Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu, već mu naprotiv u ogromnoj mjeri protivrječi.
Svojom agresivnom, inovativnom, nepredvidivom, promjenljivom i hirovitom ekonomskom politikom, personifikovanom u dizanju zaštitnog – carinskog zida na američkoj granici je do te mjere bukvalno preplašio tržište da indeks koji mjeri strah na američkim berzama (CBOT Volatility Index, skraćeno VIX) i promjenljivost (volatilnost) tržišta porastao do nivoa na kojem je bio u martu 2020.godine (početak pandemije korona virusa) i do vrijednosti na kojem je bio tokom globalne finansijske krize 2007 – 2009 (ali još uvijek ne do maksimalnih vrijednosti).
Trampovu pobjedu na predsjedničkim izborima 5.novembra 2024.godine tržište akcija je pozdravilo umjerenim rastom koje se održalo i do njegove inauguraciji (20.januar 2025.), a tržišna kolebanje ili količina straha na tržištu akcija mjerena VIX-om smanjene je do njegovog ustoličenja za predsjednika za četvrtinu u odnosu na izborni dan.
Strah na tržištu raste tokom februara i marta 2025.godine, taj rast nije samo posljedica ekonomske politike Tramp 2.0 (Tramp 1.0 je oznaka za prvi mandat Donalda Trampa) postepenog uvođenja carina pojedinim zemljama i nagovještaja opšteg uvođenja carina zemljama koje raznim carinskim i necarinskim barijerama sprječavaju uvoz američke robe, već i napetosti na Bliskom istoku u vezi ishoda pregovora o iranskom nuklearnom programu i eventualne vojne akcije SAD i Izraela protiv Irana.
Tržište akcija u SAD i volatilnost (VIX), u indeksnim poenima
(31.decembar 2024 – 17.april 2025)
Izvor: Investing.com. Podsjetnik: S&P 500 je na lijevoj skali, a VIX na desnoj.
Dan nakon objave informacije o namjeri uvođenja (diskontovanih) recipročnih carina u zavisnosti od stepena barijera kojima je američki izvoz izložen od države do države, 3. aprila, nastaje panika na tržištu akcija u SAD (kvadrat na grafikonu) koja svoj vrhunac dostiže 8.aprila, da bi do velikog pada VIX-a došlo odmah narednih dana kada je predsjednik donio odluku da se primjena recipročnih carina većini zemalja odlaže za narednih 90 dana.
Stepen preplašenosti investitora u posljednjem paničnom ciklusu rasprodaje akcija još uvijek je nizak u poređenju sa njegovim maksimalnim vrijednostima iz druge polovine 2008.godine, ili iz marta 2020 (između 80 i 83 indeksna) poena, međutim njegov nedavni maksimum u poređenju sa prosječnom vrijednošću VIX-a i prosiječnim dnevnim odstupanjem (standardna devijacija) pokazuje da su uvođenje carina i najava uvođenja carina prouzrokovali ozbiljan poremećaj na tržištu.
Vrijednost VIX-a od 52,3 indeksna poena (8.april 2024), viša je za skoro 3 puta od njegove prosječne vrijednosti (računato od početka 1990 godine) i predstavlja skoro sedam standardnih devijacija (dnevna standardna devijacija VIX-a je 7,8 indeksnih poena).
Tromjesečno odgađanje primjene recipročnih carina i ostavljanje prostora za pregovore je reakcija adminstracije na izuzeteno negativnu reakciju tržišta na recipročne carine, posebno na naglašavanje djela trgovačkog rata koji je ključan za američku ekonomiju, sa Kinom, kojoj su uvedene najviše carine.
Amerika je tržišna privreda, administracija mora htjela-nehtjela, pratiti kako se njeni potezi odražavaju na finansijsko tržište, čija kapitalizacija nije fiktivna veličina (kako se to ističe kad se želi omalovažiti proces vrednovanja akcija), već krajnja rezultanta očekivanja svih tržišnih učesnika o zaradama akcionarskih društava, Trampov izbor je podržao veliki dio američkog krupnog kapitala koji svoju imovinu drži ponajviše u akcijama, i uostalom finansijska tržišta u SAD nisu samo nadgradnja proizvodne osnove društva, već ključni dio ekonomskog sistema više nego u bilo kojoj drugoj velikoj svjetskoj ekonomiji.
Radi navedenih razloga nadati se da je američka administracija naučila lekcije o tome šta tržište misli o carinskom ratu i da su zato najgori događaji po američko tržište akcija i američku ekonomiju, vezano za carine, prošlost.
Najgore je prošlo?
