Kamatna stopa na srpske i hrvatske obveznice – Hotel Esplanade

I Srbija i Hrvatska imaju visoke javne dugove,  iako se to pored dužničkih šampiona, Španije, Portugala, Italije i Grčke, baš i ne primjećuje.

Obično se smatra da što neko više duguje, plaća i višu cijenu, kamatnu  stopu, za finansiranje javnog duga.

Veći dug, veći rizik njegove otplate, veća kamatna stopa kao naknada za veći rizik.

Zadnji podaci o veličini javnog duga u odnosu na  BDP su objavljeni za  jun  2022, a posljednji podaci o kamatnim stopama na desetogodišnje državne obveznice u ovome tekstu  odnose se na 2.decembar 2022.godine.

Grčka država duguje 182% BDP, a na javni dug  od deset godina plaća 4,9%.

Hrvatska duguje manje od Grčke 74,3% BDP i plaća manju kamatnu  stopu, 3,5%.

Srbija duguje manje i od Grčke i Hrvatske, 53,4%  BDP ali plaća zanačajno višu kamatnu stopu i od Hrvatske  i od Grčke 7,2%  i ta pojava zahtjeva objašnjenje.

Kamatna stopa na desetogodišnje državne obveznice, u  %

(1. januar 2020  – 2.decembar 2022)

Izvor: HNB i NBS.

Grčka, kao i sve ostale zemlje čija je valuta euro  su pod zaštitom Evropske centralne banke (ECB) koja ih uvijek može finansirati (ako donese takvu odluku), a srpski javni dug tu vrstu zaštite nema.

Dinar je nacionalna valuta, a euro svjetska.

Skoro sve centralne banke jedan dio svojih deviznih rezervi drže ili u eurima, ili u aktivi koja je denominirana u  eurima, a centralne banke u svojoj aktivi ne drže srpske dinare.

Pored ovih, opštepoznatih razlika koje utiču na visinu srpske kamatne stope postoji još jedna, prikrivena, razlika.

Zemlje čija je valuta euro se pretežno zadužuju u eurima, a dugove u eurima plaćaju u eurima.

Srbija se pretežno zadužuje u eurima i dolarima, a ne u dinarima tj. u  domaćoj valuti.

Srbije dugove u stranoj valuti ne može vraćati u dinarima, već u toj istoj stranoj valuti u kojoj se zadužila.

Da bi došla  do te strane valute, neophodne za otplatu stranih dugova, Srbija tu valutu mora kupiti.

Po kojoj  cijeni će država otkupiti  devize zavisi od deviznog  kursa dinara u odnosu na euro.

Prije 22 godine taj kurs bio je  1 EUR : 60 dinara,  a ove godine on je, zaokružen na gornju deseticu, 1 EUR  : 120 dinara.

Srbija danas za  kupovinu eura mora izdvojiti skoro duplo više dinara, iako taj devizni kurs određuje banka koja je u vlasništvu države Srbije (Narodna banka Srbije, NBS).

Srbija nikada ne može zasigurno znati po kojoj cijeni će kupovati devize da bi servisirala spoljni javni dug.

Iako postoji saradnja između Vlade Srbije i NBS, možda će u jednom trenutku NBS biti prisiljena na depresira dinar i tako poveća količinu dinara potrebnu za otkup eura?

Jedan od najvećih hrvatskih i jugoslovenskih pisaca Miroslav Krleža je u šali, ili u zbilji, govorio parafraziramo: “Tu, ispod terase  hotela Esplanade, počinje Balkan i završava Europa”.

Hrvatska uskoro napušta kunu i  priseže euru  i sada  bi se moglo reći, da tu na tom istom mjestu u Zagrebu završava euro, počinju valute balkanskih zemalja i započinje rast kamatne stope na javni  dug.

Grčka je geografski na Balkanu,  a  finansijski pripada Frankfurtu gdje je sjedište ECB.

I Hrvatska je teritorijalno Balkan, ali od sljedeće godine njena valuta je euro i ona je članica eurozone.