2.048 radnika Mtela a.d. Banjaluka tokom protekle godine je vrijedno i predano radilo da bi vlasnicima – akcionarima Mtela a.d. Banjaluka stvorilo zaradu od 0,163 KM po akciji i omjer cijene akcije i zarade po akciji (price earnings ratio – PE racio) od 7,2 (1,18 KM /0,163 KM), a vjerovatno su i neki tvorci ove zarade istovremeno i akcionari.
Ako bi Mtel isplatio svu zaradu po akciji akcionarima svake godine, i ako bi ona svake godine bila kao 2024.godine, za malo više od sedam godina akcionari koji su kupili akcije po cijeni od 1,18 KM bi dobili sav uloženi novac natrag ─ to je način na koji se PE racio tumači i objašnjava.
Telekom Austria ima PE od skoro devet (8,95), a Deutsche Telekom od skoro 16, a na nivou telekomunikacija kao djelatnosti na povrat investicija se mora čekati, po jednom izvoru, u prosjeku 10 godina, pa Mtel nadmašuje (outperforming) strane konkurente, i još više cijelokupnu telekomunikacionu djelatnost posmatrano prema njenom prosjeku.
Odnos cijene akcije i zarade po akciji tumačen kao broj godina potreban za povrat investicije je teorijski koncept, u praksi ga je na svjetskom nivou samo i jedino Mtel provodio više od 10 godina (ovo nije preuveličavanje, već činjenica), ali od prošle godine Mtel je usvojio mnogo konzervativniju dividendnu politiku ─ ona je zapravo obrazac odnosa prema akcionarima na cijelom finansijskom tržištu i ne ugrožava pravo akcionara na dividendu.
Pri cijeni od 1,18 KM po akciji prinos od dividende u 2025.godini (mjeri se kao odnos isplaćene dividende i cijene akcije) varira zavisno od veličine isplaćene dividende.
Ako ona bude jednaka onoj iz prošle godine (po obračunu za 2023) prinos od dividende će biti iznad 5% ako je jednaka tačno polovini zarade po akciji iz 2024.godine prinos od dividende će biti skoro 7%, a može biti i veća od ovih iznosa jer je u bilansima akumulirana neraspoređena dobit od 148 miliona KM, a tu su i vrlo visoke rezerve.
Prinos od dividende u %
Izvor: Blberza.com, Investing.com. Podsjetnik: Za prva tri operatera zadnji podataka, za Mtel računato na bazi dividende od 0,0671 KM i 0,085 KM po završnom računu za 2024.godinu uz cijenu od 1,18 KM.
Čak i u najnepovoljnijem scenariu očekivani prinos od dividende Mtela veći je od zadnjeg registrovanog u hrvatskom, njemačkom i austrijskom telekomu.
Mtelu se često prigovaralo na stepenu likvidnosti, koja je zbog pomenute višegodišnje prakse isplate cijele neto dobiti i vrlo agresivne politike akvizicija i kupovina srodnih firmi bila značajno smanjena, međutim taj problem je prevaziđen usvajanjem nove politike isplate dividende.
Prema posljednjim dostupnim podacima Mtel je značajno poboljšao svoju likvidnost i ne zaostaje više tako mnogo za svojim austrijskim i njemačkim “kolegama”.
Odnos između kratkoročne aktive Mtela i njegovih kratkoročnih obaveza je 0,75 (31.12.2024), i iako blizu vrijednostima za Telekom Austria, Deutsche Telekom, 0,96 i 1,06 respektivno , još uvijek zahtjeva odricanje Mtela od izdašne dividendne politike, koja je, uz akvizicije, presudno određivala nivo likvidnosti.
Osim toga likvidnost BH Telekoma d.d. Sarajevo koji je neposredni konkurent Mtelu je mnogo veća ─ on na 490 miliona KM kratkoročne aktive ima samo 196 miliona kratkoročnih obaveza (po polugodišnjem obračunu za 2024.godinu), a i Hrvatski Telekom ima sličan, visok, nivo likvidnosti koji mjeren odnosom kratkoročne aktive i obaveza iznosi 2.
Prošle godine je započet proces poslovnog i finansijskog restrukturiranje Mtela, koji u svojoj osnovi ima napuštanje koncepta shareholdera (šejrholders) i prihvatanje koncepta stejkholdera (stakeholders).
Koncept šejrholdera – stokholdera, tj. vlasnika akcija, predstavlja poslovni model u kojem akcionarsko društvo uvijek daje prednost interesima akcionara (share, stock – akcija) u odnosu na interese ostalih zainteresovanih strana, dočim koncepta stejkholdera uvažava sva pravna i fizička lica koja posjeduju bilo kakve udjele (stake – udio) u Mtelu po bilo kom osnovu (dobavljači, povjerioci, radnici, država).
Očigledni oblik ispoljavanja ove promjene je nova dividendna politika kojom se Mtel obavezao da će isplatiti akcionarima samo pola neto profita (po odbitku nekih obračunskih i vanrednih stavki) i ništa više od toga, a veće isplate su stvar njegove diskrecione odluke.
Najkritičniji dio prethodnog Mtelovog poslovnog modela su bili njegove kratkoročne obaveze, one su za godinu dana (2023 – 2024) smanjene za 36%, a nakon prodaje djela telekomunikacione infrastrukture dodatnu suzdržanost u isplati dividende diktira i izrazit rast dugoročnih obaveza po osnovu lizinga.
U odnosu na Hrvatski Telekom i BH Telekom Mtel u bilansu ima više obaveza, ali u odnosu na austrijski i njemački on je podzadužen ─ obaveze čine 38% ukupnog bilansa Mtela, a u Telekomu Austrija i Dojče Telekomu one su 50% odnosno 67% ukupnog bilansa.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
