Bosanski entiteti godinama upravljaju svojim financijama na osnovi fiskalnih pravila koja nisu skrojena po njihovoj mjeri i misle da zdravlje njihovih financija ovisi isključivo od poštivanja tih pravila.
Jedno od tih pravila, uvezeno iz EU, jeste javni dug do 60% BDP-a, iz čega je zaključeno da će investitori uvijek pokloniti više povjerenja onom dužniku koji ima manji javni dug, te da je relativno nizak javni dug uvijek garancija likvidnosti proračuna, dok je javni dug iznad 60% pokazatelj izvjesnih financijskih poteškoća.
Paradigma „manji javni dug – veća likvidnost proračuna“ nedavno je vrlo ozbiljno, i nipošto slučajno, dovedena u pitanje i uvjerljivo osporena.
Dug Federacije Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosio je 19,7% BDP-a — to je nezvanična informacija iz miljea društvene grupe koja učestvuje u vlasti.
Informacija je objavljena u siječnju 2026. godine, a stanje javnih financija vrlo se brzo nakon toga znatno pogoršalo.
To je vidljivo na osnovi tržišne percepcije javnog duga i investicijske privlačnosti javnih emisija Federacije.
Na već nekoliko uzastopnih emisija javnog duga Federacija od investitora nije dobila sav novac koji je planirala pozajmiti — to se ovom entitetu do sada nikada nije događalo.
Krajem travnja plasirala je na tržište trogodišnje obveznice. Nominalna vrijednost emisije bila je 50 milijuna KM, a kupci su kupili samo 35 milijuna KM.
Još gore, kamatna stopa naglo je porasla, ali ni ta viša kamatna stopa nije djelovala dovoljno privlačno i uvjerljivo.
Banke u Federaciji potražuju od javnog sektora (sektora opće vlade) relativno simboličan iznos u poređenju s Republikom Srpskom.
U Federaciji banke u ovome sektoru drže oko 8% imovine, dok je bankarski sektor Republike Srpske javnom sektoru posudio skoro 20% svoje imovine.
Potraživanja banaka sa sjedištem u Federaciji od javnog sektora u Federaciji (sektor opće vlade), u % aktive banaka
Izvor: www.cbbh.ba
Uzroci naglog pada povjerenja u javni dug Federacije poznati su i izvršnoj vlasti u Federaciji i investitorima, i u ovome tekstu ih namjerno eksplicitno ne navodimo.
Banke sa sjedištem u Federaciji vrlo dobro znaju zašto su naglo promijenile odnos prema dugu entiteta koji duguje svega 20% BDP-a.
Jedan dio starih pravila upravljanja javnim dugom više ne važi, to treba shvatiti i Republika Srpska, te pokušati izbjeći grešku koju je, u izbornoj godini, napravila Federacija.
Javni dug Republike Srpske u 2025. godini iznosio je 31% BDP-a i, ako se nagli pad povjerenja investitora u fiskalni status mogao dogoditi Federaciji, koja relativno manje duguje, isto bi se moglo dogoditi i Republici Srpskoj ako bude imitirala ekonomsku politiku Federacije.
