda mnogih roba, jer je pojedinim privrednim  granama radi  suzbijanja epidemije bio izdat nalog da privremeno obustave vršenje svoje djelatnosti što predstavlja šok ponude.

Istovremeni šok tražnje i šok ponude nisu zabilježeni u novijoj istoriji.

Sa ovakvim šokom ponude se ne može porediti ni ratna ekonomija, pošto se i u ratnim okolnostima ekonomska aktivnost odvija, a do obustave proizvodnje dolazi samo ako nema radne snage ili usljed više sile.

Od početka pandemije, za 6 mjeseci, se ne primjećuje bilo kakav lom na tržištu nekretnina (vidjeti grafikon), iako je pad BDP-a u zoni eura  u 2020. (-6,6%) veći nego u 2009.(-4,3%) kada su cijene nekretnina smanjene za 9% za pola godine.

U polugodišnjem razdoblju (septembar 2020. – mart 2020.) cijene nekretnina u EU su prosječno porasle za 2,1%, a prosjek kvare Rumnija, Estonija i Kipar.

Promjena cijene nekretnina u EU, u %

(septembar 2020. – mart 2020.)

Izvor: Eurostat.

Za sada se čini, da je u odnosu na cijene nekretnina, ova kriza zaista drugačija i postavlja se pitanje zašto je drugačija?

Prvi odgovor na ovo pitanje bi se  mogao pronaći u karakteru krize kroz koju svijet prolazi i njenoj razlici  u odnosu na globalnu finansijsku krizu/GFK.

Uzročnik GFK je bio  bankarski sektor, a u 2020. on je u prosjeku zdrav i kreditna aktivnost banaka nije prekinuta, a kreditima se kupuju stanovi.

Tokom  GFK, pa čak ni poslije, monetarna politika vodećih  svjetskih  banaka nije bila ni približno izdašna kao tokom GFK.

Obim novca i kredita  koji je u  2020. bio na tržištu je neuporedivo veći  nego u GFC.

Na kraju 2009. aktiva FED-a (američka centralna banka) je 2,2 hiljade milijardi dolara, a na kraju 2020. ona je 7,4 hiljade milijardi dolara.

Razlika u aktivi ECB, 2 hiljade milijardi EUR u 2009. i 7 hiljada milijardi EUR u 2020. je drugi razlog odsustva pada cijena nekretnina u EU.

Ovu krizu EU ne doživljava kao pravu ekonomsku krizu, već kao krizu uzrokovanu kombinacijom virusa i iznuđenih ekonomskih  i društvenih ograničenja pa je zato formirano mišljenje da će vakcinacija riješiti problem privremenog zastoja ekonomije i to bi mogao biti treći razlog zbog kojeg cijene nekretnina ne padaju.

Kombinacija ova tri faktora je uticala da, za sada, ovaj put bude drugačije.

Potencijalna kriza javnog duga u pojedinim zemljama EU ili problemi u funkconisanju banaka, zajedno sa poremećajima na tržištu rada, mogu uticati na pad cijena nekretnina.

Bife