Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
Istovremeno sa poskupljivanjem svojih kredita NBS smanjuje pozajmljivanje novca komercijalnim bankama.
Više kamatna stopa i manja ponuda novca bi trebale da sa aspekta tražnje za proizvodima utiču na smanjenje inflacije.
Povećanjem kamatne stope NBS poručuje tržištu da ne želi više tolerisati ovako visoku inflaciju te da namjerava voditi u budućnosti restriktivnu monetarnu politiku kroz smanjenje ponude, sve skupljeg, novca.
U martu je inflacija u Srbiji bila 9,1%, a NBS podiže kamatnu stopu prvi put u aprilu, sa 1%, na 1,5% (crveni krug na grafikonu).
Da li ovo povećanje kamatne stope predstavlja odluku u pravo vrijeme, ili se sa podizanjem kamatnih stopa zakasnilo treba cijeniti u odnosu na podizanje kamatnih stopa ostalih nacionalnih centralnih banaka.
Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije
(januar 2007 – april 2022)
Izvor: NBS.
Češka nacionalna banka, koja bi po stepenu otvorenosti i niskoj nezaposlenosti, trebala biti uzor Srbiji počela je sa podizanjem kamatnih stopa već u junu prošle godine i to kada je inflacija bila svega 2,5%.
Češka nacionalna banka je od tada povećala svoju referentnu kamatnu stopu 8 puta, zadnji put 6.maja 2022.
Referentna kamatna stopa Češke je povećana sa minimalnih 1% na 6,75% (za godinu dana 5,75 procentnih poena).
Uprkos povećanju kamatnih stopa Češka nije uspjela smanjiti inflaciju koja je u martu 11,9%, međutim to ne mjenja očekivani zaključak – Narodna banka Srbije je zakasnila sa povećanjem kamatnih stopa.
Švedska, koja takođe nije u eurozoni, je počela podizati kamatne stope od januara 2019, kada je inflacija bila 2%, a u martu 2022. je 6,3%.
Narodna banka Poljske je počela povećavati kamatnu stopu već u oktobru 2021, sa 0,1% sve do 5,25% (5.maj 2022).
Mada ni poljski rezultati u borbi protiv inflacije nisu nikako dobri, martovska inflacija je 10,2%, Srbije kasni i u odnosu na Poljsku, kao što kasni i u odnosu na Češku i Švedsku.
Ako su ove zemlje trebale biti vodilja i obrazac vođenja monetarne politike za Srbiju, onda je NBS zakasnila i moraće da ubrzano povećava kamatnu stopu u narednom periodu.
Ova kratka analiza dokazuje još jednu vrlo bitnu činjenicu, a to je da dosadašnji rezultati u borbi protiv inflacije koji su vođeni kroz rast kamatnih stopa uporedo sa smanjenjem ponude novca u ove tri zemlje nisu dali očekivane rezultate i inflacija je porasla i čak postala dvocifrena (Poljska i Češka).
Srbija je mogla da smanji inflaciju i uspori tempo njenog rasta, ali odlučila je da to ne učini.
Zašto je Srbija odlučila da zadocni sa antinflacionom monetarnom politikom objasnićemo uskoro.
