Privredni razvoj u Srbiji – Beogradizacija?

Srpska statistika vrlo profesionalno i predano sakuplja  i publikuje podatke o stepenu razvijenosti lokalnih samouprava.

Od stepena  razvijenosti lokalne samouprave zavisi i cena stana u  gradu/opštini, te tako  cena stana predstavlja implicitni pokazatelj privrednog razvoja tj.  stepena ujednačnosti privrednog razvoja.

Srbija, po stepenu razvijenosti razlikuje četri grupe  lokalne samouprave, za koje objavljuje i podatke o prosečnoj ceni stana (videti grafikon).

U najrazvijenijim opštinama/gradovima cena stana je za 3,2 pura veća u  odnosu na najnerazvijenije.

U najrazvijenijim djelovima Srbije prosečna cena stana u novogradnji je 1.720 EUR (I grupa), a u najnerazvijenijim 540 EUR (IV grupa).

Još veća razlika se dobije kada se uporede dva srpska eksterema,  najbogatiji Beograd i najsiromašniji Bujanovac.

U prestonici kvadrat  košta prosečno 2.150 EUR,  a na jugu 454 EUR –  beogradski stan je 4,7 puta  skuplji od bujanovačkog.

U Beogradskom regionu  živi skoro 25% populacije Srbije, a u njemu se proizvodi 42 % BDP-a Srbije i cene nekretnina su u oblacima.

Cena kvadrata novogradnje po regionima Srbije u prvom polugodištu 2021. godine

(u evrima)

Izvor:  Republički zavod za statistiku Republike Srbije.

Smanjenje srpske populacije, kao i emigracije, uz rast cena nekretnina u glavnom gradu i populacijski i privredni status Beograda pokazuje da se i investitori  i građani koncentrišu na Beograd iako opše smanjenje populacije ostavlja ogroman neiskorišteni  stambeni prostor po  celoj Srbiji.

Ova pojava, preteran razvoj Beograda na račun većine ostalih gradova u Srbiji se pomodno naziva beogradizacija Srbije, a u teoriji privrednog razvoja to je označeno kao monocentrični privredni razvoj .

U Srbiji još samo Čajetina i Novi Sad prate Beograd po ceni stanova.

Čajetina zato što je tamo Zlatibor, a Novi Sad zato što je to srpska Atena, u kulturnom, ali  i u privrednom, pogledu.

Teorija privrednog razvoja uvek daje prednost policentričnom, na  račun monocentričnog,  privrednog razvoja.

Policentrični  privredni razvoj podrazumeva razvoj više privrednih centara, a Srbija, prema cenama nekretnina i raspodeli BDP-a, ima samo dva centra.

U Beogradskom i Vojvođanskom  regionu se proizvodi 68% BDP-a Srbije, neproporcionalno više u odnosu na površinu koju ove regije zauzimaju u Srbiji.

Ekstremizam nikome nikada nije donio ništa dobro.

Beograd je bio po meri Jugoslavije, ali nije po meri Srbije.