Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.
Vidjeli smo da tržište akcija u Federaciji ne da nije uzdrmano tekućim društvenim kretanjima, već kao da mu je kriza dala novi impuls koji se pretočio u martovski rast berzanskih indeksa od 8% na Sarajevskoj berzi, dok se pad cijena akcija na Banjalučkoj berzi desio najvećim dijelom nevezano za društvena previranja (Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze).
Pored toga, u prethodnih nekoliko sedmica tokom marta, bilo je nekoliko potpuno uspješnih emisija obveznica, u oba entiteta, u kojima je izdavalac/emitent obećao povjeriocima da će im, u periodu kada su kamatne stope u eurozoni u padu, isplatiti vrlo visoku kamatu.
Izbor je bio, srazmjerno veličini jednog malog tržišta, velik i svako je mogao probrati prema svom ukusu, praveći kombinaciju ročnosti, prinosa i načina isplate kamate i uloženog novca, koji mu odgovara, pa pođimo redom.
4. marta i Srpska i Federacija su izvršile emisije javnog duga; prvi entitet je ponudio tržištu obveznice po kamatnoj stopi od 5,5% koje dospjevaju za 5 godina,a drugi entitet je na tržište postavio jednogodišnje trezorske zapise.
Kamata na pomenute obveznice se isplaćuje svake godine tokom pet godina, a trezorski zapisi se kupuju po cijeni koja je umanjena za kamatu, a nakon godinu dana investitori dobijaju uloženu glavnicu i kamatu.
Srpska je tražila da joj se pozajmi 55 miliona KM, a Federacija 40 miliona KM, i obe emisije su u cijelosti rasprodate, a ova druga je bila preplaćena nekoliko puta.
Investitori su se takmičili ko će kupiti trezorske zapise Federaciji i bili su spremni da joj posude 135 milion KM, 3,4 puta više nego što je to ona tražila, i na kraju je Federacija pristala na kreiranje novog duga koliko je i planirala (40 miliona KM) po kamatnoj stopi od 2,58%.
I Srpska je, bez bilo kakvih problema, iako u režimu sankcija, trenutnih i očekivanih, dobila traženu sumu novca, a 5 miliona KM kupovnih naloga je ostalo neiskorišteno/nerealizovano.
Kamatna stopa na emisije javnog duga entiteta, obveznice mikrokreditnih društava
i potencijalni prinos od dividende na akcije Mtela a.d. Banjaluka
Izvor: Banjalučka berza i Sarajevska berza (Obrada Bife). Podsjetnik: Prinos od dividende Mtela računat na osnovu cijene od 1,15 KM po akciji. Prilikom obračuna kamatnih stopa i potencijalnih prinosa nisu uzeti u obzir transakcioni troškovi.
Nakon ovih emisija investitore je u martu obradovala davno najavljena emisija, trinaesta po redu obveznica, Mikrokreditnog društva „ProFin“ d.o.o. Istočno Sarajevo u iznosu od 2,5 miliona KM.
Emisija obveznica ročnosti od 3 godine u kojoj se investitorima svaki mjesec isplaćuje jedan dio glavnice i jedan dio kamate, po uzoru na otplatu stambenih kredita, počela je i završila 4.marta.
Kamatna stopa od 7,5% – suviše visoko postavljena da bi joj se moglo odoliti.
Martovske bosanske javne ponude završene su 18.marta kada je ASA banka d.d. Sarajevo izvršila emisiju šestogodišnjih obveznica ukupne vrijednosti od 60 miliona KM po kamatnoj stopi od 6%, uz takođe mjesečnu isplatu kamata kao i u emisiji mikrokreditnog društva, ali sa isplatom glavnice ulaganja na kraju šeste godine.
I ova emisija je kompletno otkupljena, a za to vrijeme na tržištu akcija izdvojilo se jedno od najvećih akcionarskih društava – Mtel a.d. Banjaluka – koje počinje konkurisati emitentima obveznica u pogledu privlačenja investitora i očekivane zarade.
Očekivana zarada na akcije Mtela, ako se one kupe po cijeni od 1,15 KM (cijena zatvaranja na 2.april), je rame uz rame sa opisanim emisijama, bilo da Mtel za 2024.godinu isplati dividendu od 0,0671 KM ili 0,0808 KM koliko je ona bila za 2023.godinu, odnosno 2022.godinu.
Prije nekoliko dana (31.mart) počeo je i upis štednih obveznica Republike Srpske koje nude kamatu po kamatnoj stopi od 4,5%, polugodišnji obračun kamate i isplatu glavnice nakon dvije godine, pa bi Mtel u slučaju da isplati dividendu od 0,08 KM po akciji nadmašio zaradu na ovaj finansijski instrument za 2,5 procentna poena (7,03%-4,5%) koliko neke banke nude na oročenu štednju.
U kratkom vremenskom periodu investitorima je ponuđeno, i još uvijek se nudi, srazmjerno veliki broj raznolikih opcija za investiranje, koje u poređenju sa eurozonom nude visoke prinose, ali naravno i veći rizik ulaganja; na dvogodišnje obveznice Njemačka, Austrija i Francuska plaćaju oko 2%, a Hrvatska i Bugarska 3%.
Više od 5,5% na obveznice od 5 godina u Evropskoj uniji plaćaju samo Mađarska i Rumunija, ali u ovim zemljama inflacija je u januaru 2025. bila iznad 5% (u Srpskoj 1,6%, a u BiH 3,3%), a dodatni faktor visoke kamatne stope na emisije javnog duga je visoka referentna kamatna stopa centralnih banaka u Mađarskoj i Rumuniji (6,5%) koja generalno podiže cijenu novca, pa i kamatnu stopu na državne obveznice.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
