Za nerazvijena finansijska tržišta nevjerovatan je stepen sinhronizacije različitih aktera na američkom finansijskom tržištu, gotovo kao da postoji neformalni dogovor da svaka zainteresovana strana u najbitnijem trenutku informiše tržište o bitnim stvarima u vezi sa poslovanjem kompanija.
Nije samo riječ o pozitivnim informacijama, sklopljenim ugovorima, planiranom rastu, novim poslovima, rejtingu koji investicione banke dodjeljuju emitentu, insajderskoj trgovini, izvještajima američke Komisije za hartije od vrijednosti o aktivnostima kompanije.
Dio sistema informisanja tržišta su i strane suprotstavljene kompanijama, i one žele da se njihov glas čuje i traže simboliku u svojim aktivnostima kroz povlačenje poteza u periodima pojačanog interesovanja tržišta za poslovanje kompanije, ako je ikako moguće u danima oko objave finansijskih izvještaja – zarada.
Micron Technology, uz Samsung i SK Hynix, vodeća kompanija u sektoru memorijskih poluprovodnika, 24. juna objavio je svoj posljednji finansijski izvještaj (za Q3 2026); konsenzus analitičara o prihodima nadmašen je za oko 18%, a konsenzus zarade po akciji za oko 23% – što je pokrenulo reakciju cijene akcije neposredno nakon objavljivanja rezultata poslovanja.
Istog dana, 25. juna 2026. godine, protiv Microna je podnesena tužba. Radi se o kolektivnoj antimonopolskoj tužbi podnesenoj pred saveznim sudom u Kaliforniji protiv Micron Technologyja, ali i protiv Samsung Electronicsa i SK Hynixa.
Strana koja je podnijela tužbu navodi u svom tužbenom zahtjevu da su ove tri kompanije, sa namjerom da povećaju profitabilnost poslovanja, nezakonito koordinisale ograničavanje ponude DRAM memorije (Dynamic Random-Access Memory) i time vještački povećavale cijene. Preciznije, tužioci tvrde da je cijena konvencionalnog DRAM-a od Q3 2024. do Q1 2026. kumulativno porasla za približno 697%.
Razlika između šireg tržišta (S&P 500), poluprovodničkog sektora (Philadelphia Semiconductor Index, SOX) i Microna kao izrazito ciklične memorijske kompanije vrlo je jasna.
Micron i DRAM imaju znatno intenzivniji rast od S&P 500, dok se SOX nalazi između njih i šireg tržišta.
Rast memorijskog ciklusa 2025–2026, koji predvodi Micron, bio je veći od rasta opšteg američkog tržišta i većim dijelom u izraženoj korelaciji sa rastom cijena DRAM-a, a tek pred kraj prikazanog perioda dolazi do slabljenja te korelacije.
Sama korelacija, međutim, ne dokazuje da je rast cijena DRAM-a uzrokovao cjelokupan rast cijene akcije Microna. Istovremeno su djelovali rast HBM poslovanja (High Bandwidth Memory), eksplozija tražnje povezana sa vještačkom inteligencijom, rast očekivane dobiti i generalno snažan rast poluprovodničkog sektora.
Jedan dio tržišta rast cijena akcija objašnjava razvojem špekulativnog balona, a mnogi mnogo jednostavnije – imajući u vidu ogroman rast prihoda zbog razvoja AI tehnologija, koji je doveo do ogromnog rasta tražnje za standardnim DRAM i HBM memorijom (dobija se slaganjem više standardnih DRAM), tržište je u cijenu ugradilo mnogo viša pozitivna očekivanja o poslovanju Microna i cijelog poluprovodničkog sektora.
Tužba je zavedena kao Garciaguirre et al. v. Samsung Electronics Co., Ltd. et al., broj 5:2026cv06345, a kao pravni osnov za tužbu poslužio je član 1. Shermanovog antimonopolskog zakona.
John Sherman (1823–1900) bio je američki republikanac iz Ohaja, dugogodišnji senator, ministar finansija, a kasnije i državni sekretar SAD.
