Najveći dio prometa sa obveznicama Srpske se odvija prilikom same emisije obveznica tj. primarnom (prvom) tržištu, ostavljajući u potpunoj sjeni sekundarno (drugo) tržište, na kojem se trguje obveznicama nakon što primarna emisija prođe.
Na sekundarnom tržištu se ne trguje samo obveznicama iz primarne emisije koje su kupljene za novac, već i obveznicama koje su uvrštene na službeno berzansko tržište Banjalučke berze, kao posljedica obaveza Srpske po ratnoj šteti i deviznoj štednji.
Prema pregledu istorijata Banjalučke berze prva obveznica Srpske uvrštena na berzu bila je ona za za izmirenje obaveza po osnovu verifikovanih računa stare devizne štednje (RSDS-O-A).
Ona je uvrštena na Banjalučku berzu prije skoro tačno 17 godina (7.mart 2008), prva trgovina obveznicama privatnog sektora se odigrala prije 18 godine (6.juna 2007.godine obveznice Balkan Investment Banke) i tržište, kupci i prodavci obveznica, su imali dovoljno vremena da nauče kako tržište obveznica funkcioniše.
Izgleda kao da tržište obveznica Srpske sazrilo i da samo jedna njegov mali dio ne razumije odnos između ročnosti obveznice, kamatne stope i prinosa na obveznice.
Kamatna stopa je ona stopa koja se obračunava na nominalnu vrijednost obveznice i ona je navedena u prospektu obveznice.
Prinos na obveznicu zavisi od cijene po kojoj se obveznica prodaje, bilo na primarnom, bilo na sekundarnom tržištu.
Ako se obveznica prodaje po nominalnoj vrijednosti (100) kamatna stopa i prinos na obveznice su jednaki, ako se obveznica prodaje po cijeni iznad nominalne (iznad 100), prinos na obveznici je manji od kamatne stope i na kraju, ako se obveznica prodaje po cijeni ispod nominalne (ispod 100), prinos na obveznici je veći od kamatne stope.
Obveznice jednog emitenta sličnog roka dospjeća i plana isplate bi trebale pružati isti prinos bez obzira na visinu kamatne stope, a na tržištima obveznica javnog duga poput onog u Srpskoj sa rastom ročnosti obveznica bi trebao rasti i prinos.
4.marta 2025.godine Srpska je uspješno emitovala petogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 5,5% (zelena linija na grafikonu, RSBDO55), a na taj dan ili neporedno nakon toga vlasnici nekih drugih obveznica čije je emitent takođe Srpska nudili su takođe obveznice za finansiranje budžetskog deficita (RSBD znači Republika Srpska budžetski deficit) po cijenama koje su davale niži prinos potencijalnim investitorima.
Prodavci tih drugih obveznica nudili su kupcima prinos koji se kretao od -0,18% do 4,8% ukazujući na, u prosjeku, ispravno funkcionisanje tržištu obveznica, s obzirom na različit rok dospjeća ovih obveznica i različit model otplate ovih obveznica, ali i na određene anomalije – nepravilnosti.
Na primjer, zašto bi neko kupio obveznicu RSBD-O14 po cijeni od 103,9% od nominalne vrijednosti (tj. za 3% skuplju od nominalne vrijednosti) koja “daje” kupcu prinos od -0,18%, ako je taj isti dan mogao kupiti RSBD-O55 i osigurati sebi zaradu po kamatnoj stopi od 5,5%?
Samo zato što ostatak glavnice po prvoj obveznici dospijeva u avgustu 2026. godine, a glavnica po drugoj godini za pet godina, kupac treba pristati na negativan prinos?
Likvidno sekundarno tržište obveznica daje mogućnost prodaje ove petogodišnje obveznice i mnogo ranije, npr. u avgustu 2026.godine, uz prisvajanje kamate od 6% do momenta prodaje.
Ili još jednostavnije, obveznica RSBD-O14 dospijeva za 18 mjeseci (avgust 2026.godine), a 10.marta je Srpska emitovala šestomjesečne zapise sa prinosom od 3,89%, i zašto bi se obveznice jednog te istog emitenta prometovale istovremeno uz prinos od – 0,18% na 18 mjeseci i uz prinos od 3,89% na šest mjeseci (i prinos i kamatna stopa se uvijek izražavaju na godišnjem nivou)?
Više ročnost zahtjeva viši prinos (šest mjeseci vs. 18 mjeseci), bez obzira što je prilikom emisije (avgust 2019) kamatna stopa na RSBD-O14 bila samo 1,9%.
