Kako prevazići strah od tržišnog rizika? – Kao virusi i bakterije

Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će  zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato  ne kupuje  akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.

Čitaj dalje

U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo

Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od  rasprava na ovu temu.

Čitaj dalje

Carinski rat i finansijska tržišta – Najgore je prošlo?

Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će  svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo  velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu,  već  mu naprotiv u ogromnoj mjeri  protivrječi.

Čitaj dalje

Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?

Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čitaj dalje

Radnička klasa i inflacija – Novčana iluzija?

Cijela prošla godina,  kao i nekoliko prethodnih, su  prošle u  manje ili više  vidljivoj  borbi radničkih sindikata za usklađivanje plata sa višegodišnjom  domaćom i  stranom inflacijom koja je  u zadnje dvije godine višestruko podigla opšti nivo  potrošačkih cijena i vrijeme je da se sumiraju efekti  pregovora klasa na prosječnu neto platu u Bosni i  Hercegovini.

Čitaj dalje

Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame

Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.

Čitaj dalje

Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze

Društvena dinamika bi se neminovno,  prije,  ili kasnije, morala  odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i  izuzetno plitka  – nelikvidna – poput onih  u Bosni i Hercegovini.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana

Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s  obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši  kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda

U vezi sa javnim  finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije  o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija  Republike  Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne  vide razlozi  za takav pesimistički stav  prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.

Čitaj dalje

Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope

Već duže od 10 godina Republika  Srpska emituje obveznice koje  može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje  ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.

Čitaj dalje

Sekundarno tržište obveznica Republike Srpske – Između pravilnosti i nepravilnosti

Najveći  dio prometa sa  obveznicama Srpske se  odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno  (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama  nakon što primarna emisija prođe.

Čitaj dalje

Pad kamatne stope na trezorske zapise Republike Srpske – Prvi put nakon 15 mjeseci

Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na  šest  mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji  od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana. 

Čitaj dalje

Pozitivna martovska ocijena kreditnog rejtinga Republike Srpske – Medijska vidljivost i finansijska informisanost

Na Banjalučkoj berzi je u utorak 4.marta održana najavljena aukcija petogodišnjih obveznica Republike Srpske (74.emisija obveznica), a kao i na prethodnoj aukciji emitent je investitorima  ponudio kamatnu stopu od 5,5%  uvjeren, između ostaloga, da se opšti trend pada kamatnih stopa potaknut smanjenjem kamatnih stopa Evropske centralne banke, te implicitni rast likvidnosti ovoga tržišta,  mora odraziti i na pad troškove finansiranja budžeta Republike.

Čitaj dalje

Promjena u poslovnom modelu Mtela a.d. Banjaluka – Koncept stejkholdera

2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka  tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo  da bi vlasnicima – akcionarima  Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po  akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od  7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.

Čitaj dalje

Promet akcijama na Banjalučkoj berzi – Podcjenjivanje ljudske prirode

Jedan manji broj investitora i  ekonomista su vrlo  skeptični, ili u najmanju ruku pretežno  ravnodušni, prema perspektivama trgovine akcijama, ali podaci o ovome tržištu ne govore baš ubjedljivo u prilog takvom stavu.

Čitaj dalje

Depoziti u federalnim bankama – Po zaslugama

Kao što u svakoj  proizvodnoj privrednoj djelatnosti postoje  neka sirovina čijom se obradom u procesu  proizvodnje dobijaju poluproizvodi i finalni, gotovi, proizvodi, isto tako i u uslužnim  djelatnostima, čiji proizvodi nemaju  dimenziju, postoji ulaz “u proizvodnju”,  “proizvodni proces” i izlaz ” iz proizvodnje”.

Čitaj dalje

Nominalna i efektivna kamatna stopa – Nestvarna kamatna stopa

Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element  ugovоra  o kreditu je kamatna stopa,  koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?),   s tim da kupac  novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan  da postoji efektivna kamatna  stopa.

Čitaj dalje

Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?

Nedavno objavljeni podaci o  poslovanju  banaka  sa sjedištem  u Federaciji  BiH (Agencija za bankarstvo  FBiH – FBA) na dan 31.12.2024.godine pružaju  obilje  informacija  i podataka od velike koristi za  razumjevanje načina funkcionisanja ovoga sektora, a  sa obzirom da je i Evropska centralna banka (ECB) objavila iste podatke, i  za njegovu uporednu analizu sa velikim bankarskim  sektorom  eurozone i sa bankama pojedinih zemlja  iz eurozone.

Čitaj dalje

Monetarna politika u Bosni i eurozoni – Uvoz inflacije i izvoz elementarne pameti

Kompleks  niže vrijednosti vodi  ka potcjenjivanju vlastitih sposobnosti  da se uoče  elementarne činjenice,  i bezrezervnom vjerovanju u sposobnost i rasuđivanje onoga koji se u uspostavljenom odnosu smatra intelektualno, ili na neki drugi način, nadmoćnim.

Čitaj dalje

U očekivanju novih informacija o poslovanju Mtela a.d Banjaluka – YTD

Januar i februar su mjeseci u kojima akcionarska društva radi na sastavljenju finansijskih izvještaja za prethodnu godinu, koji bi trebali biti objavljeni do kraja februara.

Čitaj dalje