Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju identičnu metodologiju strukturiranja cijene završenih i prodatih stanova i po jedan, odnosno dva, urbana državna centra u kojima se stanogradnja statistički posebno prati.
Category: Croatia/Hrvatska
Ista monetarna politika – Učinkovita i neučinkovita
Postoji li na svijetu zemlja čiji građani ne bi voljeli imati središnju banku koja je sposobna utjecati na cijene stambenih nekretnina, sniziti te cijene i smanjiti teret ove vrste duga, koji većina građana nosi godinama, a neki i više od desetljeća?
Hrvatska u eurozoni -Teorija i praksa
Odgovor na pitanje je li Hrvatska ispravno postupila što se dobrovoljno odrekla domaće valute, kune, a samim time i Bugarska (od 1. siječnja članica eurozone), ovisi, teorijski promatrano, o tome je li eurozona optimalno valutno područje (optimal currency area, OCA) za ove zemlje.
Nove monetarne restrikcije Hrvatske narodne banke – Kontriranje ciklusu
U svojoj restriktivnoj monetarnoj politici, ili kvazimonetarnoj politici, kako smo je nazvali u prethodnom tekstu (Monetarna politika Hrvatske narodne banke – Kvazi), Hrvatska narodna banka (HNB) nije se zaustavila na ograničavanju kreditne aktivnosti banaka putem propisivanja maksimalnog odnosa između kredita i nekretnine koja se njime kupuje (loan to value, LTV) te odnosa između veličine anuiteta i zarade (debt service to income ratio).
Monetarna politika Hrvatske narodne banke – Kvazi
Prihvaćanjem eura Hrvatska je glavne instrumente monetarne politike predala u ruke Europske središnje banke (ECB); ECB određuje sve ključne kamatne stope u europodručju, donosi programe kupnje obveznica javnog i privatnog sektora te odlučuje o opsegu, vrsti i trajanju monetarnih intervencija.
Novi inflacioni talas? – Brigo moja pređi na drugoga
Evrozona kao valutno područje kojim vlada evro, proglasila je pobedu nad inflacijom, ona je već mesecima izuzetno niska, a u julu je bila 2% – na vrhuncu inflacionog talasa (u oktobru 2022) stopa inflacije merenа potrošačkim cenama bila je 10,6%.
Cijene nekretnina u Europi – Trbuhom za stanom
Ljudi emigriraju iz raznih razloga: loši uvjeti ih pokreću iz zemlje u kojoj su rođeni (push faktori), a bolje i privlačnije prilike u inozemstvu ih uvijek i neodoljivo podsjećaju da trebaju otići iz zemlje rođenja (pull faktori). Najčešće se radi o kombinaciji više motiva – ekonomskih, političkih i društvenih – a u većini slučajeva, promatrano globalno, presudan je ekonomski motiv.
Javni dug, inflacija i ekonomski razvoj – Procedura prekomjernog deficita
U stalnoj težnji da se prilagodi potrebama društva koje se mijenja i promjenjivog okruženja, ekonomski sustavi ne smiju sebi dopustiti preveliku dosljednost u poštovanju pravila koja su im nekada države ili državne zajednice, na njihov prijedlog, nametnule.
Tržište rada u Europskoj uniji – Oglašena slobodna radna mjesta
Tržište rada specifično je po tome što se na njemu ne „prometuju“ robe i usluge, već ljudi – kao posebna vrsta „robe“.
Inflacija u Hrvatskoj – Divergencija?
S obzirom na to da je jedan od razloga ulaska malih ekonomija u monetarnu uniju niska, kontrolirana i predvidiva inflacija, a kako se inflacija u Hrvatskoj još uvijek nije povinovala tom pravilu, treba li hrvatsku ekonomsku politiku, i u okviru nje politiku ekonomskih integracija, proglasiti neuspješnom?
Ekonomija Srbije između rasta i društvenih nemira – U četiri slike i par rečenica
Svaki vanredni, ekstremni i dugotrajni društveni nemiri se neminovno moraju odraziti na ekonomsku osnovu društva. Srbija nije izuzetak, iako bi svi, obe sukobljene strane, voljele da to nije tako – da društvo može ići na jednu stranu, a ekonomija na drugu.
Omjer kredita i depozita banaka – Prerađivački kapaciteti i profitabilnost
Ako se rast kredita banaka u BiH od 10% usporedi s inflacijom iz prethodnog razdoblja, koja je dovela do visokog nominalnog, ali ne i realnog rasta BDP-a, tada u makroekonomskom okviru taj kreditni rast uopće ne izgleda visok.
Robna razmjena Hrvatske sa ostatkom svijeta – Jednoruka Hrvatska
Svaka ekonomske politika, svake države, zainteresovana je za položaj države u međunarodnoj podjeli rada, odnosno u međunarodnoj trgovini.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj – Skeptici i entuzijasti
U Hrvatskoj se vodi intezivna rasprava o stepenu razvijenosti hrvatske industrijske proizvodnje i njenoj budućnosti između skeptika i entuzijasta.
Uporedna analiza EBITDA marže telekom operatera – Sposobnost zarađivanja novca značajno veća
U prethodnoj objavi smo pokazali kako se kretala zarada Dojče Telekoma u odnosu na godišnje prihode, a zaradu smo definisali kao EBITDA.
Rast evropskih ekonomija – Zapadna pitanja
Stopa rasta realnog BDP, inflacija i stopa nezaposlenosti su tri najbitnija podatka na osnovu kojih se donose zaključci o zdravlju jedne ekonomije i njenom položaju u odnosu na druge ekonomije.
Kamatne stope i inflacija – Zavisi od
Glavni alat za borbu protiv inflacije pored smanjenja štampanja novca je u većini zemalja povećanje kamatnih stopa, ali uspeh nikada nije potpuno izvestan, čak ni u zemljama koje imaju istu valutu.
Inflacija u SAD – Posledice broja 3
Američki državna i ekonomska politika je ponovo dokazala viši stepen efikasnosti u porođenju sa područjem na kojem je evro zakonsko sredstvo plaćanja (evrozona).
Ekonomska politika Hrvatske u 2022. godini – Gas do daske
U medicini se ista boljka u različitim državama liječi na gotovo istovjetan način, a u svijetu ne postoje dvije države sa potpuno istom ekonomskom politikom.
Visina kamatne stope – Bogatstvo različitosti
U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni monetarna politika (koju vode centralne banke) se uči iz knjiga koje se mnogo ne razlikuju.