Kada kamatne stope rastu najmanje su nervozna ona pravna ili fizička lica koja su uzela dugoročne kredite sa fiksnom kamatnom stopom neposredno prije početka rasta kamatnih stopa.
Svi ostali subjekti koji imaju dugove u svojim bilansima, a nemaju fiksnu kamatnu stopu, ili koja se namjeravaju zadužiti moraju biti spremni na, veći ili manji, rast kamatnih troškova.
Međutim, velika je predrasuda da se rast kamatnih stopa tiče samo onih koji duguju novac.
Velika nervoza postoji i kod onih finansijskih institucija koje posuđuju novac, ili koje namjeravaju posuditi novac, a posebno kod onih koje su već posudile novac.
Ranije smo objasnili da ako se novac pozajmljuje u obliku kredita promjena kamatne stope FED-a, Evropske centralne banke (ECB) ili zahtjevanih prinosa na finansijskom tržištu ne utiče na njegovu tržišnu vrijednost ili cijenu.
Kredit nema tržišnu vrijednost, on ima samo knjigovodstvenu vrijednost.
Na razvijenim finansijskim tržištima novac se državama posuđuje kroz kupovinu njihovih obveznica, a ne davanjem kredita.
Prednost obveznice u odnosu na kredit je što ona ima tržišnu vrijednost ili cijenu i što se kao takva može prodati, u bilo kojem trenutku, prije krajnjeg dospjeća na naplatu.
Mana obveznice u odnosu na kredit je što njena tržišna vrijednost zavisi od promjene kamatnih stopa (vidjeti grafikon).
Kada ECB povećava kamatnu stopu po kojoj posuđuje novac,ili kada se očekuje da će povećati kamatnu stopu, kao što je to slučaj od početka ove godine, tržišna vrijednost svih emitovanih državnih obveznica u zoni evra se smanjuje.
Oni investitori koji su kupili državne obveznice zemalja zone eura, suočavajući se padom njihove tržišne vrijednosti (cijene), prisiljeni su da u svojim bilansima knjiže nerealizovane kapitalne gubitke.
Indeks cijena obveznica izdatih od strane država zone eura
(1.januar 2022 – 3.oktobar 2022)
Izvor: www.spglobal.com. S&P 500®Eurozone Sovereign Bond Index.
Kupili su obveznice po jednoj, višoj, cijeni, a zbog rasta kamatnih stopa, cijena tih obveznica na tržištu je sada niža.
Obveznice zemalja zone eura kupljene krajem prošle godine, početkom oktobra ove godine, u prosjeku, vrijede oko 14% manje.
Velika nervoza je posljedica razlike u kupovnoj cijeni obveznice i njenoj trenutnoj cijeni koja je niža.
Ako se takva obveznica proda (realizuje) investitor knjiži u svome bilansu tzv. realizovani kapitalni gubitak.
ECB je “surova” i prema onima koji duguju novac, ali i prema onima koji pozajmljuju novac.
Tokom sprovođenja monetarne politike rasta kamatnih stopa ECB ne vrši diskriminaciju učesnika na tržištu.
