Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima ponudio kamatnu stopu od 5,5% uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta, mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.
Emisija se odvijala u uslovima povišene društvene temperature i dinamike, ali bez obzira na to investitori su pozitivno ocijenili kreditni rejting Srpske i posudili su joj sav traženi novac, a bili su spremni da posude još više, da je to tražila.
Ustaljeni ritam naizmjenične emisije petogodišnjih obveznica i šestomjesečnih trezorskih zapisa će se nastaviti 10. marta kada će Srpska emitovati šestomjesečne trezorske zapise nominalne vrijednosti od 10 miliona KM radi održavanja kratkoročne likvidnosti budžeta kao što to uvijek radi, a ne treba zanemariti da je jedna od ovih emisija nedavno otkazana (97. aukcija trezorskih zapisa od 5.februara 2025.godine) zbog visoke likvidnosti bužeta, čime se šalje vrlo pozitivan signal o stanju srpskih finansija.
Ukupna vrijednost emisije petogodišnjih obveznioca od 55 miliona KM bila je podijeljena na 55 hiljada obveznica nominalne vrijednosti od 1.000 KM, sa godišnjim obračunom i isplatom kamate, te isplatom glavnice nakon pet godina.
Emisija je bila preplaćena, Srpska je tražila 55 miliona KM, a tržište je ponudilo 60 miliona KM, ponuđena kamatna stopa nije prelazila 5,5%, a manji broj investitira bio je spreman da finansira Srpsku i po 5,2%, pa je na kraju budžet dobio ono što je i tražio – novi petogodišnji javni dug po kamatnoj stopi od 5,5%.
Sudeći po broju kupovnih naloga koji su unijeti u berzanski sistem trgovanja i koji su realizovani, na aukciji su učestvovala najmanje 23 investitora – prilično visok broj za ovaj dio finansijskog tržišta.
Kupovni nalozi su se kretali od samo dvije obveznice (2.000 KM) do 15 hiljada obveznica, ili 15 miliona KM, pokazujući podršku i fizičkih i pravnih lica ovoj emisiji.
Motiv pravnih lica, vjerovatno pretežno banaka, u kupovini obveznica je pored osiguranja sigurnog i stabilnog izvora prihoda, ulaganje u aktivu koja nosi najniži rizik na domaćem tržištu, jer se likvidnost budžeta se može uvijek poboljšati novim dugom, prodajom javne imovine, ili razrezivanjem novih i viših poreza, a to onemogućava nelikvidnost budžeta i zato se ova aktiva i naziva bezrizična (risk free).
Podrazumjeva se da se u praksi sreću slučajevi bankrota države ili bankrota javnog sektora, ali to se dešava kada investitori potpuno izgube povjerenje u dužnika i prestanu mu pozajmljivati novac, ili na mnogo višem nivou javnog duga od onoga u Srpskoj.
Pored profita, više kamatne stope nego na oročenu štednju kod banaka, motiv investiranja fizičkih lica je utrživost obveznica i prisvajanje kamate sve dok je obveznica u posjedu.
Oročeni štedni ulog se ne može prodati, obveznica (ili trezorski zapis) može.
Razoročavanjem štednog uloga prije roka dospjeća štediša gubi svu kamatu.
Prodajom obveznica u bilo kojem trenutku, ili prije njenog dospjeća, vlasnik obveznice dobija dio kamate koja je obračunata tokom vremena držanje obveznice.
Stoga je oročeni štedni ulog za povjerioce nepovoljniji oblik ulaganja novčanih sredstava od kupovine obveznica i trezorskih zapisa.
Obveznice i trezorski zapisi investitoru nude viši stepen fleksibilnosti – i likvidnost i pripadajuću kamatu.
U posljednjoj emisiji obveznica samo jedan investitor je uložio dvije hiljade marake, a i samo jedan investitor je uložio iznad 11,2 miliona KM, tj. kupio je obveznica u vrijednosti od 15 miliona KM, a to čini 27,3% emisije.
Količina kupljenih obveznica i broj investitora
74.emisija obveznica Republike Srpske od 4.marta 2025.godine
Izvor: www.blberza.com (Obrada Bife.ba).
Najveći broj investitora, njih ukupno 17, uložili su između dvije hiljade KM i 3,75 miliona KM, otkupljujući time 19% emisije, isto koliko su otkupila dva investitora koja su investiralala između 3,7 miliona i 7,5 miliona KM, a nešto više su otkupila dva još veća investitora u narednom rangu.
Ovakva struktura investitora posmatrano po veličini, kao i 9 kupovnih naloga vrijednosti ispod 100.000 KM koja su vjerovatno odnose na fizička lica, zahtjevaju dodatni napor u pravcu finansijskog informisanja potencijalnih malih investitora kako bi im se objasnili prednosti ulaganja u obveznice u odnosu na štednju u bankama.
Od ukupne štednje fizičkih lica na 30.septembar 2024.godine u banakama sa sjedištem u Republici Srpskoj koja iznosi 2,6 milijarde KM, oko dvije milijarde su oročene, a 625 miliona KM predstavlja štednju po viđenju koja svojim vlasnicima ne donosi skoro nikakvu zaradu.
Ministarstvo finansija Republike Srpske na svom sajtu daje informaciju o vremenu održavanja aukcija obveznica i trezorskih zapisa, njihovoj veličini i ročnosti, a isto to čini i Banjalučka berza, ali možda to nije dovoljno da bi se obezbijedila medijska vidljivost ovih, za cijeli ekonomski sistem, bitnih aukcija.
Kod jednog djela fizičkih lica vjerovatno postoji zebnja da li će moći prodati kupljene obveznice, ili trezorske zapise (ako im zatreba novac), a tu dilemu bi moglo razrješiti angažovanje formalnog ili neformalnog podržavaoca likvidnosti na ovome dijelu tržišta, po uzoru na obveznice nekih drugih emitenata čija se likvidnost održava na taj način.
Viši stepen medijske vidljivosti aukcija i finansijska informisanost fizičkih lica su neki od faktora koji mogu doprinjeti daljem rastu i razvoju tržišta obveznica i trezorskih zapisa Srpske.
Kada jedna od prvih informacija u svim vodećim, privatnim i državnim, sredstvima informisanja bude održavanje ovih aukcija i kada svako fizičko lice koje ima štednju u bankama bude svjesno razlike između zarade od oko 0% (na štednju po viđenju) i zarade od 5,5% na obveznice ili 4% na šestomjesečne trezorske zapise tržište javnog duga Srpske će biti još jače, a fizička lica bogatija.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
