Osnov telekomunikacija kao privredne djelatnosti je razvoj raznolike i glomazne mrežne infrastrukture kojom se prenose signali, informacije i podaci.
Izgradnja, postavljanje i održavanje takve infrastrukture, pored tehničkog dijela, ima i izražen finansijski aspekt u smislu obezbjeđenja znatnih izvora finansiranja neophodnih za realizaciju ovih investicija.
Proces investiranja i finansiranja investicija odvija se uporedo sa finansiranjem redovnog tekućeg poslovanja, a obe vrste poslovne aktivnosti se finansiraju iz mješavine internih (vlastitih) i eksternih (pozajmljenih, tuđih) izvora finansiranja.
Pravilo je da se investicije (lat. investito, ulaganja), zbog svog dugoročnog karaktera, finansiraju iz internih izvora (akcijski kapital, zadržana dobit i amortizacija) i eksternih dugoročnih izvora (npr. dugoročni krediti, korporativne obveznice), a da se tekuće poslovanje finansira iz eksternih kratkoročnih izvora (npr. kratkoročni krediti, dobavljači itd.).
Ako se na ovu redovnu poslovnu aktivnost doda i finansiranje akvizicija, preuzimanja i kupovina srodnih firmi, onda se zahtjevi za finansiranje dodatno povećavaju, dugovi firme rastu, pri čemu se mijenja struktura bilansa, način finansiranja aktive i struktura ukupne pasive.
U bilansima Mtela a.d. Banjaluka, učešće u kapitalu zavisnih i ostalih pravnih lica 2018. godine bilo je 119,5 miliona KM, a prema bilansima sa kraja 2024. godine ono je 423,3 miliona KM (tri i po puta više).
Učešće obaveza u ukupnoj pasivi u firmama iz telekomunikacionog sektora
Izvor: www.blberza.com (finansijski izvještaji za Mtel a.d. Banjaluka); A1 Telekom Austria Group. Godišnji finansijski izvještaj za 2024, strana 10; Deutsche Telekom. Finansijska godina 2024, strana 93.
Vanredna finansijska ulaganja usmjerena na širenje poslovne aktivnosti i rast prihoda nisu se finansirala iz interno zadržane dobiti, jer je u tom periodu ista isplaćivana u stoprocentnom iznosu. Izostale su i dokapitalizacije društva kao oblik finansiranja investicija, i teret finansiranja kupovine firmi pao je, vrlo malim dijelom, na amortizacioni fond (on se prvenstveno koristi za nefinansijske investicije, tj. zanavljanje opreme i ostalih osnovnih sredstava), a većim dijelom, ili skoro u potpunosti, na finansiranje iz eksternih, pozajmljenih izvora.
Takav poslovni model neminovno je morao dovesti do rasta obaveza Mtela a.d. Banjaluka, sa vrhuncem u 2022. godini, kada su obaveze dostigle skoro 50% bilansne pasive.
I relativni i apsolutni rast obaveza Mtela a.d. Banjaluka je na investitore ostavio izuzetno jak utisak, kojeg se nikako nisu mogli osloboditi, pa kasnije radikalno i ubrzano smanjenje obaveza ili uopšte nije primijećeno, ili je potpuno zanemareno, i zadržana je potpuno pogrešna percepcija izuzetno visoke zaduženosti Mtela.
Na kraju 2024. godine, obaveze Mtela su činile samo 38% ukupne pasive, i prema tom pokazatelju, ovo akcionarsko društvo ima manji dug i u odnosu Deutsche Telekom , a pogotovo u odnosu na društva iz grupe Telekom Austria, u kojema je odnos obaveza i kapitala 50% : 50%.
Mtel a.d. Banjaluka godišnje napravi skoro ravno pola milijarde KM prihoda, prošlogodišnja dobit je bila 80 miliona KM i, uz ukupnu imovinu/aktivu/bilans od 1,7 milijardi KM, udio obaveza od ispod 40% ne predstavlja bilo kakvo opterećenje za redovno poslovanje, a posebno ne pokazatelj bilo kakvog visokog duga.
Optimum finansiranja u realnom sektoru, zlatno pravilo, je odnos duga/obaveza i kapitala u omjeru pola naprema pola – kao u Telekom Austria – i ni takva struktura pasive ne daje visokozaduženo akcionarsko društvo.
I na makro (ekonomski sistem) i na mikro (firma) nivou svaka ekonomija funkcioniše na bazi finansiranja iz sopstvenih (kapital) i tuđih (dug) izvora finansiranja, a postoje i poslovni modeli i praktični koncepti koji se zasnivaju na što većem zaduživanju kako bi se preko efekta poluge (aluzija na rast duga u odnosu na kapital, odnosno na rast aktive u odnosu na kapital) ostvarila što veća neto dobit u odnosu na kapital (povrat na kapital, eng. ROE – return on equity), a o tome ćemo pisati u nekoj sljedećoj objavi.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
