Najčešća goriva za pogon automobilskih motora su derivati nafte, ali kao što je opštepoznato u većini zemalja se aktivno radi na razvijanju alternativa ovim standardim pogonskim sredstvima automobilskih motora.
U razvoju alternativnih goriva prednjače zemlje sa razvijenom automobilskom industrijom i visokim životnim standardom, koje veliki broj vlasnika automobila čini i velikim potrošačem nafte i naftnih derivata, pa su upotreba i korištenje drugih izvora energije, mimo tradicionalnih, nasušna potreba potrošačkog društva i sveukupnog ekonomskog sistema.
U SAD se pored benzina (BMB) i dizela koriste brojne alternative ovome najvećem tržištu pogonskog goriva.
Amerikanci u svoje automobile sipaju dvije vrste biodozela (Biodizel 20 i Biodizel 99-100), etanol (E95), propan, tečni prirodni gas (LNG) i naravno sabijeni prirodni gas (CNG) stvarajući time jaku konkurenciju tržištu potrošnje benzina i dizela.
CNG je vrlo dobra alternativa benzinu i dizelu jer je u zadnje dvije ipo decenije u prosjeku jeftiniji-ekonomičniji energent.
Kao po pravilu, pretežno u kriznim momentima, kada svjetska ekonomija do te mjere oslabi da tražnja za naftom i derivatima nafte bitno padne, cijene benzina i CNG se izjednačuju.
Kao posljedica pucanja balona na finansijskom tržištu u SAD početkom 2000-ih (eng. dotcom bubble) i kasnije recesije, cijene se izjednačava u januaru 2002.godine (oznaka 1 na grafikonu), potom opet u januaru 2009.godine zbog svjetske finansijske krize (oznaka 2 na grafikonu), a jednakost ovih cjena imamo i u aprilu 2016.godine (oznaka 3 na grafikonu) i aprilu 2020.godine (oznaka 4 na grafikonu) kada kriza javnog duga u eurozoni i masovno ekonomske restrikcije tokom korone obaraju cijenu benzina čak i ispod cijene CNG, ali samo privremeno.
Cijena benzina i CNG u SAD, u USD
(april 2000 – april 2024)
Izvor: https://afdc.energy.gov/fuels/prices.html. Cijena se odnosi na jedan američki galon (3,785 litara) i ekvivalentnu veličinu za CNG.
Poremećaji u snabdjevanju sa svim vrstama goriva, a posebno sa prirodnim gasom, nakon početka ukrajinsko-ruskog rata (februar 2022.godine) stvorili su ogromnu neravnotežu, i otuda i nestabilnost, na ovome djelu robnog tržišta, pa su se i u ovome periodu cijene dva puta skoro podudarile (oznake 5 i 6 na grafikonu).
U protekle dvije i po decenije prosječna cijena galona benzina bila je 2,73$, a CNG 2,03$, pa razlika od 0,70$ završava u džepu vozača koji pokreće vozilo na CNG.
Pod prepostavkom jednake godišnje potrošnje benzina i CNG, a polazeći od prosječne potrošnje goriva u SAD od po 656 galona po vozaču u prvom slučaju prosječni godišnji troškovi goriva su 1.788 USD, a u drugom slučaju, kada se koristi CNG, troškovi su 1.329 USD.
Na godišnjem nivou vožnja sa vozilom koje troši CNG jeftinija je za 460 USD, a to je znatna ušteda u poređenju sa troškovima goriva vozila koje koristi benzin.
Sa aspekta troškova goriva vožnja vozila koje troši CNG je ekonomičnija od vožnje vozila koje koristi benzin, jer oni vožnju plaćaju za trećinu skuplje (460 USD/1.329 USD) i svaki potrošač koji donosi poslovne odluke na bazi svoga računa prihoda i rashoda (lat. homo economicus) će uvjek odabrati vozilo koje se pokreće na CNG.
