U posljednje vrijeme sve češće se upoređuje zarada od različitih vrsta imovine (aktive) i ističu se zahtijevi da se usklade prinosi na aktivu sa rizicima ulaganja.
Suočeni sa visokom inflacijom investitori su u potrazi za višim prinosima, a istovremeno očekuju da im ulaganje u rizičniji oblik aktive donese veće prinose.
Pri tome se i dalje, prilično paradoksalno, vrlo visok dio imovine drži kod banaka u obliku depozita po viđenju koji svojim vlasnicima zarađuju minimalan prinos.
Jedna od osnovnih dilema prilikom upoređivanja prinosa na različitim dijelovima finansijskog tržišta je kako izračunati prinos na finansijske instrumente?
Konkretno, kada se isplati dividenda, postavlja se pitanje koju cijenu treba koristiti za određivanje prinosa koji na ovaj način ostvaruje akcionar (prinos od dividende = dividenda/cijena akcije)?
Da li je to cijena na dan kada je donesena odluka o isplati dividende, da li je to cijena na zadnji dan trgovanja koji omogućava akcionaru da stekne pravo na isplatu dividende, tj. jedan dan prije dana kada se počinje trgovati bez prava na dividendu ili je to neka treća cijena?
Druga dilema se tiče načina komparacije prinosa od dividende sa prinosima od dužničkih hartija od vrijednosti.
Kolika ročnost dužničkih hartija od vrijednosti treba biti, da bi njihovo upoređivanje sa prinosima od dividende na akcije bilo prikladno?
Prvu dilemu riješavamo uvažavajući činjenicu da je investicioni horizont, s obzirom da se kamatna stopa na kredite i depozite izražava uvijek na godišnjem nivou, postavljen na period od godinu dana.
Prema tome, kada se računa prinos od dividende, ako želimo da on bude uporediv sa drugim, alternativnim, oblicima investiranja, onda se prinos od dividende treba uporediti sa cijenom akcije na datum ravno godinu dana prije zadnjeg dana koji je akcionaru dao pravo da prisvoji dividendu.
Kako ovakav obračun prinosa od dividende funkcioniše objasnićemo na primjeru Mtela a.d Banjaluka.
Ko je 8.jul 2024.godine bio vlasnik akcija TLKM-R-A stekao je pravo da zahtijeva da mu se isplati dividenda, a već onaj investitor koji je stekao akcije 9.jula nije imao pravo na dividendu.
Cijena akcija Mtela godinu dana ranije (7.juli 2023.godine) bila je 1,36 KM, pa je ostvareni prinos od dividende u 2024.godini, a po osnovu isplate dividende za 2023.godinu, 4,9% (0,067/1,36).
Na sajtu Banjalučke berze se nalazi podatak da je prinos od dividende na akcije Mtela 5,88%, što je velika razlika u odnosu na naš proračun, a koja je nastala zato što je berza korisitila cijenu od 1,14 KM za određivanje prinosa od dividende (0,067/1,14 = 5,88%).
To je cijena koja je formirana na tržištu nakon što je počela trgovina sa akcijama Mtela bez prava na dividendu (10.jul), a ta cijena je bila formirana i krajem februara 2024.godine, pa nije jasno zašto je berza uzela baš tu cijenu za određivanje prinosa od dividende.
Sada kada smo razriješili dilemu u pogledu cijene koja treba biti korištena za izračunavanje prinosa od dividende, preostaje nam da odredimo dužničke hartije od vrijednosti sa kojima ćemo izvršiti upoređivanje.
Mi mislimo da su kamatne stope šestomjesečnih, devetomjesečnih i dvanaestomjesečnih trezorskih zapisa bosanskih entiteta najidealnije za upoređivanje sa prinosom od dividende.
Te dužničke hartije od vrijednosti se relativno učestalo emituju, a njihov rok dospijeća, između 6 i 12 mjeseci, dobro mjeri rizik finansiranja entitetskih budžeta do godinu dana.
Investitori cijene da je ulaganje u Republiku Srpsku nešto, ne previše, rizičnije od ulaganja u javni dug Federacije BiH, odakle proizilazi malo viša kamatna stopa za srpski javni dug.
Prinosi na javni dug entiteta i prinos od dividende na akcije Mtela a.d. Banjaluka, u %
Izvor: Banalučka i Sarajevska berza. Podsjetnik: Na grafikonu su prikazani podaci za zadnje emisije javnog duga entiteta u 2024.godini.
Investitori dalje smatraju da je rizik ulaganja u javni dug Federacije na 9 mjeseci viši nego na 6 mjeseci i zato Federacija na 9 mjeseci plaća kamatu po višoj kamatnoj stopi, a još veću kad se zadužuje na 12 mjeseci.
Investitori, u skladu sa globalno opšteprihvaćenom teorijom i praksom, smatraju da je ulaganje u akcije rizičniji oblik investiranja od ulaganja u trezorske zapise entiteta i zahtijevaju viši prinos na akcije Mtela.
Ovakva struktura prinosa, tj. kamatnih stopa, se naziva riziko ili rizična, struktura prinosa – niži rizik uvijek podrazumijeva i nižu zaradu, a viša ročnost finansijskog instrumenta u normalnim uslovima zahtjeva višu kamatnu stopu.
Prema teoriji, ulaganje u državne, u ovome slučaju entiteske, trezorske zapise, nosi najmanji rizik, pa je sudeći prema izuzetno niskoj razlici između prinosa od dividende na akcije Mtela i ulaganja u trezorske zapise entiteta, rizik kupovine akcija TLKM-R-A relativno nizak, za samo 0,9 procentnih poen viši od rizika ulaganja u šestomjesečne trezorske zapise Srpske (4,9% – 4% = 0,9 procentih poena)
Zavisno od svoga stava prema riziku ulaganja, riziku koji određuje očekivani prinos, svaki investitor određuje aktivu u koju će investirati.
Poricanje odgovornosti
Analize finansijskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
