U većini društava djelatnost kockanja i kockari se često stavljaju u kontekst etike, uticaja na čovjeka i porodične odnose, a posebno u kontekst efekata koje proizvodi na mlade.
U opštedruštvenom pogledu kockarska djelatnost, ili jednostavno kockanje, se sa aspekta onih koji vole moralisati i držati pridike kako nešto treba ili ne treba činiti (tzv. moralisti), ali i pojedinih struka (etika, medicina i sociologija) ocijenjuje kao pojava koja je krajnje negativna i nepoželjna i koja neminovo vodi ka kvarenju prvo čovjeka-kockara, potom njegove porodice i na kraju društva.
Kada bi se kockanje sagledavalo u svjetlu etike onda bi se najlakše odbranilo maksimom “sve je dozvoljeno”, maksimom koja je izašla ispod pera Fjodora Dostojevskog (Braća Karamazov) a koju je on stavio u usta Ivanu Karamazovu (Ako nema Boga – sve je dozvoljeno).
S druge strane napad na kockarsku djelatnost takođe je jednostavno osporiti, ili barem dovesti u pitanje, idejama apostola Pavla koji Korinćanima (Novi Zavjet, Prva poslanica Korinćanima), u prvom licu, poručuje: “Sve mi je slobodno, ali sve ne koristi”
Međutim ekonomiju, barem ne ovu današnju, ne zanimaju filozofsko-etički aspekti kockanja, kao ni uticaj kockanja na mentalno zdravlje pojedinca i zdravlje društva i ona te rasprave prepušta drugim strukama; filozofiji, etici, medicini i sociologiji.
Pogotovo moralisanje, koje kada se poslije završetka predstave skinu maske skoro uvijek prikazuje licemjera, nije predmet proučavanja ni ekonomije ni pojedinačnih investitora koji imaju samo finansijske – poreske obaveze prema organima uprave, a ne bilo kakve moralne (u smislu patrijarhalnog morala).
Investitore koje razmišljaju o ulaganju u kockarsku djelatnost zanima prije svega razvoj ovoga tržišta, koji se može izmjeriti kao odnos između prihoda ove djelatnosti i bruto domaćeg proizvoda.
Ako ostavimo po strani tradicionalni oblike kockanje (koji se ne provode preko onlajn platformi) onda u “onlajn društvima” investitore posebno intrigiraju razvojne perspektive onlajn kockanja, koje kao i tradicionalni oblici kocke sadrži kazino, sportsko i lutrijsko kockanje, ali “samo” sa prefiksom onlajn.
Ta djelatnost, ili industrija, ima vrlo dobre izglede, ako se posmatra na svjetskom nivou, mnogo bolje perpektive od svjetske ekonomije mjereno ukupnom proizvodnjom roba i usluga.
Onlajn kockanje na svjetskom nivou
Izvor: www.statista.com
Godišnji prihodi onlajn kockarske industrije su od 2017.godine do 2023.godine rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 19%, a svjetski BDP je u istom periodu rastao prosječno godišnje 4,5%.
Onlajn kockanje nije marilo za pandemiju korone, pa je u prvoj godini korene (2020) prihod ove djelatnosti porastao iznad prosjeka, za 21,3%, a istovremeno svjetski BDP se smanjio za 2,7%.
Zaključavanje ljudi, fabrika i tržišnih centara, te obustavljanje pojedinih vidova saobraćaja, ili njihovo otežano odvijanje, nije negativno djelovalo na onlajn kockanje, naprotiv pogodovalo mu je, što je očekivano s obzirom da internet nije bio zaključan tokom korone, a dokolica je bila u porastu.
Značajno brži rast prihoda od onlajn kockanja od svjetskog BDP udvostručio je za šest godina tržišni udjel ove djelatnosti, sa 0,04% BDP u 2017.godini na 0,08% u 2023.godini.
Onlajn kockanje je industrija koja raste po dvocifrenim stopama, a njeni prihodi na svjetskom nivou su po nekim izvorima oko trećine prihoda kockarske industrije.