Kreditni rejting države Srbije – Napokon investicioni

U svijetu postoji obilje kapitala za čije ulaganje investitori postavljaju uslove i traže zaštitu u obliku pouzdanih i provjerenih informacija o kvalitetu firme ili države u koju namjeravaju investirati.

Agencije za određivanje kreditnog rejtinga mjereći  rizik investiranja  daju informaciju o kreditnom rejtingu firmi  i  država, ili o riziku ulaganja u konkretni poslovni subjekt, te o riziku pozajmljivanja državi.

Suvereni,  ili kreditni rejting  države, ocijenjuju tri svjetske rejting agencije Standard and Poor’s, Fitch i  Moody’s, a prva navedena je početkom oktobra poboljšala kreditni rejting Srbije, pri čemu se uopšte ne radi o zanemarivom poboljšanju.

Svaki  dužnik, pogotova svaka država, prolazi kroz rigoroznu, detaljnu i  sveobuhvatnu analizu  po pet  ključnih  rejting faktora, na osnovu čije ocijene se dodijeljuju kreditni  rejting.

Vrši se ocijena institucionalnog okvira u kojem ekonomija funkcioniše,  potom ekonomska ocijena (sa naglaskom na  bruto domaći proizvod), zatim se prelazi  na ocijenu fiskalne pozicije, koja je razdvojena na ocijenu  fiskalne fleksibilnosti i performansi sa jedne  strane i na ocijenu javnog  duga sa druge strane, a na kraju stoji ocijena monetarne politike.

Rejting agencije daju vlasnicima novca jednu jedinstvenu i jednostavnu informaciju koja se odnosi na odgovor na njihovu osnovu dilemu – da li se radi o investicionim ili špekulativnim aktivnostima.

Investicija je pouzdanija, povrat novca uz zaradu je skoro zagarantovan, a rizik ulaganja minimiziran, dok špekulacija nosi sa sobom veću neizvjesnost,veći rizik od gubitka novca,  za što se zauzvrat traži veći očekivani prinos.

Standard and Poor’s je 4.oktobra ove godine odlučio da se pozajmljivanje novca Srbiji, bilo da se to čini kratkoročno ili dugoročno, i bez obzira  na valutu  (stranu ili dinar) treba smatrati  investicijom,  a ne špekulacijom.

Ovim je novovjekovna  država Srbija prvi put u svojoj istoriji stekla investicioni rejting, doduše najnižeg ranga (BBB-), ali ipak investicioni.

Stopa rasta realnog BDP  Srbije i Austrije, 2018 – 2027. (u %)

Izvor:  Standard & Poor’s. Podsjetnik: Od 2024.godine prognoza.

Napokon investicioni, za državu Srbiju znači da ona hoće, može  i zna, te da njena  državnost, koju  razvija od 1804.godine, ne dolazi svana,  već iznutra, iz uma njenih pojedinica i snage njenog društva.

Srpski ekonomisti i srpske tehnokrate su Srbiju uspješno  proveli kroz 2020.godinu,  u kojoj je BDP Srbije pao samo za 0,9%,  austrijski za 7%, a hrvatski  za još više (8,5%).

Očekuje se da će se izražena razlika u ekonomskom rastu  Srbije i Austrije u 2023.godini, uvećati i u tekućoj godini, kao i u godinama ispred nas,  a razloga tome je više.

U naredne tri godine,  ne samo zbog organizacije EXPO 2027., u Srbije se očekuje realni godišnji rast investicija od 5,2%, a u istom periodu, prema prognozi Standard and Poor’s ovaj isti ekonomski pokazatelj u Austriji će biti 0,9%.

Standard and Poor’s ističe priliv stranih direktnih investicija u Srbiju,  rast deviznih rezervi, smanjenje javnog duga,  ekonomski rast vođen investicijama u infrastrukturu i  domaćom potrošnjom,  te opreznu fiskalnu (poresku) i monetarnu politiku i uz sve to podršku MMF-a ekonomskim reformama, koja je uz to formalizovana aranžmanom sa MMF-om.

Novi, investicioni, kreditni rejting Srbije će se nužno pozitivno odraziti na sve srpske firme, posebno one u državnoj svojini, u koje  spadaju  i  Mtel a.d. Banjaluka i Banka Poštanska štedionica a.d. Banjaluka.