Poslovno povjerenje i poslovno raspoloženje – Od milog do nedragog

Istraživanje tržišta je aktivnost koju provode  firme da bi saznale kako podesiti  svoje proizvode, njihove cijene i kanale distribucije potrebama svojih postojećih i potencijalnih potrošača.

Istraživanje tržišta ne provode samo privatna preduzeća, već to čine i javni subjekti.

Jedno od takvih istraživanja provodi Evropska komisija i to svaki mjesec,  a sa ciljem  da sazna šta pojedini sektori  ekonomije misle  o ekonomskim kretanjima.

Evropska komisija anketira 5 najvažnijih sektora ekonomije i postavlja im pitanja o  stanju ekonomije i  njihovim očekivanjima i na bazi tih odgovora formiraju se pokazatelji poslovnog povjerenja za  svaki sektor.

Ti odgovori,  po sektorima, se zbrajaju i vrednuju  sa  određenim udjelima ili ponderima,radi određivanja poslovnog raspoloženja. 

Najveći ponder (40%) imaju stavovi, mišljenja i odgovori  koji daje industrijski sektor.

Udjeli (ponderi) pojedinih sektora u određivanju poslovnog raspoloženja 

Izvor: Evropska komisije.

Bez obzira na visok stepen razvijenosti  uslužnog sektora, Evropskoj komisiji je najbitna materijalna proizvodnja, čiji je simbol industrija.

Informacijama koje  dolaze iz uslužnog sektora dodjeljuje se  oko trećine  uticaja prilikom određivanja integralnog pokazatelja poslovnog raspoloženja u ekonomiji.

Uticaj stavova i mišljenja potrošača učestvuje u kreiranju pokazatelja  poslovnog raspoloženja sa jednom petinom.

Ostatak informacija o poslovnom raspoloženju kreiraju sektor trgovine na malo i sektor građevinarstva.

Informacije koje se kroz precizno postavljenja anketna pitanja dobiju od ovih sektora služe da se odredi stepen povjerenja koji oni imaju u trenutno i buduće ekonomsko stanje u EU.

Kada se izračuna povjerenje po sektorima, određuje se ukupno raspoloženje u ekonomiju EU.

Koncept povjerenja i raspoloženja u ekonomiji sličan je onom individualnom, ljudskom.

Svaki čovjek može  gradirati svoje povjernje u  nekog  ili nešto, od čega zavisi njegovo raspoloženje prema nekome ili nečemu.

Raspoloženje čovjekovo se kreće u rasponu od “milog do nedragog“, može se predstaviti, kao smajli, lajk i dislajk …, i ono je uvjek individualno, a nikada grupno.

Evropska ekonomija mjeri raspoloženje u  cijeloj ekonomiji uvažavajući informacije koje dobija iz  5 sektora ekonomije, a dobijeni podaci o raspoloženju se dalje koriste za  kreiranje  ekonomskih politika i ekonomskih prognoza.

Pokazatelji povjerenja i raspoloženja se sačinjavaju za evropske  države, Evropsku uniju i za eurozonu (grupa zemalja čija je valuta evro).