On je bio glavni politički zagovornik zakona, Sherman Antitrust Acta, koji je Kongres usvojio 1890. godine, sa motivom da se ograniči moć velikih trustova i monopola koji su razvili prirodnu težnju ka kontroli proizvodnje i cijena.
U slobodnom prevodu, član 1. Shermanovog zakona iz 1890. godine glasi: „Svaki ugovor, udruživanje – u obliku trusta ili na drugi način – ili zavjera kojom se ograničava trgovina ili promet između saveznih država SAD ili sa stranim državama proglašava se nezakonitim.“
Nekoliko fizičkih lica i kompanija koji su podnijeli tužbu tvrde da su se ove tri kompanije dogovorile da smanje proizvodnju konvencionalnog DRAM-a i da se u većoj mjeri posvete proizvodnji druge vrste memorije, HBM-a, koja u sebe inkorporira DRAM, a sve u namjeri da izazovu nestašicu DRAM-a i povećaju njegovu cijenu.
Tržište DRAM-a školski je primjer oligopola. Kada svega nekoliko proizvođača kontroliše gotovo cjelokupnu ponudu proizvoda, svakom od njih poznato je da njegova odluka o povećanju ili smanjenju proizvodnje utiče ne samo na njegov prihod već i na tržišnu cijenu.
Međutim, međuzavisnost odluka oligopolista nije isto što i njihov dogovor.
Samsung, SK Hynix i Micron mogu, potpuno nezavisno jedan od drugog, zaključiti da im je profitabilnije dio proizvodnih resursa prebaciti sa standardnog DRAM-a na HBM. Ako sve tri kompanije dođu do istog zaključka, njihovo paralelno ponašanje samo po sebi nije dokaz kartela.
Granica između zakonitog paralelnog ponašanja i nezakonite koordinacije upravo je ono što će sud morati utvrditi.
Ako se dokaže zajedničko djelovanje, koje stoji na suprotnoj strani od zakonite paralelne, ili samostalne, poslovne strategije – prebacivanja težišta na proizvodnju HBM-a, korištenog u rastućoj industriji vještačke inteligencije – to bi predstavljalo ozbiljan udar na poslovni model na kojem je ova oligopolska tržišna struktura posljednjih godina izgradila vrlo snažne bilanse i enormnu profitabilnost.
Profitabilnost Microna je ogromna. Prema posljednjim rezultatima, kompanija je u Q3 2026. ostvarila prihod od 41,46 milijardi USD, neto dobit od 28,24 milijarde USD i GAAP operativnu maržu od čak 80,4%.
Sa ekonomskog aspekta, nisu sve memorije identične. Standardni DRAM funkcioniše po principima robnog tržišta (commodity market). Kada se pojavi prevelika ponuda, sekvenca uticaja na rentabilnost proizvođača DRAM-a je sljedeća:
ponuda ↑ → cijena DRAM-a ↓ → marža ↓ → profit proizvođača ↓.
Situacija sa HBM-om, koji se koristi u AI sektoru, trenutno je drugačija. Tehnološke barijere za ulazak na ovo tržište su visoke, proizvodnja je složenija i potrebno je vrijeme za njeno osvajanje. AI potražnja je u ekspanziji, a broj proizvođača ograničen, pa proizvođač HBM-a može ostvarivati mnogo više marže na prodaji HBM-a nego prodajom standardnog DRAM-a.
Proizvodnja HBM-a mnogo je profitabilnija od proizvodnje standardnog DRAM-a, ali zahtijeva proizvodne resurse koji se alternativno mogu koristiti i za proizvodnju standardnog DRAM-a.
Zato je prebacivanje kapaciteta prema HBM-u potpuno racionalna poslovna odluka. Ako AI industrija plaća visoku premiju za HBM, bilo bi neekonomski očekivati da proizvođač memorije ograničene proizvodne resurse ne usmjeri prema proizvodu koji mu donosi veći profit.
Problem, prema tužiocima, nije u tome što je jedna kompanija donijela takvu odluku, nego u tvrdnji da su tri najveća proizvođača svoju strategiju međusobno koordinisala.
