Svaka investicija predstavlja opkladu na određeni iznos zarade u određenom vremenskom periodu, a to važi i za investicije u realnu i u finansijsku aktivu.
U pozadini svake opklade je prognoza pretpostavki, ili razloga, zbog kojih investicija treba da odbaci neki nivo prinosa, a sa mijenjanjem pretpostavki mijenja se i nivo očekivanog prinosa.
Od vjerovatnoće realizacije polaznih pretpostavki zavise i vjerovatnoća očekivanog prinosa i pouzdanost opklade. Zato investiranje nije isto što i kocka, jer investiciona odluka polazi od informacija, procjene vrijednosti i pretpostavki koje imaju određenu subjektivnu ili objektivnu vjerovatnoću realizacije, iako krajnji ishod uvijek ostaje neizvjestan.
Uspostavljanje ovakvog koncepta klađenja je, po našem mišljenju, jedan od bitnih elemenata, tržišnih začina, koji nedostaje na tržištu akcija Republike Srpske da bi ono efikasnije funkcionisalo.
Opklade se, u suštini, svode na očekivanja da će cijena akcije porasti ili pasti. U prvom slučaju investitor zauzima bullish stav i kupuje akciju očekujući rast njene cijene, dok u drugom slučaju zauzima bearish stav i prodaje akciju koju posjeduje zato što očekuje dalji pad cijene. To nije isto što i kratka prodaja (short selling), kod koje investitor prodaje pozajmljene akcije sa namjerom da ih kasnije kupi po nižoj cijeni i zaradi upravo na padu cijene.
Kada ovakva očekivanja preovladaju na većem dijelu tržišta i potraju duže vrijeme, govori se o bull tržištu (rastućem tržištu), odnosno bear tržištu (opadajućem tržištu).
Bearish očekivanja već duže vrijeme dominiraju na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka. Investitori koji očekuju dalji pad cijene prodaju akcije koje posjeduju i povećavaju ponudu, što vrši dodatni pritisak na cijenu. Pad cijene, zatim, može podstaći i druge investitore da preispitaju svoja očekivanja i da se priključe prodaji.
Od 31. jula do 5. oktobra 2026. cijena je pala za 4,1%.
Investitori koji se klade na pad cijene ne bi mogli prodavati akcije bez investitora koji se klade na njihov rast – prva grupa investitora prodaje akcije, druga ih kupuje. Suprotne opklade, na istu temu, održavaju promet na tržištu.
Najveći promet može se ostvarivati upravo na tržištima na kojima postoje snažno izražena, ali potpuno suprotna očekivanja. Tada je strana koja se kladi na pad cijene akcije spremna da iznese veliku količinu akcija i ponudi je po nižoj cijeni samo da je proda, dok je strana koja očekuje rast spremna da kupuje ponuđene akcije jer smatra da je trenutna cijena preniska.
Ako kupci ocijene da je strana koja se kladi na pad cijena u panici i da je spremna da izađe sa tržišta po gotovo svaku cijenu, onda odlažu kupovinu i čekaju dodatno sniženje cijene, a to položaj prodavaca akcija još više otežava.
Kod akcija telekomunikacionih kompanija na opkladu o padu ili rastu cijene snažno utiče i opklada o visini buduće dividende. U slučaju Mtela trenutno se mogu izdvojiti dvije osnovne pretpostavke.
Prva polazi od dosadašnje dividendne politike kompanije. Pošto je neto profit ove godine mnogo veći nego prošle, a prošle godine je isplaćena dividenda od 0,0537 KM po akciji, primjena iste dividendne politike upućivala bi na to da dividenda za 2026. godinu ne bi trebalo da bude manja od tog iznosa.
Prema objavljenoj dividendnoj politici, dividenda isplaćena za 2026.godinu ne može biti manja od ovoga iznosa – isplata dividende u minimalnom iznosu od 0,0537 KM je zagarantovana akcionarima. Vjerovatnoća da će dobiti minimalno ovaj iznos je 100%.
Druga opklada tiče se isplate znatno veće dividende, ali pad cijene pokazuje da veći dio tržišta trenutno ne pridaje visoku vjerovatnoću takvom ishodu.
