Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu

Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.

Čitaj dalje

Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja

Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.

Čitaj dalje

Cijena gasa kao simbol (ne)kvaliteta energetske ekonomske politike – Jesti, ili grijati se, pitanje je sad

Evropljanima se energetska kriza u  Evropi u vezi rasta cijena gasa  predstavlja kao da se radi o energetskoj  krizi na svjetskom nivou, ali podaci  pokazuju da to uopšte nije tako.

Čitaj dalje

Kapital banaka – Zaštita povjerilaca

Banke  se razlikuju  od firmi iz ostalih, nefinansijskih, branši po tome što se u ogromnoj mjeri finansiraju tuđim izvorima finansiranja, a sopstveni izvori  finansiranja (kapital) čine daleko manji izvora finansiranja poslovne aktivnosti.

Čitaj dalje

Eksproprijacija privatnih nekretnina u Berlinu – Njemački “beskućnici”

85%  stanovnika Berlina iznajmljuje svoje stanove.

Čitaj dalje

Ukupan dug Republike Srpske – Visok ili nizak

Kretanje ukupnog duga Republike  Srpske  tokom zadnjih 16 godina pruža značajne informacije o  ekonomskim ciklusima kroz koje je prošla Republika Srpska i pomaže da se  u retrospektivi sagleda njegova dinamika.

Čitaj dalje

Fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Buđenje iz zimskog sna?

Prema izvršenim izmjenama u poreskom zakonodavstu Republike Srpske i najavljenim izmjenama u poreskom zakonodavstvu oba entiteta,  fiskalna politika u Bosni i  Hercegovini kao da prolozi kroz period  buđenja iz zimskog sna?

Čitaj dalje

Kvar u američkoj ekonomiji – September 11

Opšte je mišljenje da su  Federalne  rezerve  počele sa monetarnom ekspanzijom/štampanjem novca u martu 2020.godine, nakon izbijanja pandemije, a da je do tada sve bilo  u redu sa američkom ekonomijom.

Čitaj dalje

Neizvjesnost i krediti – Uši zeca i noge srne

Da li su banke pooštrile kriterijume za davanje kredita ili se možda smanjuje tražnja za kreditima je neizvjesno, ali ono što je izvjesno  da već dva mjeseca uzastopno krediti banaka u BiH skoro i da ne rastu.

Čitaj dalje

Тржиште рада – На младима свијет (не)остаје

Земље  Европске уније  у својим статистикама које се тичу рада  и запошљавања посебну пажњу посвећују запошљавању младих особа, вјероватно зато што мисле да на младима свијет остаје.

Читај даље

Додјељивање специјалних права вучења – Вашингтонски дар са неба

На Илиндан ове године  ММФ је одлучио да изврши ванредно додјељивање (алокацију) специјалних права вучења/СДР,  по обиму највеће у историји ММФ-а (650 милијарди долара).

Читај даље

Uticaj pandemije na bruto domaći proizvod – Abeceda dobitnika i gubitnika

Ekonomska i društvena ograničenja koja je sa sobom donijela pandemija su različito uticali na pojedine privredne grane.

Čitaj dalje

Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)

Nastavak prethodne objave

Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.

Čitaj dalje

Сјећаш ли се Швајцарске

Из дијела Предсједништва Босне и Херцеговине (г. Милорад Додик), почетком године је стигао приједлог да се лијечење бх економијe започне промјеном девизног курса, који је фиксиран у односу на  евро већ око 20 година.

Приједлог промјене девизног курса у себи садржи признање да је бх економија озбиљно болесна. Признање болести је први корак ка оздрављењу, јер је немогуће лијечити пацијента који одбија сарадњу тј. пориче болест. У бх случају болест је хронични/дуготрајни и изузетно високи спољнотрговински дефицит чија је једна од бабица (не једина!) управо фиксни девизни курс, а то поменути члан Предсједништва БиХ, за разлику од многих бх економиста, изгледа зна и разумије.

Читај даље

Nož i pogača

Dijagnoza je grčka riječ koja se prevodi kao prepoznavanje, raspoznavanje, a najčešće se odnosi na bolest. “Dijagnosticirati” u medicinskoj struci, znači prepoznati neku bolest. U ekonomskoj struci postoji pojam “makroekonomska dijagnostika”. Ekonomske bolesti se najlakše prepoznaju kroz poređenje ekonomskih sistem,  pri čemu jedan ili više  ekonomskih sistema služe kao uzor, jer nisu obolili. Dijagnosticirati u ekonomiji, ne mora uvijek značiti otkrivanje bolesti, već se može odnositi i na otkrivanje nekih karakteristika ekonomskog sistema ili osobina nekih ekonomskih pojava u tom sistemu.

Čitaj dalje

Reks

U junu 2018. godine, nakon punih 17 godina, Republika Srpska je smanjila zakonsku zateznu kamatnu stopu (ZZKS).  Ja sam javno od 2014.g. predlagao da se za novi nivo ZZKS odredi 12% (umjesto 18%). Otišao sam i korak dalje pa sam načinu određivanja promjenljive ZZKS posvetio jedan cijeli stručni članak.

Čitaj dalje

Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Sjećanje na Braću Liman

Od 2008. godine bankarska zajednica i ekonomisti se svakog septembra prisjećaju  bankrota investicione banke Lehman Brothers (LB),  bankrota koji je  bio uvod u globalnu finansijsku krizu. LB je bila  američka banka, a njeni osnivači bijahu starinom iz Bavarske. Čitaj dalje

Politička ekonomija bh i srpskog bankarstva na primjeru Pavlović International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina

Objavljeno u  časopisu Banke u BiH, Sarajevo
Jović, Dragan. 2017. „Politička ekonomija bosanskohercegovačkog i srpskog bankarstva na primjeru Pavlović International Bank a.d. Slobomir, Bijeljina”. Banke u BiH br. 191 God. XIX br. 11-12: 22-26.

Sažetak

Bankrot Bobar banke a.d. Bijeljina i istražne radnje te političko-medijska kampanja u vezi kredita koji je Pavlović banka International a.d. Bijeljina (Banka) dala sadašnjem predsjedniku Republike, kao i bitka dva suprostavljena politička bloka u Republici Srpskoj, značajno su narušili poslovni imidž Banke. Dio srpske političke scene (partije u Republici Srpskoj koje djeluju kroz Savez za promjene) je u ovome predmetu izgubio elementarnu ljudsku i ekonomsku logiku i ponio se vrlo neracionalno i društveno neodgovorno. Čitaj dalje