U Bosni se već odavno zaustavio razvoj monetarnog sustava, koji je praktički prepušten komercijalnim bankama. One odlučuju koliko novca će, kome, pod kojim uvjetima i na koji rok posuditi.
Funkcija novca u gospodarskom sustavu vrlo je slična funkciji krvi u krvotoku čovjekova organizma. Nije slučajno da se novčana sredstva nazivaju likvidnim (tekućim) sredstvima – analogno krvi, koja je također tekućina.
Krv prenosi kisik do svih organa i tkiva, a novac je i krv i kisik gospodarskog sustava. Njegov zastoj u cirkulaciji ili njegov manjak dovodi do zastoja u robno-novčanim odnosima, a u ekstremnim slučajevima i do ozbiljnih poremećaja u ekonomskom organizmu.
Bosanske banke odgovaraju na potražnju za kreditima i posuđuju novac svojim klijentima, pritom pazeći da ne pretjeraju s rizičnim plasmanima i strogo se pridržavajući regulatornih okvira. One time određuju i ponudu novca, u skladu sa svojom kreditnom politikom.
U Bosni su se dogodili brojni ozbiljni poremećaji kada je tržištu bio potreban novac, a banke ga nisu stavile na raspolaganje. Zauzele su restriktivan stav prema osiguravanju likvidnosti tržišnim sudionicima. Prvi takav slučaj zabilježen je 2009. godine (svjetska financijska kriza), a drugi 2020. godine (pandemija). Između tih dvaju ekstrema, u razdoblju od 2013. do 2016. godine, krediti su bili rijetka i teško dostupna roba.
Tijekom tih godina, banke su preferirale održavanje vlastite likvidnosti na račun širenja kreditne aktivnosti. Krediti su tada stagnirali ili rasli tek oko 2% godišnje (2013. – 2016.), dok je 2019. godine zabilježen rast od 6,6%.
Stanje rezervi banaka u odnosu na aktivu bankarskog sustava
Izvor: CBBiH i Eurostat. Napomena: Za eurozonu rezerve i depoziti po viđenju stavljeni su u odnos s aktivom banaka koje su u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu.
Tijekom prve pandemijske godine (2020.), kada je likvidnost banaka, mjerena udjelom rezervi koje su držale kod Centralne banke BiH u odnosu na aktivu, bila na rekordnoj razini, volumen kredita smanjen je za 2% (na godišnjoj razini). U međuvremenu, tržišta oko Bosne bilježila su snažan rast kreditne aktivnosti. Razlog tome nije teško pretpostaviti.
U Srbiji je prva pandemijska godina donijela rast kredita od 11% (godinu prije bio je 9%), u Hrvatskoj 6,9%, a u eurozoni u prosjeku 7,1%.
Jedino logično objašnjenje tog fenomena u zemlji koja tvrdoglavo i na vlastitu štetu odbija promjene jest: bosanske banke nisu željele osigurati tržišnu likvidnost kroz redovnu kreditnu aktivnost, jer – u slučaju vlastite nelikvidnosti – nisu imale, a ni danas nemaju, mogućnost zatražiti pomoć od Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Kada bi toj „europskoj“ središnjoj banci zakonski bilo dopušteno da posuđuje sredstva bosanskim komercijalnim bankama, golemi neiskorišteni kreditni potencijal deponiran kod CBBiH prelio bi se na tržište. Bosanske banke više ne bi morale brinuti o kratkoročnoj likvidnosti, znajući da se u kriznim situacijama mogu obratiti svojoj središnjoj banci – kao što to čine srbijanske banke (Narodna banka Srbije) ili hrvatske (Europska središnja banka).
U realnoj varijanti, bosanske banke mogle bi tržištu plasirati dodatnih 2 milijarde KM kredita (trenutni iznos rezervi iznad obvezne rezerve), dok bi u optimističnom scenariju, uslijed multiplikacije kredita i depozita, taj iznos mogao dosegnuti i do 3 milijarde KM tijekom nekoliko godina.
Osim kreditnih kriza 2009. i 2020. godine, bosanske su banke i gospodarstvo prošli kroz manju kreditnu krizu tijekom prvih mjeseci rata u Ukrajini (veljača 2022.), kada se tržište zbog povlačenja depozita iz ruskih banaka na trenutak uznemirilo.
S obzirom na to da je sljedeća kreditna kriza samo pitanje vremena, oko bosanskih komercijalnih banaka potrebno je stvoriti dodatni zaštitni mehanizam koji će im omogućiti da, poput srbijanskih, hrvatskih i ostalih europskih banaka, posuđuju sredstva gospodarstvu i građanima. To mora biti moguće s uvjerenjem da iza njihove likvidnosti stoji središnja banka – a ne da budu prepuštene same sebi ili tržištu međubankarskih pozajmica, koje u kriznim vremenima obično prestaje funkcionirati.