Podsjetimo se: „Ako se do kraja godine održi rast neto dobiti od 47,7%, pri isplati 34,1% neto dobiti u obliku dividende, dividenda po akciji bi za 2026. godinu iznosila 0,079 KM (0,1576 KM × 1,477 × 0,341)“ (o tome smo pisali u Kako pravi model poslovnog informisanja podiže tržište akcija – Korporativna kultura, profesionalna svijest i promjena tržišne percepcije).
Prema tome, raspon od 0,0537 KM do 0,079 KM može se posmatrati kao raspon između dividende koja proizlazi iz dosadašnje politike isplate i uslovne dividende koja bi bila ostvarena ukoliko se do kraja godine održi sadašnji rast neto dobiti i zadrži isti odnos isplate dobiti kroz dividendu.
Raspored kupovnih i prodajnih naloga, kao i njihove količine, može ukazivati na to da jedan manji dio tržišta ipak vjeruje u isplatu dividende veće od minimalno očekivane, odnosno u dividendu između 0,0537 KM i uslovnih 0,079 KM. Sama knjiga naloga, naravno, ne otkriva motive investitora niti direktno pokazuje njihova očekivanja o dividendi, ali pokazuje odnos ponude i tražnje po pojedinim cijenama.
U mnogo većem broju su trenutno oni koji žele da izađu sa tržišta. Njihovo ponašanje pokazuje da imaju bearish očekivanja, odnosno da smatraju da je vjerovatnoća daljeg pada cijene dovoljno velika da opravda prodaju akcija po sadašnjim cijenama.
Raspored kupovnih i prodajnih naloga na kraju trgovačkog dana
5. 10. 2026.Mtel a.d. Banjaluka
Izvor: www.blberza.com
Međutim, sa padom cijene padaju i prometovane količine. Da je uvjerenje da će cijena porasti kao posljedica isplate veće dividende snažno izraženo, povećanje broja opklada na rast cijene proizvelo bi jaču tražnju za akcijama i rast prometa. Još uvijek se, međutim, ne nazire nivo cijene na kojem su investitori spremni da u većoj mjeri podrže akciju.
U jednom trenutku činilo se da će se podrška tržištu uspostaviti pri cijeni od 0,96 KM, kada je 8. avgusta prometovana relativno velika količina od 132 hiljade akcija.
Podrška predstavlja nivo cijene na kojem se pojavljuje dovoljno snažna tražnja da zaustavi ili barem privremeno uspori dalji pad cijene. Međutim, cijena Mtela probila je i ovaj kratkotrajni nivo podrške, što pokazuje da tražnja pri cijeni od 0,96 KM nije bila dovoljno snažna da trajno zaustavi pad.
Kretanje cijena akcija Mtela a.d. Banjaluka, 1. jul – 5. oktobar 2026. godine
Izvor: BLSE.
Indeks relativne snage, RSI (Relative Strength Index), pri cijeni zatvaranja od 0,93 KM 5. oktobra ima vrijednost od oko 32. Radi se o standardnom RSI(14), koji se iskazuje na skali od 0 do 100.
Vrijednost RSI od 30 u tehničkoj analizi uobičajeno se uzima kao granica ispod koje se akcija smatra preprodatom (oversold). RSI Mtela od oko 32, prema tome, pokazuje da je akcija veoma blizu zone preprodatosti.
To, međutim, samo po sebi nije signal da cijena mora početi rasti. RSI pokazuje intenzitet prethodnog kretanja cijene, ali akcija može određeno vrijeme ostati blizu ili ispod granice preprodatosti. Posebno je značajno što približavanje RSI toj granici kod Mtela za sada nije praćeno snažnijim rastom prometa i tražnje.
Drugim riječima, iako tehnički indikator pokazuje da je prodajni pritisak doveo akciju blizu zone preprodatosti, tržište još uvijek ne pokazuje dovoljno snažno uvjerenje da je dostignut nivo cijene na kojem treba masovnije kupovati.
Treća, i možda najznačajnija, vrsta opklade je, zaključujući prema istovremenom padu cijene i niskom prometu, još uvijek u velikoj mjeri odsutna sa tržišta akcija Mtela a.d. Banjaluka.
Nju ćemo opisati u sljedećoj objavi i analizirati njen mogući uticaj na cijenu akcije.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i, ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
