Da li bi kreditiranje bosanskih entiteta od strane Centralne banke BiH proizvelo dodatnu inflaciju u BiH? – Mirno spavaj nano sve je zaključano

Tokom zadnjih mjeseci obnovljen je prijedlog da Centralna banka BiH (CBBiH) počne davati kredite bosanskim entitetima.

Kao i uvijek prijedlog je javnosti saopštio (ponovio) predsjednik stranke SNSD i član Predsjedništva BiH g. Milorad Dodik.

Kao i uvjek kada političari (koji nisu ekonomisti) daju prijedloge za izmjenu ekonomske politike, prijedlog je nedorečen, nerazrađen i neprecizan.

U prijedlogu nije navedeno, između ostaloga, za koje namjene bi se davali krediti, a ni da li bi to uticalo na novi, dodatni, rast cijena u BiH.

Naravno, kao i uvijek u Bosni, ni jedna stručna ustanova (udruženja ekonomista, udruženje banaka, akademije nauka i umjetnosti u Sarajevu i Banjaluci, entitetske vlade, državna vlada, ekonomski fakulteti, ekonomski instituti, ministarstva finansija) nije javno saopštila svoj stav o ovome izuzetno bitnom ekonomskom pitanju, osim Centralne banke BiH.

Jedna od glavnih dilema, koja mori svakog mislećeg bosanskog građanina, ali i ekonomiste i bankare sa stručnim, profesionalnim i moralnim integritetom, je da li bi na ovaj način u BiH bila stvorena dodatna inflacija?

Član  Predsjedništva BiH predlaže da ukupan iznos kredita entitetima bude 580 miliona KM što odgovara iznosu slobodnih deviznih rezervi (neto devizne rezerve CBBiH minus monetarna pasiva CBBiH), a mi  ćemo u ovome tekstu, i narednim, radi lakše manipulacije sa brojkama koristiti iznos od 1,5 milijardu eura (3 milijarde KM).

Podsjećamo da je prjedlog o korištenju slobodnih deviznih rezervi za kreditiranje entiteta iznjet na  Bife-u u martu 2020.

Pretpostavimo da Parlament BiH, kroz izmjenu Zakona o CBBiH, dozvoli CBBiH da posudi Republici Srpkoj (RS) maksimalno jednu milijardu KM, a Federaciji BiH (FBiH) maksimalno dvije milijarde KM.

Pretpostavimo takođe da bi namjena korištenja tih zajmova bila zakonski određena i odnosila bi se na vraćanje kredita MMF-u.

CBBiH pozajmljuje novac entitetima, da bi tim novcem oni izmirili obaveze prema MMF-u.

Nakon sprovođenja ovoga aranžmana RS i FBiH bi dugovale Centralnoj banci BiH 3 milijarde KM, a za isti iznos bi se smanjile obaveze entiteta prema MMF-u.

U bilansu CBBiH bi umjesto 1,5 miljarde eura deviznih rezervi, stajalе 3 milijarde KM potraživanja od entiteta.

1,5 milijarda eura bi bilo isplaćeno MMF-u iz bosanskih deviznih rezervi, koje bi bile zamjenjene sa 3 miljarde KM datih kredita RS i FBiH.

Do promjene bi došlo samo u strukturi aktive CBBiH, a njena pasiva se ne bi izmjenila.

U ovoj transakciji je najbitnije da pasiva CBBiH ne mjenja vrijednost (crveni stubac na grafikonu), pod pretpostavkom da se osim opisane transakcije na relaciji CBBiH – entitetski budžeti – MMF u aktivi CBBiH ništa drugo ne mjenja.

U pasivi CBBiH se nalazi tzv. primarni novac i on raste ako CBBiH emituje/štampa novac, na bosanskom tržištu.

Ako se krediti koje CBBiH daje entitetima koriste samo i isključivo za vraćanje kredita MMF-u onda nema emisije/štampanja novca na bosanskom tržištu i primarni novac ne raste, a samim tim ne raste ni pasiva CBBiH.

Ako pasiva CBBiH ostaje ista prilikom pozajmljivanja novca entitetima, to znači da CBBiH ne štampa dodatni KM.

Ako nema štampanja dodatnog KM, a zaista ga nema u opisanoj transakciji, onda nema dodatnog pritiska na cijene roba i usluga u BiH.

Pasiva Centralne banke BiH (u milijardama KM)

Izvor: CBBiH. Napomena: Crvena kolumna pokazuje vrijednost  pasive CBBiH pod pretpostavkom da se osim opisane transakcije na relaciji CBBiH – entitetski budžeti – MMF u aktivi CBBiH ništa drugo ne mjenja.

Ako nema dodatnog pritiska na cijene roba i usluga onda nema dodatne inflacije u BiH kao posljedica kreditiranja entiteta od strane CBBiH.

Novac u iznosu od 1,5 miljardu EUR koji bi bio uplaćen MMF-u na ime obaveze po kreditima koji prema njemu imaju RS i FBiH (tj. država BiH) bi možda mogao izvršiti pritisak na cijene roba i usluge na nekom stranom tržištu, jer je sjedište MMF-a u Vašingtonu.

Ekonomskim rječnikom rečeno, taj novac se ne bi poništio u BiH, tj. ne bi mogao biti iskorišten za kupovinu roba i usluga u BiH, i kao takav ne bi mogao dodatno podići inflaciju BiH.

On bi se poništio, i doveo možda do dodatne inflacije, samo u nekim drugim, izuzetno malim, ekonomijama kojima bi MMF odobrio kredit u tom iznosu (1,5 milijarda eura).

Da zaključimo, kada bi RS i FBiH novac pozajmljen od strane CBBiH iskoristili za vraćanje kredita MMF-u, uticaj ovog novca na inflaciju u BiH bi se mogao opisati poznatim stihom, poznate narodne pjesme, koji glasi: „Mirno spavaj nano sve je zaključano“.