Kriva prinosa u Njemačkoj – Deset minus dva

Pesimizam njemačkih potrošača i umjereni optimizam njemačkih kapitalista analizirali smo u više  navrata u prethodnim objavama, ukazujući na klasnu  borbu u  Njemačkoj uprkos niskoj stopi nezaposlenosti.

Sve što se dešava u odnosima  radnika i  kapitalista, neminovno se reflektuje na finansijska  tržišta  i berze.

Dobar pokazatelj stanja njemačke ekonomije i  očekivanja o smjeru njenog kretanje je jedna kriva  koja se u ekonomiji naziva kriva prinosa (vidjeti grafikon).

Kriva prinosa u svakom trenutku pokazuje po kojoj kamatnoj stopi, ili stopi prinosa, se njemačka država može zadužiti  na određeni period, ili rok.

Kriva prinosa je obično rastuća – što se  novac uzima na duži rok  kamatna  stopa je  obično viša, jer su  rizici nevraćanja pozajmljenog  novca veći što se na njegov povrat mora duže čekati,  pa povjerioci traže višu kamatnu stopu kao  kompenzaciju za veći rizik.

Opisana kriva prinosa se naziva normalna kriva prinosa.

Uoči Prvog maja kriva prinosa u Njemačkoj nije normalna, nije ni  “nenormalna” već  je inverzna, tj. obrnuta.

Termin obrnuta kriva prinosa označava pojavu kad je pozajmljivanje novca na duži period jeftinije nego na kraći period.

Do ove pojave dolazi kada se pravna lica koja pozajmljuju novac  počinju plašiti da bi se proizvodnja dobara u jednoj ekonomiji  mogla početi smanjivati.

U zadnjem tromjesječju prošle godine  njemačka ekonomija se u  odnosu na  prethodna  tri mjeseca smanjila za 0,5% signalirajući nedostatak tražnje za robama i uslugama  njemačke  privrede, a u prva tri mjeseca ove godine rast njemačke ekonomije je 0%.

Investitori na njemačkom tržištu su  pametni investitori i njihova očekivanja su ugrađena u krivu prinosa.

Kriva prinosa na javni dug Njemačke, na dan 30.april 2023.

Izvor:  Evrostat. Na iks osi je ročnost, a na ipsilon osi stopa prinosa.

Investitori ocjenjuju da Njemačka ekonomija trenutno loše stoji i  zato traže  visoku kamatnu stopu na period do dvije godine.

Istovremeno, oni  očekuju da će ovi  privredni problemi, kao i svi ostali problemi biti prevaziđeni sa protekom 5,10,15 i više godine i zato su spremni da finansiraju  njemačku  državu  dugoročno po nižim kamatnim stopama nego kratkoročno.

Rizik od privredne kontrakcije se mjeri oduzimanjem kamatne stopa na deset  godina (zeleni kvadrat) od kamatne stope na dvije godine (crveni kvadrat) i što je ta razlika manja, negativnija, ekonomija lošije stoji.

Ovaj pokazatelj zdravlja ekonomije se zove “raspon prinosa deset minus dva”. 

Uoči prvomajskih  praznika njemačka država na dvogodišnji dug plaća 2,73%, a na desetogodišnji dug 2,32%, a to daje  razliku od -0,41%.

Ova brojka, -0,41% se nekome može učiniti suviše malena,  suviše nebitna, ali više od 10 godina ona nije bila negativna u Njemačkoj.

Mjereno sa njom stanje u njemačkoj ekonomiji liči na zdravstveno stanje pacijenta koji danima ima temperaturu između 37,5 i 38 stepeni, sa tendencijom da ona pređe 38 stepeni.

Ni drugi pokazatelji stanja njemačke  ekonomije ne  daju povoda pametnim njemačkim investitorima da budu optimisti, a o njima ćemo pisati u narednim objavama.