Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.
Od stepena razvijenosti lokalne samouprave zavisi i cena stana u gradu/opštini, te tako cena stana predstavlja implicitni pokazatelj privrednog razvoja tj. stepena ujednačnosti privrednog razvoja.
Srbija, po stepenu razvijenosti razlikuje četri grupe lokalne samouprave, za koje objavljuje i podatke o prosečnoj ceni stana (videti grafikon).
U najrazvijenijim opštinama/gradovima cena stana je za 3,2 pura veća u odnosu na najnerazvijenije.
U najrazvijenijim djelovima Srbije prosečna cena stana u novogradnji je 1.720 EUR (I grupa), a u najnerazvijenijim 540 EUR (IV grupa).
Još veća razlika se dobije kada se uporede dva srpska eksterema, najbogatiji Beograd i najsiromašniji Bujanovac.
U prestonici kvadrat košta prosečno 2.150 EUR, a na jugu 454 EUR – beogradski stan je 4,7 puta skuplji od bujanovačkog.
U Beogradskom regionu živi skoro 25% populacije Srbije, a u njemu se proizvodi 42 % BDP-a Srbije i cene nekretnina su u oblacima.
Cena kvadrata novogradnje po regionima Srbije u prvom polugodištu 2021. godine
(u evrima)
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srbije.
Smanjenje srpske populacije, kao i emigracije, uz rast cena nekretnina u glavnom gradu i populacijski i privredni status Beograda pokazuje da se i investitori i građani koncentrišu na Beograd iako opše smanjenje populacije ostavlja ogroman neiskorišteni stambeni prostor po celoj Srbiji.
Ova pojava, preteran razvoj Beograda na račun većine ostalih gradova u Srbiji se pomodno naziva beogradizacija Srbije, a u teoriji privrednog razvoja to je označeno kao monocentrični privredni razvoj .
U Srbiji još samo Čajetina i Novi Sad prate Beograd po ceni stanova.
Čajetina zato što je tamo Zlatibor, a Novi Sad zato što je to srpska Atena, u kulturnom, ali i u privrednom, pogledu.
Teorija privrednog razvoja uvek daje prednost policentričnom, na račun monocentričnog, privrednog razvoja.
Policentrični privredni razvoj podrazumeva razvoj više privrednih centara, a Srbija, prema cenama nekretnina i raspodeli BDP-a, ima samo dva centra.
U Beogradskom i Vojvođanskom regionu se proizvodi 68% BDP-a Srbije, neproporcionalno više u odnosu na površinu koju ove regije zauzimaju u Srbiji.
Ekstremizam nikome nikada nije donio ništa dobro.
Beograd je bio po meri Jugoslavije, ali nije po meri Srbije.