U Mastrihtu 1992.godine dogovoreni su ekonomski uslovi za pristupanje Evropskoj uniji, a od tih uslova jedan se odnosi na javni dug, a drugi na budžetski deficit.
Category: Financial markets/Finansijska tržišta
Balkanska, bosanska i zapadnjačka monetarna politika – Ima nešto mnogo neobično u državi Bosni?
Balkan u nekim ekonomskim stvarima kopira Zapad, a u nekim stvarima pokušava biti svoj, drugačiji i nezavisan.
Kamatna stopa na novac koji američke banke drže kod FED-a – Ostajte ovdje
Sjedinjene Američke Države nisu ovisne o uvozu energije u mjeri u kojoj je to Evropska unija i zato je njena borba protiv inflacije instrumentima monetarne politike mnogo efiksnija nego evropska.
Uticaj ponude novca na cijene u SAD – Manje novca, manja inflacija
Kako su SAD došle do inflacije od samo 7,1% (novembar 2022) i očekivanja da će do kraja godine ona biti još niža, u trenutku kada je inflacija u eurozoni 10%, a u Bosni 17,4% (oktobar 2022)?
Inflacija u Srbija – Korpa
U istorijskim čitankama stoji da je Sretenjski ustav iz 1835. godine bio do te mjere originalan, napredan i liberalan (po uzoru na francuski) da su sve tri velike carevine toga doba (ruska, austrougarska i otomanska) odmah po njegovom donošenju tražila od Knjaževine Srbije da ga ukine, a to je naravno i učinjeno.
Informacioni vakum na tržištu akcija Republike Srpske – Čekajući skupštinu, al’ ne narodnu
Postoji opšta saglasnost da su akcije Mtela a.d. Banjaluka (TLKM-R-A) jedina likvidna akcija na Banjalučkoj berzi, što bi trebalo da znači da se njima trguje mnogo učestalije nego drugim akcijama.
Tržišni rizik na Banjalučkoj berzi – O ukusima ne vrijedi raspravljati
U prethodnom tekstu smo postavili pitanje zašto investitori odbijaju da kupe akcije Mtela a.d. Banjaluka po cijeni od 1,56 KM, ako je očekivana zarada, na godišnjem nivou oko 14%, a kamatna stopa na štedne uloge u bosanskim bankama maksimalno 3%?
Dividende na akcije Mtela a.d Banjaluka u 2022. godini – Ipak malo viša?
Tokom 2022.godine Mtel a.d. Banjaluka je isplatio ostatak dividende po finansijskim izvještajima za 2021.godinu i sada se očekuje da počne isplaćivati dividende po finansijskim izvještajima za 2022. godinu.
Vrijednost američkog dolara – Kratki i dugi rok
Uhvaćen u klopku vodećih svjetskih medija (eng. mainstream media, MSM) i lokalnih medija koji iz raznih motiva preuzimaju od MSM informacije prosječan čovjek prisiljen je da razmišlja i djeluje kratkoročno.
Novi britanski premijer – Jedan čovjek popravi selo
I Hrvati i Srbi i Bošnjaci smatraju da jedan čovjek može pokvariti selo, a viševjekovna slovenska i balkanska narodna mudrost nigdje ne bilježi da može biti i drugačije.
Američka monetarna politika – Miki Maus?
Pristalice teorije evolucije ljudskog roda smatraju da je daleki predak Homo Sapiensa morao po svojoj prirodi biti oportunista, jer je samo tako mogao opstati u surovoj životnoj sredini.
Razlozi britanskog ekonomskog fijaska – Dvojac bez logike
Promjene u poreskoj politici, a posebno smanjenje poreskih stopa, se lakše provode ako je budžet popularno rečeno „pun“.
Posljedice loše ekonomske politike u Ujedinjenom Kraljevstvu – U zemlji čuda
Poslovne odluke donose ili direktno ljudi, ili softeri koje su kreirali ljudi, a u koje je ugrađen ljudski način djelovanja, ponašanja i reagovanja.
Neuspjeli eksperiment sa ekonomijom ponude u Velikoj Britaniji – Superhik
Velika većina laika, ali i mnoštvo ekonomista, ne razumije ekonomsku pozadinu naglog pada vrijednosti britanske funte koji se desio krajem septembra.
Rast kamatnih stopa Evropske centralne banke – Velika nervoza
Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.
Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano
Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.
Jugoslovenska antikrizna ekonomska politika u eurozoni – Socijalizacija gubitka
Kamatna stopa je cijena novca na tržištu kredita, a prinos cijena novca na finansijskom tržištu.
Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano
Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo
U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022. je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Reakcija svjetskog tržišta akcija na ukrajinsku krizu – Kada se dvojica svađaju treći se koristi
Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?
Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
Politika isplate dividende – Jedan fening mjenja sve
U jednoj od prethodnih objava smo u svrhu razvoja tržišta akcija na Banjalučkoj berzi označili nekoliko referentnih cijena akcija Hidroelektrana na Trebišnjici a.d. Trebinje (HETR-a), a sada ćemo tim cijenama dati novi, ekonomski, smisao.
Tržište akcija u Republici Srpskoj – Kriza identiteta
Ako se finansijsko tržište Republike Srpske i Bosne i Hercegovine posmatra preko berzanskih indeksa onda ova godina označava njegovo punoljetstvo.
Inflacija i kamatne stope – SELL OFF
Mada iz perspektive BiH to izgleda čudno, ali ogroman broj ekonomista u svijetu, kao i najveći dio investitora na svjetskim tržištima, ove godine vrlo pažljivo prati statističke objave o visini inflacije u SAD i upoređuje ih sa očekivanom/prognoziranom inflacijom.
Jedan način izlaska iz ekonomske krize – Tantrum, ili izliv besa
Sve centralne banke u svetu zasipaju još uvek svoje tržišta obiljem novca, ali svemu uvek nekada mora doći kraj.
Додјељивање специјалних права вучења – Вашингтонски дар са неба
На Илиндан ове године ММФ је одлучио да изврши ванредно додјељивање (алокацију) специјалних права вучења/СДР, по обиму највеће у историји ММФ-а (650 милијарди долара).
Јавни дуг Њемачке – Дисциплина кичме
Каматна стопа на десетогодишње њемачке обвезнице је референтна каматна стопа на тржишту јавног дуга зоне евра и чим се она помјера, помјерају се и каматне стопе осталих земаља зоне евра, макар се не мјењале референтне каматне стопе Европске централне банке.
Vjerovatnoća bankrota Bosne i Hercegovine – Zlatna medalja
Tokom proljeća 2014. god. BiH je kao i mnoge druge zemlje bila izložena elementarnim nepogodama u obliku poplava.
Привредни систем Црне Горе – На једну карту
Узрок кризе црногорског јавног дуга је поред монетарне капитулације и једна карактеристика њеног привредног система, која је стварана упоредо са потпуном еуризацијом економије и избором евра за законско средство плаћања у земљи.
Инвестициона политика Пензионог резервног фонда Републике Српске током пандемије – Српски контраши
Ако би се о на финансијском тржишту могло говорити о правилима онда је једно од њих да различити инвеститори приликом куповине хартија од вриједности користе потпуно различите инвестиционе стратегије.
Пад цијене биткоина – Неколико сати који су трајали као вјечност
Јуче, 19.маја, између 12.00 h и 14.00 h, цијена једног биткоина је пала на око 30.000 америчких долара, а прије само десетак дана била је око 60.000 америчких долара.
Трговина обвезницама Републике Српске у Франкфурту – Црвена линија
Емисија обвезница на Лондонској берзи представља почетак, а не крај, српског прикљученија на страна финансијска тржишта.
Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (2)
У складу са Законом о ПРЕФ-у, годишња нето добит може се исплатити оснивачу искључиво за финансирање текућих пензија корисника, под условом да износ исплаћене нето добити не буде већи од 50 одсто вриједности дивиденди које је ПРЕФ примио у новцу и 50 одсто прихода од камата које је остварио ПРЕФ.
Пензиони резервни фонд Републике Српске – Фокус на сигуран и стабилан принос (1)
На крају 2020. године нето имовина Пензијског резервног фонда је повећана за 2,97% у односу на исти период 2019. године.
Стварна каматна стопа на лондонску емисију Републике Српске – За 98,918% невјерних Тома
Информацију да је Република Српска емитовала обвезнице на ЛСЕ (Лондонска берза) по купонској каматној стопи од 4,75% годишње, саопштила је Влада Републике Српске прије 6 дана.
Kuponska kamatna stopa na obveznice Republike Srpske – April u Londonu
Republika Srpska je nedavno na Londonskoj berzi, koja je svjetski finansijski centar, emitovala obveznice ili narodski rečeno zadužila se – uzela kredit.
Još nema inflacije, ali… svako brdo ima svoje strmo (Drugi dio)
Nastavak prethodne objave …
Druga mogućnost reakcije na inflacione pritiske je da centralne banke jednostavno prihvate rast inflacije kao neminovnost protiv koje “nemaju ništa efikasno”.