Suština tužbenog zahtjeva sastoji se u sljedećem:
Samsung + SK Hynix + Micron dogovorili su se, prema tvrdnjama tužilaca, da preusmjere kapacitete u HBM, znali su da će to dovesti do manje ponude standardnog DRAM-a i njegove nestašice, bili su svjesni posljedica takve poslovne strategije po cijene standardnog DRAM-a i sve su to uradili sa ciljem da svojim akcionarima ostvare što veći profit.
Za sada je to samo tvrdnja tužilaca. Sud tek treba da utvrdi da li je postojao sporazum ili su tri kompanije, suočene sa istim tržišnim podsticajima, nezavisno jedna od druge donosile iste racionalne poslovne odluke.
Ovo nije prvi slučaj da se proizvođačima DRAM-a stavlja na teret formiranje kartela sa ciljem povećanja cijena.
Istorijski je veoma zanimljivo podsjetiti da je u postupcima koji su se odnosili na period 1999–2002. identifikovan stvarni kartel, da su kompanije i pojedinci priznavali krivicu i da su se kazne mjerile stotinama miliona dolara. Samsung je kažnjen sa 300 miliona USD, a Hynix, danas SK Hynix, sa 185 miliona USD, dok su pojedina odgovorna lica kažnjena i zatvorskim kaznama.
Novi talas tužbi uslijedio je 2018. godine.
Protiv Microna i ostalih proizvođača DRAM-a ponovo su podnesene kolektivne tužbe zbog sumnje u dogovaranje cijena u periodu od juna 2016. do najmanje februara 2018. godine, ali nije bilo dovoljno dokaza i sud je odbacio ove zahtjeve.
Kakav će biti krajnji rezultat ovogodišnje tužbe neizvjesno je. Njeno podnošenje svega dan nakon objavljivanja rekordnih finansijskih rezultata Microna za treći kvartal fiskalne 2026. godine tržištu je, međutim, otvorilo potpuno novo pitanje: da li je enormna profitabilnost proizvođača DRAM-a isključivo posljedica AI revolucije i tržišnog mehanizma ponude i tražnje ili će sud utvrditi da je jedan njen dio nastao i kao posljedica nedozvoljenog koordinisanja ponude?
S druge strane svijeta pojavljuje se još jedan igrač koji ovo pitanje čini dodatno zanimljivim – kineski CXMT.
Njegov rast pokazuje gotovo suprotnu stranu istog ekonomskog problema. Dok se Samsung, SK Hynix i Micron u SAD suočavaju sa optužbom da je premalo konkurencije i ograničavanje ponude omogućilo enorman rast cijena DRAM-a, kineske vlasti pokušavaju riješiti potpuno suprotan problem – previše agresivnu konkurenciju, prekomjerne proizvodne kapacitete i stalno obaranje cijena, odnosno nèijuǎn (vidjeti prethodni tekst Kada pad cijena postane problem – Kineska Crvena kraljica i 内卷 (nèijuǎn)).
Ako CXMT nastavi povećavati proizvodnju standardnog DRAM-a i tehnološki smanjivati zaostatak za vodećom trojkom, povećana kineska ponuda mogla bi upravo visoke cijene, zbog kojih je današnja tužba pokrenuta, početi obarati.
Tada bi se tržište DRAM-a moglo pomjeriti iz jedne krajnosti u drugu.
U SAD je problem premalo konkurencije – oligopol, ograničena ponuda i veoma visoke cijene.
U Kini je problem previše kapaciteta – cjenovni rat, pad marži i nèijuǎn.
Između te dvije krajnosti nalazi se ono što bi svako tržište trebalo da obezbijedi – dovoljno konkurencije da cijene ne budu rezultat tržišne moći proizvođača, ali i dovoljno profitabilnosti da proizvođači imaju motiv da investiraju u nove tehnologije i povećavaju proizvodnju.
A upravo će tržište DRAM-a u narednim godinama pokazati koliko je tu ravnotežu teško postići.
PORICANJE ODGOVORNOSTI
Analize finansijskog tržišta i, ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) na Bife.ba, ne predstavljaju na bilo koji način prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su samo lični stavovi autora, a ne investiciono savjetovanje ili privatno bankarstvo.
