Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.
Neki od pratilaca poboljšanja, rasta, kreditnog rejtinga su: niže kamatne stope na javni dug, olakšan pristup međunarodnom tržištu kapitala, veće povjerenje investitora, pogotovo stranih ulagača, povećanje tražnje za domaćom valutom, smanjenje pritiska na devizne rezerve, povećanje rejtinga domaćih kompanija i generalno niži troškovi finansiranja za fizička i pravna lica.
Sve bi to imala Bosna i Hercegovina, i u okviru nje Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine, kad bi se kreditni rejting dodijeljivao isključivo na osnovu odnosa javnog duga i bruto domaćeg proizvoda koji je mnogo niži u Bosni i Hercegovini nego u ogromnoj većini zemalja eurozone.
Ali, pored fiskalnih determinati kreditnog rejtinga postoje i brojne druge kao što su: stopa nezaposlenosti, produktivnost, očekivani ekonomski rast, monetarni režim, kredibilitet monetarne politike, devizne rezerve, saldo tekućeg računa platnog bilansa i mnogi drugi faktori prema kojima sve zemlje eurozone prosječno mnogo bolje stoje nego Bosna i Hercegovina.
Na osnovu jednog relevantnog izvora koji dozvoljava i upoređivanje podataka (MMF) javni dug Bosne i Hercegovine (bruto dug opšte vlade) je 35,7% BDP, a jedna od rijetkih zemalja u eurozoni koja ima niži javni dug od bosanskog je Estonija, koja je nekada, prije pridruživanja eurozoni, kao BiH, već 28 godina, imala centralnu banku organizovanu na principu valutnog odbora.
Veliku složenost u postupku dodijeljivanja kreditnog rejtinga, a možda i sama njegova relativnost, najočiglednija je na primjeru Grčke, kojoj su nedavno, prvi put nakon više od 10 godina od dužničke krize (2009 -2015) obe vodeće rejting agencije ponovo dodijelile investicioni rejting, Standard & Poor je to učinio u oktobru 2023., a Moody’s u martu ove godine, mada je njen javni dug u odnosu na BDP, i pored smanjenja od 40 procentnih poena, i dalje astronomski, 153% BDP.
Kreditna agencija Moody’s ( a prije nje Standard & Poor) je ocijenila da su budžetski suficit, smanjenje javnog duga kao i očekivano smanjenje javnog duga (zbog budžetskog suficita) i politička stabilnost dovoljni za dodijeljivanje investicionog kreditnog rejtinga, dok su obe agencije u avgustu prošle godine potvrdile špekulativni kreditni rejting Bosne i Hercegovine (B+ odnosno B3).
Mnoge su razlike između špekulativnog i investicionog kreditnog rejtinga, a osnovna leži u stepenu rizika od prestanka izmirivanja obaveza po javnom dugu, koji se još naziva i rizik od difolta – taj rizik je vrlo nizak za zemlje sa investicionim kreditnim rejtingom, a znatno visok kod zemalja, u koje spada i BiH, sa špekulativnim kreditnim rejtingom.
I grčki i bosanski kreditni rejting se preslikavaju na kamatnu stopu na javni dug, koja je u grčkom slučaju, zbog visine javnog duga, tek malo viša od prosjeka u EU, a u BiH, odnosno u Srpskoj, ona je 3,89% i za oko 1,6 procentnih poena viša od prosječne kamatne stope na šestomjesečne trezorske zapise u eurozoni, za 1,25 procentnih poena od kamatnih stopa na šestomjesečne trezorske zapise Grčke, a to je u svijetu finansija ogromna razlika.
Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise, u %
(14.mart 2025.godine)
Izvor: Investing.com i Banjalučka berza. Podsjetnik: Danska nije članica eurozone. Plava linija na grafikonu je kamatna stopa na posljednju emisiju šestomjesečnih trezorskih zapisa Republike Srpske.
Ta razlika je još veća na obveznicama javnog duga – Grčka na pet godina plaća investitorima 2,94% godišnje, a Republika Srpska 5,5% i premija koju Srpska plaća zbog lošijeg kreditnog rejtinga na ovom dijelu javnog duga je 2,5 procentnih poena (5,5% – 2,94%).
Evropska centralna banka (ECB) ima eksplicitno pravo i implicitnu obavezu da kupuje obveznice svih zemalja eurozone kako bi stabilizovala ovo tržište i uravnotežila kamatne stope zemalja eurozone unutar jedinstvene ekonomske i monetarne unije.
Kada ECB to ne bi činila, kamatna stopa na grčki javni dug bi porasla, a njen javni dug bi postao neodrživ, pa bi Grčka morala izaći iz eurozone i osloniti se na svoju vlastitu nacionalnu centralnu banku i vlastitu valutu za stabilizaciju javnog duga – tu vrstu dezintegracionih procesa i štete po euro ECB ne želi i neće da dozvoli.
Grčka ima suncobran i kišobran Evropske Centralne banke, a bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana, stranog ili domaćeg, su Bosna i Hercegovina i njeni entiteti – oni ne mogu računati ni na to da će Centralna banka BiH kupovati njihove obveznice i trezorske zapise.
Referentna kamatna stopa ECB je 2,65% i sve zemlje eurozone se finansiraju na šest mjeseci po ovoj ili nižoj kamatnoj stopi, čak i Španija i Francuska javnog duga takodje iznad 100% BDP.
Jedan dio premije, više kamatne stope, koju bosanski entiteti plaćaju investitorima koji kupuju trezorske zapise i obveznice denominirane u konvertibilnim markama posljedica je činjenice da Centralna banka BiH (CBBiH) nema zakonsko pravo da kupuje ove finansijske instrumente i zato je izmjena Zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine koji bi ovo dopustio prvi korak u smanjenju troškova javnog duga.
Kada CBBiH dobije pravo da kupuje javni dug entiteta i države ne samo da će pasti kamatne stope na javni dug već će se i kroz smanjenje vjerovatnoće difolta (neispunjenja obaveza) poboljšati i kreditni rejting Bosne i Hercegovine, a ekonomske koristi od uspostavljanja dužničko-povjerilačkih odnosa između CBBiH s jedne strane, i javnog duga entiteta i države s druge strane, će se proširiti i na cijeli bosanski ekonomski sistem.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
