Prihvaćanjem eura Hrvatska je glavne instrumente monetarne politike predala u ruke Europske središnje banke (ECB); ECB određuje sve ključne kamatne stope u europodručju, donosi programe kupnje obveznica javnog i privatnog sektora te odlučuje o opsegu, vrsti i trajanju monetarnih intervencija.
To ne znači da je Hrvatska, kao ni ostale članice europodručja, izgubila svaku mogućnost samostalnog utjecaja na bankovne kredite, depozite u bankama, ukupnu likvidnost i inflaciju u pojedinim djelatnostima.
Svim članicama europodručja povjerena je regulacija banaka, koja se provodi na razini pojedine banke, ali i na razini bankarskog sustava kao cjeline, kada se označava kao makrobonitetna (eng. macroprudential) regulacija banaka. Međutim, ne bi bilo pogrešno kada bi se ta regulacija, zbog utjecaja na kreditno-depozitno poslovanje banaka, označila i kao oblik monetarne regulacije te kao dio kvazimonetarne politike.
Nedavno je Hrvatska narodna banka (HNB) u okviru makrobonitetne regulacije, nametnula strože uvjete bankama za kreditiranje fizičkih osoba, s ciljem da se kroz niži odnos između kredita i nekretnine koja se njime kupuje (loan-to-value ratio, LTV) te niži odnos između veličine duga i prihoda kućanstva (debt service-to-income, DSTI) smanji kreditna aktivnost banaka (vidjeti članak Zaštita bankarskog sektora u Hrvatskoj – Makrobonitetna regulacija).
I jedan i drugi pokazatelj, LTV i DSTI, smanjeni su, a očekivani srednjoročni učinci ovih regulatornih restrikcija su smanjenje obujma kredita koje banke odobravaju.
Klijenti banaka, željni novih zajmova, putem redovitih priopćenja HNB-a, te njihova tumačenja i prijenosa od strane komercijalnih banaka, bili su obaviješteni o posljedicama ovih mjera. Stoga je u prvoj polovini 2025., uoči stupanja na snagu makrobonitetnih mjera (1. srpnja), naglo porasla potražnja za kreditima.
Građani Hrvatske su, kao odgovor na ograničenja u zaduživanju, iskoristili posljednju priliku uoči stupanja na snagu novih regulatornih mjera koje ograničavaju nova zaduženja i pozajmljivanje novca.
Kada se regulira obujam bankarskih kredita, utječe se i na sposobnost bankarskog sustava da stvara nove depozite, a depoziti banaka dio su ukupne novčane mase kojom se kućanstva i poduzeća koriste za kupnju dobara i usluga.
Time ova mjera makrobonitetne regulacije poprima obilježja monetarne regulacije, jer svaka regulacija količine novca i svaki sustavni tretman novca predstavlja oblik kvazimonetarne politike.
Smanjenje bankarskih kredita je monetarna (novčana) restrikcija, te HNB vodi restriktivnu kvazimonetarnu politiku, dok od polovice prošle godine ECB smanjuje kamatne stope nastojeći, suprotno HNB-u, povećati obujam kredita – monetarna politika ECB-a, ako se promatra kroz smjer kretanja kamatnih stopa, predstavlja ekspanzivnu monetarnu politiku.
HNB želi usporiti kreditni rast, dok ECB nastoji potaknuti njegovo povećanje – smjer kvazimonetarne politike HNB-a, koja je dio Eurosustava (sustava središnjih banaka država čija je valuta euro), razlikuje se od smjera monetarne politike ECB-a, koja je stožer Eurosustava.
Različit hrvatski i europski pristup kreditima posljedica je različitog tempa kreditne aktivnosti – kreditna ekspanzija u Hrvatskoj je iznimno snažna, dok je u ostatku europodručja (kojem pripada i Hrvatska) vrlo skromna. Međutim, to nije jedini razlog zašto Hrvatska želi manje, a europodručje više kredita.
Inflacija u Hrvatskoj u rujnu je ponovno visoka i rastuća, dok je u europodručju niska, gotovo na razini ciljanih vrijednosti – to je dodatni razlog zbog kojega HNB želi smanjiti količinu novca u opticaju, dok europodručje nema ništa protiv rasta potrošnje kroz novčane pozajmice.
Inflacija i kreditni rast u Hrvatskoj i europodručju u 2025.godini
Izvor: HNB i ECB.
Usvajanje eura kao valute i istodobno „vođenje“ dijela samostalne kvazimonetarne politike nisu aktivnosti koje se nužno međusobno isključuju, no valja napomenuti da po snazi i učincima instrumenti monetarne politike ECB-a i HNB-a nisu usporedivi – ECB uvijek može utjecati na monetarne prilike u Hrvatskoj.
Mjerama makrobonitetne regulacije HNB je nastavila „voditi“ restriktivnu kvazimonetarnu politiku – o tome više u sljedećoj objavi o središnjoj banci koja je svoju monetarnu politiku prepustila Europskoj središnjoj banci, a sada putem makrobonitetne regulacije pokušava provesti jedan njezin dio.