Očekivani prinosi na obveznice Srpske namjenjene finansiranju budžetskog deficita (RSBD)
prema ponuđenim cijenama na dan 6.mart 2025.godine
Izvor: Banjalučka berza. Podsjetnik: Linija na grafikonu predstavlja kamatnu stopu, 5,5%, na emisiju RSBD – O55 (4.mart 2025.godine).
Analizirajmo još jedan, takođe očigledan, primjer tržišne anomalije na tržištu obveznica Srpske, u rangu obveznica iste ročnosti i istoga načina otplate.
Emisija obveznica RSBD-O54 je emitovana u februaru 2025.godine, mjesec dana ranije nego RSBD-O55, takođe na rok od pet godina i sa isplatom glavnice na kraju pete godine i jedan vlasnik ovih obveznica nudi ih na prodaju po cijeni 103% od nominalne vrijednosti, a to daje kamatnu stopu od 4,8%.
Opet postavljamo pitanje, zašto bi neko kupio ove obveznice, koje su emitovane samo mjesec dana ranije, ako je mogao kupiti RSBD-O55 i zaraditi više, 5,5%?
Zar za mjesec dana ranijeg dospjeća glavnice obveznice (februar 2030. godine u odnosu na mart 2030. godine) treba pristati na 0,7 procentnih poena nižu kamatnu stopu?
Do rasta cijena obveznica državnog ili kvazi državnog sektora dolazi kada likvidnost emitenta poraste, ili kada velika neizvjesnost na tržištu motiviše investitore da povećaju tražnju za državnim obveznicama koje, teorijski, nose najmanji rizik od gubitka glavnice ulaganja.
Tržišna percepcija tipa, veća nesigurnosti – veća tražnje za obveznicama državnog sektora – veća cijena obveznica – niža kamatna stopa, još uvijek ne postoji na tržištu obveznica Srpske, a likvidnost budžeta mjerena veličinom deficita nije bitno promjenjena u odnosu na prethodnu godinu.
Emisija desetogodišnjih obveznica RSBD-O23 po kamatnoj stopi od 3,5% je izvršena 2020.godine i glavnica ove emisije dospijeva 2030.godine (septembar) približno kad i glavnica RSBD-O55 (mart 2030) uz identični, godišnji obračun kamate, a vlasnik obveznice je 4.marta nudio na prodaju ove obveznice po cijeni koja daje prinos od 3,29%, umjesto da smanji cijenu ispod 100 kako bi kupcu osigurao prinos od oko 5,5% u ravni sa prinosom na RSBD-O55 koji su taj dan bile emitovane (ako želi da proda obveznice).
Na drugoj strani, glavnica RSBD-O24 dospijeva, za 6 godina vlasnici obveznica je nude na prodaju uz prinos od 2,45%, a pošto Srpska na 5 godina plaća 5,5% prinos na šestogodišnje obveznice, u zemlji u kojoj je dalja ekonomska budućnost uvijek neizvijesnija od bliže, bi trebao biti viši od 5,5%.
Kod obveznica RSBD-O50, RSBD-O52 i RSBD-O49 cijela glavnica dospijeva za 4,6 godina uz prosiječan očekivani prinos (po ponuđenim prodajnim cijenama) od oko 3,6% što je prevelik diskont u odnosu na 5,5% po kojima su emitovane petogodišnje RSBD-O55 4.marta ove godine.
RSBD-O39 dospijeva za tri godine i tri mjeseca i nudi prinos od 4% (prodavac je prodaje po cijeni od 105% u odnosu na nominalu) koji je skoro ravan prinosu na šestomjesečne trezorske zapise ukazujući na tržišnu anomaliju?
Međutim, ako se očekuje pada kratkoročnih kamatnih stopa i žele izbjeći transakcioni troškovi stalne kupovine šestomjesečnih trezorskih zapisa, a imajući u vidu da se RSBD-O39 vraća u obliku godišnjih anuiteta (kamata plus jedan dio glavnice) ova visina prinosa ima ekonomskog smisla, ali pod uslovom da se povrat glavnice reinvestira u visokoprinosne obveznice.
Sekundarno tržište obveznica Srpske se, s obzirom na očekivane prinose, kreće između pravilnosti i nepravilnosti, zbog male likvidnosti ovoga tržišta i neizainteresovanosti velikih investitora za ovaj dio tržište, te zbog njihovog učešća pretežno na primarnom tržištu.
S rastom sekundarnog tržišta, povećavanjem njegove likvidnosti, smanjivaće se anomalije-nepravilnosti u trgovini obveznicama Srpske.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
