Cena usluga prevoza u Bosni – Krov nad glavom i duvan

Svaka delatnost nastoji da  poboljša svoj položaj u ekonomskom sistemu u odnosu na na ostale delatnosti povećavaju apsolutnu i relativnu (u odnosu na  kapital)  neto dobit.

U vremenima  brzog rasta cena  povećati neto dobit smanjenjem troškova je malo verovatan poslovni ishod i sva preduzeća, bez izuzetka, rast finansijske akumulacije zasnivaju na rastu prihoda.

Rast prihoda, ako se izuzmu neočekivani  prihodi, najvećim delom se zasniva na  rastu prodajne cena usluga  i proizvoda.

Subjekti koji su se bavila prodajom  vozila nisu, u proseku, uspeli  da promene svoj položaj u onome što se u ekonomiji naziva primarna, ili prva raspodela,  dohotka,  a koja se odvija kroz kupoprodaju  dobara.

U odnosu na 2015. ova delatnost (posmatrano kroz indeks cena kupovine automobila) povećala je cene do januara  ove godine   zanemarljivo, za svega 6%.

Verovatno je ovako neočekivano nizak rast posledica prometa nesrazmerno velikog  procenta već upotrebljenih, polovnih, automobila.

Drugi segment indeksa cena koji se prati  u transportnoj delatnosti, upotreba  lične transportne opreme, ili upotreba vlastitih prevoznih sredstava vrlo jako je reagovao na rast cena naftnih derivata na svetskom tržištu sa početka 2022.godine.

Uzrok  ovoj velikoj promeni  sigurno je automatski prenos porasta cene sirove nafte na bosansko tržište naftnih derivat, kao i spremnost tržišta da apsorbuje ovaj  iznenadni rast cena.

Na svom vrhuncu, već u julu 2022.godine, upotreba ličnog automobila koštala je njihove vlasnike 50%  skuplje nego u 2015.godine.

Tržište je apsorovalo  ovaj stres pa se do početka 2024.  cena upotrebe vlastitog automobila vratilo približno na nivo sa samog početka 2022.godine.

Takva reakcija  ovih  cena je očekivana jer troškovi upotrebe privatnih vozila najviše zavise od cene naftnih derivata koje se menjaju pod uticajem cene sirove nafte na svetskim berzama.

Cene u transportnoj delatnosti u Bosni, 2015. bazna godina

(januar 2022 – januar 2024)

Izvor: Bosanska agencija za statistiku.

Ista veza bi trebala vredeti i  za  usluge prevoza, ali ne vredi, i tu primećujemo prvo odloženu, a nakon toga  postojanu reakciju na promenu  svetske cene sirove nafte.

Prvobitna velika razlika u cenama usluga prevoza i ličnog prevoza se gubi  do početka 2023.godine i ta promena se  održava do danas.

Do januara ove godine cene  usluga  prevoza su promenjene više nego cena upotreba ličnog automobila, a obe cene su bile najviše izložene delovanju istog zajedničkog pokretača, cene sirove nafte.

Ako su promene u cenama upotrebe ličnog prevoznog sredstva  približno jednake promenama cena naftnih  derivata u Bosni, onda sektor maloprodaje naftnih derivata  ne treba biti predmet regulacije cena.

Umesto na njega pažanja se treba usmeriti na preduzeća koja  pružaju usluge prevoza, jer su te cene mnogo više porasle.

Maloprodajna  cena naftnih  derivata, računato na osnovu promene cena upotrebe ličnog prevoznog sredstva, veća je za 27%, a usluga transporta za 34%, a sve to u poređenju sa cenama  iz 2015. godine.

Delatnost usluga prevoza popravila je svoj ekonomski položaj povećavaju cene svojih usluga i  prihode ne samo u odnosu na maloprodaju naftnih derivata, već u odnosu na celu bosansku ekonomiju.

U januaru ove godine  cene su u proseku u Bosni za skoro okruglo  25% veće nego u 2015.godine, pa je i prema ovome poređenju delatnost usluga  prevoza imala nadprosečnu korist od inflacije.

Promena cena u maloprodaji naftnih derivata  skoro je na nivou prosečne u bosanskoj ekonomiji.

Pre nego što se pređe na regulaciju bilo kojih cena, bilo koje delatnosti, profesionalno bi bilo da se analizira cenovna statistika i uporedi porast cena po delatnostima.

Cena duvana je porasla za  51%,  a stanarine su  više za 40% (u odnosu na 2015), ali se ne čuju glasovi koji traže regulaciju cena proizvoda koji izaziva rak (duvan) i usluga iznajmljivanja stanova.

Stanovanje, krov nad glavom,  je osnov ljudske egzistencije, bez koga  se ne može, a dokaz da se bez duvana može su ljudi  koji žive, a ne troše ovu robu  koja sadrži za život opasnu tvar, nikotin.

Svako  društvo kroz ekonomsku politiku, u koju  spada i regulacija cena, pokazuje da li mu je njegov član, čovek, bitan ili nebitan.