Nakon što je Mtel a.d. Banjaluka krajem 2023. godine prodao jedan izuzetno važan dio svoje telekomunikacione infrastrukture i time značajno izmijenio svoj poslovni model, kod dijela investitora pojavila se zabrinutost u pogledu buduće profitabilnosti ovog akcionarskog društva usljed troškova iznajmljivanja prodate imovine.
Prodajom firme Sky Towers Infrastructure d.o.o., u čijem su bilansu evidentirana ta sredstva, a koja je do kraja prošle godine bila u vlasništvu Mtela, ostvaren je vanredan prihod koji, prema dividendnoj politici iz februara 2023. godine, Mtel ne planira distribuirati akcionarima.
Sredstva ostvarena ovom transakcijom namijenjena su povećanju likvidnosti i pokretanju novog investicionog ciklusa, sa ciljem daljeg rasta, razvoja društva i generisanja dodatnih prihoda.
To su pozitivne strane promjene poslovnog modela, dok je s druge strane evidentan rast troškova po osnovu zakupa prodate imovine, što otvara prostor za pitanje ekonomske opravdanosti ovog strateškog poteza.
U kontekstu zarade prije odbitka kamate i poreza (EBIT, earnings before interest and taxation), koja uključuje i troškove zakupa, amortizacije i depresijacije opreme i infrastrukture, odluka Mtela o prodaji infrastrukture može se ocijeniti kao ekonomski utemeljena. Stoga je zabrinutost investitora i akcionara za održivost profitabilnosti – neosnovana.
Gledano kroz prizmu EBIT-a, prodaja dijela imovine nije značajno ugrozila profitabilnost. Iako je EBIT smanjen u odnosu na raniji maksimum, on je i dalje za oko 10 procentnih poena viši u poređenju sa konkurentima iz iste djelatnosti. Dok Mtel bilježi EBIT od 23,7%, Deutsche Telekom i Telekom Austria pokazuju gotovo dvostruko niže vrijednosti.
EBIT (zarada prije kamate i poreza) u Mtelu a.d. Banjaluka i srodnim akcionarskim društvima
Izvor: www.blberza.com i www.investing.com (Obrada Bife.ba).
Kada se od ukupnog prihoda Mtela oduzmu svi operativni troškovi, izuzev kamata i poreza, ostvarena zarada iznosi gotovo četvrtinu ukupnog prihoda – što je više nego dovoljno za pokriće dividende, koja je za 2024. godinu utvrđena u visini od oko trećine zarade po akciji (pay-out ratio, stopa isplate dobiti).
Odgovor na pitanje da li će i kada EBIT ponovo porasti zavisi prije svega od načina na koji će Mtel iskoristiti postojeće rezerve, koje su na kraju 2024. godine iznosile 372 miliona KM. Pored toga, važan faktor je i efikasnost korištenja aktive, tj. strukture imovine.
Agresivan, ali finansijski racionalan proces akvizicije srodnih preduzeća na domaćem tržištu doveo je do formiranja dugoročnih finansijskih plasmana u vrijednosti od 423 miliona KM, čiji efekti se još uvijek ne ogledaju jasno u bilansima uspjeha Mtela.
Ukoliko pođemo od razumne pretpostavke da bi prinos na ovu aktivu trebalo da iznosi oko 5% – približno koliko iznosi i Mtelov ROA (povrat na aktivu) u 2024. godini, odnosno 4,7% – može se očekivati da unutrašnje rezerve imaju potencijal da generišu dodatnih 20 miliona KM, što otprilike odgovara očekivanim godišnjim troškovima zakupa prodate infrastrukture (procijenjeno prema finansijskim izvještajima za prvo tromjesečje 2025).
Ove prikrivene rezerve ostvarivanja dodatne zarade ne moraju se nužno materijalizovati u 2025. godini, pa ni u godinama neposredno nakon toga, ali važno je biti svjestan njihovog postojanja. One predstavljaju dio aktive s neiskorištenim profitnim potencijalom koji može ne samo kompenzovati, već i premašiti rashode nastale po osnovu zakupa.
Analizu profitabilnosti Mtela za 2024. godinu ćemo završiti prikazom neto dobiti u odnosu na ukupan prihod (Net Income Margin), što je – u komparativnom smislu – vjerovatno najvažniji pokazatelj za akcionare i potencijalne investitore.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
