Republika Srpska je juče emitovala šestomjesečne trezorske zapise na Banjalučkoj berzi, posudila je novac na šest mjesec, i umjesto da ova emisija privuče posebnu pažnju zbog jednog specifičnog detalja koji od kraja 2023.godine nije viđen na ovome tržišta, ona je prošla potpuno nezapaženo, kao da se radi o jednom običnom poslovnom događaju pozajmljivanja novca, a istovremeno se samo naglašavalo da se Srpska ponovo zadužila i to više od plana.
Srpska od decembra 2023.godine pozamljuje novac na šest mjeseci po godišnjoj kamatnoj stopi od 4%, pri čemu investitor zarađuje 2% (4%/2).
Šestomjesečni trezorski zapisi su tzv. diskontne hartije od vijednosti, prodaju se po cijeni ispod nominalne (ispod 100), a nakon 6 mjeseci investitor dobija sav uloženi novac (cijena 100) koji u sebi sadrži i kamatu.
Ako je kamatna stopa stopa 4% investitor dobija trezorski zapis po cijeni od 98,055, a ministarstvo – trezor ga otkupljuje po cijeni od 100.
Cijena trezorskog zapisa od 100 (kao i obveznice) može predstavljati bilo koju nominalnu vrijednost, 10 KM, 100 KM, 1.000 KM, 10.000 KM, 100.000 KM
– o kojoj nominalnoj vrijednosti se radi naznačeno je u njenom prospektu.
Navođenje cijene trezorskih zapisa na ovaj način, npr. 100, 98, 96 101, 103, 105 itd., omogućava poređenje trezorskih zapisa (i obveznica) bez obzira na njihovu nominalnu vrijednost.
U emisiji o kojoj pišemo nominalna vrijednost trezorskog zapisa bila je 10.000 KM planirani broj trezorskih zapisa 1.000, pa je nominalna vrijednost emisije bila 10.000.000 miliona KM.
Investitori su bili izuzetno zainteresovani za ovu emisiju jer je očekivana kamatna stopa od 4% i dalje izuzetno visoka, u poređenju sa okruženjem koje npr. na 10,5 godina plaća 5,25% (Republika Srbija, emisija od 23.1.2025.godine), dok Hrvatska na godinu dana plaća 2,3% (emisija od 25.2.2025 godine).
Srpska je tražila pozajmicu od 10 miliona KM, a investitori su ponudili 13,5 miliona i kada je emitent (Ministarstvo finansija Republike Srpske) vidio da tržište nudi više novca po manjoj kamatnoj stopi, odlučio je da prihvati cijelokupni ponuđeni iznos po kamatnoj stopi od 3,89%.
Prvi put od decembra 2023.godine kamatna stopa je pala ispod 4% – to je specifični detalj ove emisije koji juče niko nije obznanio, ili barem nije objasnio.
Cijena šestomjesečnih trezorskih zapisa Republike Srpske
(20.12.2023 – 10.3.2025)
Izvor: Banjalučka berza.
Glavna zakonitost na tržištu trezorskih zapisa ili obveznica, je da kada kamatna stopa pada cijena raste, a važi i obratno – rast kamatne stope smanjuje cijenu.
Inverzan odnos kamatne stope i cijene akcije je opštepoznato pravilo i vrlo jednostavno ga je dokazati na osnovu proste jednačine.
Kada su investitori ponudili da kreditiraju Srpsku po kamatnoj stopi od 3,89%, oni su time automatski povećali cijenu sa 98,055 koliko je ona bila pri kamatnoj stopi od 4%, na 98,086.
Rast cijene nije velik, ali ovo je prvi put nakon 15 mjeseci da cijena trezorskih zapisa Srpske raste – do rasta cijene došlo je zbog rasta tražnje, a tražnja raste za onom robom koju tržište doživljava kvalitetnijom u vremenu i prostoru.
Razlog rasta cijene može biti i prelijevanje opšteg trenda pada kamatnih stopa iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu koji je prisutan i u neposrednom okruženju.
Pošto Srpska na pet godina plaća skoro isto kao i Srbija na 10,5 godine, a kako Hrvatska na godinu dana plaća skoro isto koliko i Srpska na pola godine, očekivanja o daljem rastu cijena trezorskih zapisa Srpske odnosno o padu kamatnih stopa su sasvim realna i racionalna.
Banke u Srpskoj, koje su glavni kupci trezorskih zapisa i obveznica, vrlo su likvidne i u njihovom je interesu da zarade na trezorskim zapisima – svaka kamatna stopa iznad 0% koja pokriva troškove transakcije – kupovine i obezbjeđuje zaradu povećava prihode banaka.
Veliki značaj smanjenja kamatne stope na trezorske zapise Srpske proizilazi iz vremenskog okvira u kojem se on dešava, perioda nadprosječne društvene nestabilnosti u kojem je smješten.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i,ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
