Pored rok na koji se novac pozajmljuje, najbitniji element ugovоra o kreditu je kamatna stopa, koja se iskazuje kao nominalna i efektivna (ukazali smo na to u prethodnom tekstu, Kamatne stope u eurozoni i Bosni – Novac privredi budzašta?), s tim da kupac novaca prvo dolazi u dodir sa nominalnom kamatnom stopom, a tek kasnije kada počne plaćati dodatne troškove vezane za kredit mimo kamate, možda će postati svjestan da postoji efektivna kamatna stopa.
Efektivna kamatna stopa je zapravo stvarna kamatna stopa koja se plaća na pozajmljeni novac, a koja uključuje i novčane izdatke po osnovu plaćanja raznih bankarski provizija tokom trajanja kredita, te upisa založnog prava na sredstva obezbijeđenja kredita, plaćanja usluga javnog bilježnika, kupovine mjenica koje takođe služe kao instrument obezbjeđenja kredita itd.
Zato je efektivna kamatna stopa uvijek veća od nominalne kamatne stope.
Banka prvo saopštava klijentu nominalnu kamatnu stopu, ali u svojim ponudama, a i u ugovoru o kreditu dužna je da navede i efektivnu kamatnu stopu, i apsolutno sve banke to i čine.
Kao što prilikom upoznavanja sa nepoznatom osobom ogromna većina ljudi zapamti samo svoje ime, tako i prilikom uzimanja kredita, posebno ako je u nuždi (a to je vrlo često slučaj), kupac novca zapamti, eventualno, samo nominalnu kamatnu stopu (ponekad ni nju), ali samo njenu prvu cifru, ako ima još dvije decimale.
Ako želimo da budemo potpuno objektivni i da funkcionišem po čistoj logici, ako smo, ispravno, efektivnu kamatnu stopu označili kao stvarnu kamatnu stopu, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da nastavljajući u tom smjeru postavimo sebi pitanje nije li ono što nazivamo nominalnom kamatnom stopom zapravo nestvarna kamatna stopa?
Podaci iz bankarskog sektora Federacije, banka koje drže ukupno oko 70% cjelokupne aktive na državnom nivou, kazuju nam da ova razlika na kredite stanovništvu uopšte nije zanemarljiva, a na kratkoročne kredite je ogromna.
Kupac novca prosječno na kratkoročni kredit plaća stvarnu kamatnu stopu koja je za 5,3 procentna poena veća od nestvarne, a na dugoročne kredite, koji čine 90% ovih kredita razlika u kamatnoj stopi je 1,4 procentnih poena.
Kamatne stope na kredite stanovništvu u Federaciji i Bosne i Hercegovine, 31.12.2024.
Izvor: FBA.
Nije uobičajeno da se razlika u kamatnim stopama izražava u procentima (%), ali sa obzirom da razlika u procentnim poenima (p.p.) za većinu klijenata banaka nije dovoljno informativna, i taj podatak, zbog analogije sa ostalim tržištima, vrlo je koristan.
Stvarna kamatna stopa je za 65% viša od nestvarne kamatne stope ((13,55/8,21 -1)*100 = 65%) kod kratkoročnih kredita, a za dugoročne kredite stanovnicima ova razlika je 26%((6,6/5,22-1)*100 = 26%) .
Zamislimo situaciju u prodavnici robe široke potrošnje, idemo od police do police, gledamo cijene, upoređujemo ponudu, ubacujemo artikle u korpu, u glavi imamo približan iznos novca koji ćemo potrošiti, upoređujemo ga sa stanjem u novčaniku, samouvjereno prilazimo kasi i na kraju dobijamo račun koji je za između 25% i 65% viši od očekivanog.
Da li bi pristali na takvu trgovinu, makar nam i na ulasku u prodavnicu bilo jasno i glasno, u usmenoj i pismenoj formi, saopšteno da cijene na artiklima nisu stvarne?
Da li je razlika u cijeni od najmanje jedne četvrtine, a koja ide i do dvije trećine, nešto na što bi kupci novca (fizička lica) i prodavci novca (banke) trebali reagovati i zatražiti izmjenu takvog decenijama primjenjivanog mehanizma trgovine novcem, koji je posve zakonit, jer banke ne kriju informaciju o stvarnoj kamatnoj stopi na bilo koji način?
U sljedećem tekstu na ovu temu ćemo dati naš prijedlog mogućih poboljšanja na ovom djelu kreditnog tržišta od kojeg bi imali koristi i klijenti banaka – korisnici kredita, ali i same banke.
