Bankarski, indirektni model finansiranja privrede (u metodologiji CBBiH/MMF privreda je označena kao nefinansijska privatna preduzeća), na domaćem tržištu nema takmaca u nebankarskim finansijskim institucijama (osiguravajaća društva, mikrokreditne organizacije) niti u direktnim oblicima finansiranja privrede. Aktiva banaka u BiH je 84% ukupne aktive be-ha finansijskog sektora (XII 2012. godine)[1]. Promet na domaćim berzama, BLSE i SASE, je izuzetno nizak, i u odnosu na tržišnu kapitalizaciju berzi (eng. turnover ratio) iznosi (XII 2013) svega 0,014 i 0,011 respektivno (prometuje se svega 1,4% i 1,1% tržišne kapitalizacije).
Ovakva institucionalna struktura kreditnih izvora i uopšte eksternih izvora finansiranja ne bi predstavljala povod za uvođenje KEB-a da bankarski sektor nije prošao prvo kroz period izuzetnog rasta (eng. credit bubble), nakon čega je uslijedio iznenadan prestanak priliva kapitala (eng. sudden stop) i povlačenje kapitala (eng. deleveraging), što je dovelo do naglog i visokog obaranja stope kreditnog rasta i njenog ulaska u negativnu zonu (eng. credit crunch). Posljedice ovakve dinamike bankarskog kredita su višestruke i one opravdavaju uvođenje funkcije KEB-a. Privreda je izuzetno, i iznadproporcionalno zadužna u odnosu na ostale sektore. Odnos kredita i depozita privrede (eng. loan to deposit ratio, u daljem tekstu LtD) je 3,42, stanovništva 0,84, a javnih nefinansijskih preduzeća 0,62 (12/2013)[2]. Naglo i intezivno usporavanje, prethodno dvocifrene stope kreditnog rasta, dovelo je do slabljenja domaće tražnje, ali i tražnje za uvozom, što se odrazilo na smanjenje poreske osnovice i pad javnih prihoda. Odluka entitetskih i državne vlade da zadrže postojeći nivo javne potrošnje prouzrokovalo je promjenu u strukturi bankarskih bilansa. Na kraju 2013. godine najveći dužnici bankarskog sektora su i dalje privreda i stanovništvo, ali je udio javnog sektora[3], sa 1,8% (2008. g.) povećan na 5,5%. Čini se kao da relativna pozicija privrede u raspodijeli bankarskog kredita uopše nije narušen i da je približno ista. U odnosu na XII 2008. g. udjel privrede u strukturi bankarskih kredita ostao je približno isti 46% (12/2013) smanjen je za svega -0,5 p.p., a u istom periodu krediti stanovništvu su smanjeni za 3,1 p.p. dok su krediti javnom sektoru povećani za 3,7 p.p.
U 2013. godini kreditnom rastu koji je iznosio 2,95% krediti privredi su doprinjeli sa 0,6 p.p, krediti javnog sektora 0,5 p.p. a krediti stanovništvu 1,7 p.p. (vidjeti grafikon). Prema dekompoziciji stope rasta privredu iz bankarskih bilansa upšte ne istiskuje javni sektor (vidjeti tabelu). Najveći dio kreditnog rasta u 2013. godini je alociran na sektor stanovništva (56,8%), potom slijedi privreda, javni sektor i na kraju javna preduzeća, 18,9%, 16,2% i 9,2% respektivno.
Dekompozicija stope rasta kredita domaćim institucionalnim sektorima
Izvor: Ibid.
*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
Nastavak u sljedećem postu.
[1] CBBiH. Godišnji izvještaj CBBiH za 2012. godinu. p 87.
[2] Na nivou evropskog bankarskog sektora, u cijelini, LtD je u 2004. godini bi 1,27, a u 2011. godini 1,15. European banking fedaration. 2012. European banking sector, Facts and Fugures, 2012. p. 13.
[3] Pod javnim sektorom u istraživanju podrazumjevamo: institucije BiH, vlade entiteta, kantona i opština i fondove socijalne zaštite.
