Nedavno objavljeni podaci o poslovanju banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (Agencija za bankarstvo FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju obilje informacija i podataka od velike koristi za razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim sektorom eurozone i sa bankama pojedinih zemlja iz eurozone.
U fokuse ove analize koju vam predstavljamo su kamatne stope na kredite privredi i stanovništvu, koji u skoro svim bankarskim sektorima predstavlju dvije najvažnije i najveće grupe kredita.
ECB u svojim izvještajima kredite privredi tretira kao kredite korporacijama, a sektor stanovništva ECB naziva domaćinstvima (housholds), podrazumjevajući da fizička lica uzimaju kredite, stambene i potrošačke, ne za realizaciju svojih ličnih potreba, već za zadovoljavanje potreba svoga domaćinstva, tj. porodice, pa su sa tog aspekta ove dvije grupe kredita istoga sadržaja i u eurozoni i BiH i kao takvi mogu biti upoređivani sa aspekta bitnih elemenata.
Što se tiče kamatne stope na ove kredite tu postoji jedan metodološki problem čije rješenje ćemo ponuditi kako bismo obezbijedili uporedivost kamatnih stopa, jer ECB daje samo jedna podatak o komatnoj stopi, FBA dva podatka; podatak o nominalnoj kamatnoj stopi i efektivnoj kamatnoj stopi.
Efektivna kamatna stopa u BiH se dobije kada se na nominalnu kamatnu stopu dodaju, ili ugrade, svi dodatni troškovi koje bosanske banke prevaljuju na korisnike kredita: provizija za odobravanje kredita, provizija za praćenje kredita, troškovi notara, troškovi hipoteke, troškovi ručne zaloge itd.
S obzirom da ECB objavljuje podatke samo o nominalnoj kamatnoj stopi, to bi trebalo da znači da u većem djelu Evrope, ili najbitnijem dijelu Evrope (Njemačka, Austrija, Italija, Francuska … ) ne postoji instititut efektivne kamatne stope, jer banke sve troškove kredita ugrađuju u kamatnu stopu, koja kao takva predstavlja jedinstvenu i jedinu cijenu kredita?
Međutim, kamatne stope koje publikuje ECB ipak može predstavljati efektivnu kamatnu stopu, ali obračunatu na osnovu užeg skupa troškova, jer se u metodologiji ECB navodi da je ovo Narrowly Defined Effective Rate (NDER)?
U našoj interpretaciji, NDER uključuje samo osnovne kamatne troškove, dok isključuje dodatne naknade, provizije ili druge povezane troškove koji bi mogli uticati na punu efektivnu stopu, jer teško nam je vjerovati da u npr. u Hrvatskoj banke ne naplaćuju dodatne naknade svojim klijentima.
Vođeni ovakvim načinom razmišljanja uporedili smo kamatne stope u eurozoni sa nominalnom kamatnom stopom u BiH, jer se “efektivnost ” tj. stvarnost kamatne stope u eurozoni i BiH razlikuje.
Smatramo da usko definisana efektivna kamatna stopa u eurozoni odgovara nominalnoj kamatnoj stopi u BiH .
Upoređivanje izvršeno na ovaj način daje neočekivanu, i iznenađujuće lijepu, sliku bankarskog sektora Federacije, posebno u kontekstu odnosa sa privredom, te protivrječi uvrježenom mišljenju da bosanske banke obračunavaju prevelike kamatne stope na pozajmljeni novac.
Kamatne stope na kredite, 31.12.2024. (u %)
Izvor: ECB i FBA.
Ova razlika, u prosjeku skoro za 2 procentna poena, pokazuje fer i poslovan odnos banaka prema svojoj klijenteli, banke ne pretjeruje u kamatnom opterećivanju stanovnika, a ne zadiru ni previše u akumulaciju privrede.
Kamatna stopa od 2,45% po kojoj se u prosjeku finansira privreda u Federaciji je vrlo blizu poželjene ili planirane inflaciju u eurozoni (2%), koju Bosna poslije inflatornih udara ponovo počinje uvoziti u približno istom iznosu, i zato ne predstavlja, u realnim terminima, gotovo nikakvo opterećenje za bosansku privredu.
Čak i kada bismo u analizu uključili efektivnu kamatnu stopu, 2,71%, troškovi finansijskog posredovanja za privredu ne bi porasli puno ni nominalno ni realno i ponovo bi se moglo zaključiti da banke u Federaciji pozamljuju novac privredi budzašta?
Ali prema sektoru stanovništva banke nisu uopšte tako izdašne kao preduzećima, mada je razlika ove bosanske i ove evropske kamatna stope još veća nego kod kredita privredi.
Bosanske banke u prosjeku zaračunavaju fizičkim licima kamatu po stopi od 5,25%, dvostruko ih više opterećujući u odnosu na privredni sektor (5,25% / 2,45% = 2,15).
Kamatna stopa na kredite stanovništvu u Bosni je između one u Hrvatskoj i Sloveniji u kojim je ova veličina ispod evropskog prosjeka.
S druge strane, u Hrvatskoj i Sloveniji cijena privrednih kredita je malo iznad evropskog prosjeka, pa zato bosanska preduzeća, iz ovog ugla analize, imaju konkurentsku prednost, pozajmljujući u prosjeku jeftinije novac za 1,8 procennih poena od svojih slovenačkih i hrvatskih konkurenata.
Zaključujemo da korisnici kredita banaka u Bosni, sa aspekta nominalnih kamatnih stopa na privredne i kredite stanovništvu, te sa aspekta efektivne kamatne stope privrednom sektoru, nemaju nikakve argumente da prigovore bankama na cijenu ovih usluga.
