Bosansko i evropsko tržište električne energije – Paralelna stvarnost

U kontekstu  socijalne  ekonomske politike koju oba bosanska entiteta  provode u elektroenergetskom sektoru razlika između unutrašnjeg i vanjskog tržišta električne energije nije dovoljno istaknuta, pa je malo ko svjestan stepena žrtvovane  rentabilnosti koju ovaj sektor podnosi na oltar očuvanja društvenog mira.

Nigdje nije zapisano da je proizvodnja električne energije neprofitna djelatnost ali se elektrane, kojima regulatarne agencije za energetiku između ostaloga utvrđuju cijenu  električne energije na pragu tj. izlazu iz elektrane, baš tako tretiraju kada prodaju  električnu energiju na  domaćem tržištu domaćinstvima u  poređenju sa stranim tržištem.

Naime, i pored poskupljenja električne energije domaćinstvima u Federaciji  BiH za u prosjeku 10% od 1.avgusta 2024, a u Republici Srpskoj za 7,9% od 1.januara 2025.godine cijena električne energije u BiH je i  dalje među najnižim u cijeloj Evropi.

Prema posljednjim  podacima koje je objavio Eurostat (prvo polugodište 2024.godine) u grupi od 39 zemalja, od kojih su za 37 objavljeni  posljednji podaci,  Bosna je četvrta najjeftinija zemlja po cijeni električne energije za domaćinstva čija je godišnja potrošnja električne  energije između  2.500 KWh i 5.000 KWh.

Jeftiniju električnu energiju od  bosanske imaju samo Kosovo, Gruzija i Turska, a jedine četiri zemlje u kojima od prve polovine 2019.godine do prve polovine 2024.godine električna energija nije poskupila su pored Bosna  i Gruzije,  Turska i Mađarska.

Prema Eurostatu u drugom polugodištu 2024.godine cijena jednog KWh električne energije u BiH je bila  0,0724   EUR,  a  u prosjeku potrošač u EU ju je plaćao tri puta više  0,2187 EUR, što je  za 71% skuplje nego prije  pet godina.

U omiljenim utočištima bosanskih emigranata Njemačkoj i Austriji cijena električne energije je  u  petogodišnjem periodu porasla još više, za 90%  i 128%, pa je na kraju prvog polugodišta  2024.godine cijena kilovatčasa bila 0,2806 EUR  i 0,2946 EUR respektivno, za četiri puta viša nego u Bosni.

Sada pretpostavimo  da je bosanska  izvozna cijena električne energije jednaka barem prosječnoj u EU za prvo polugodište 2024.godine i odredimo razliku u  cijeni  i relativnu zaradu ako bi se električna energija prodavala na  EU  umjesto bosanskom  tržištu (vidjeti grafikon).

Na kraju  posmatranog perioda zarada po jednom kilovatčasu izvezene struje  je 14,63 evrocenti odnosno 202% i  iz ugla ove propuštene  zarade povećanje  cijene električne energije od  samo 8% do 10% je  nedovoljno, te ostavlja bosansko  tržište električne energije domaćinstvima u stanju paralelne stvarnosti.

Tokom cijelog  petogodišnjeg perioda, a i poslije njega, elektrane trpe velike gubitke zbog ogromne razlike u stranoj  i  domaćoj cijeni električne energije, što bi  trebalo motivisati elektrane  na  što veći izvoz, a regulatora na novu  promjenu  cijena električne energije  na pragu elektrane.

Profit po jednom kilovatčasu izvezene struje iz BiH

(na osnovu cijena električne  energije za   domaćinstva u EU koja troše  između 2.500 KWh i 5.000 KWh)

Pqtz

Izvor: BHAS.